Zbirka izraza

hr Postavljanje pitanja 1   »   ar ‫طرح / وجّه اسئلة 1‬

62 [šezdeset i dva]

Postavljanje pitanja 1

Postavljanje pitanja 1

‫62 [اثنان وستون]‬

62 [athnan wastun]

‫طرح / وجّه اسئلة 1‬

[itrah / wjjh 'asyilat 1]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski arapski igra Više
učiti يت--م يتعلم 0
y-------- ya------m yataealam y-t-e-l-m ---------
Uče li učenici puno? ‫ه- ي---- ا------- ك------‬ ‫هل يتعلم التلاميذ كثيراً؟‬ 0
h- y-------- a--------- k-------? hl y-------- a--------- k-------? hl yataealam altalamidh kthyraan? h- y-t-e-l-m a-t-l-m-d- k-h-r-a-? --------------------------------?
Ne, oni uče malo. ‫ل-- إ--- ي------ ق-----.‬ ‫لا، إنهم يتعلمون قليلاً.‬ 0
l--, 'i------ y---------- q------. la-- '------- y---------- q------. laa, 'iinahum yataealamun qlylaan. l-a, 'i-n-h-m y-t-e-l-m-n q-y-a-n. ---,-'---------------------------.
pitati يس--‬ يسأل‬ 0
y--'a- ya---l yas'al y-s'a- ---'--
Pitate li često učitelja? ‫أ---- ا----- ك------‬ ‫أتسأل المدرس كثيراً؟‬ 0
a---'a- a-------- k-------? at----- a-------- k-------? atis'al almudaris kthyraan? a-i-'a- a-m-d-r-s k-h-r-a-? ----'---------------------?
Ne, ne pitam ga često. ‫ل-- ل- أ---- ك-----.‬ ‫لا، لا أسأله كثيراً.‬ 0
l--, l- 'a-'a--- k-------. la-- l- '------- k-------. laa, la 'as'aluh kthyraan. l-a, l- 'a-'a-u- k-h-r-a-. ---,----'--'-------------.
odgovoriti يج--. يجيب. 0
y----. ya---. yajib. y-j-b. -----.
Odgovorite, molim Vas. ‫أ--- م- ف----‬ ‫أجب، من فضلك!‬ 0
a---, m-- f------! aj--- m-- f------! ajab, min fadalka! a-a-, m-n f-d-l-a! ----,------------!
Odgovaram. ‫إ-- أ---.‬ ‫إني أجيب.‬ 0
'i--- 'a----. 'i--- '-----. 'iini 'ajiba. 'i-n- 'a-i-a. '-----'-----.
raditi يش---. يشتغل. 0
y---------. ya--------. yashtaghil. y-s-t-g-i-. ----------.
Radi li on upravo? ‫أ----- ا----‬ ‫أيشتغل الآن؟‬ 0
a--------- a----? ay-------- a----? ayshtaghil alana? a-s-t-g-i- a-a-a? ----------------?
Da, on upravo radi. ‫ن--- إ-- ي---- ا---.‬ ‫نعم، إنه يشتغل الآن.‬ 0
n---, 'i---- y--------- a----. ne--- '----- y--------- a----. neim, 'iinah yashtaghil alana. n-i-, 'i-n-h y-s-t-g-i- a-a-a. ----,-'----------------------.
dolaziti يأ--. يأتي. 0
y---. ya--. yati. y-t-. ----.
Dolazite li? هل س-----؟ هل ستأتون؟ 0
h-- s------? ha- s------? hal satatun? h-l s-t-t-n? -----------?
Da, dolazimo odmah. ‫ن--- س---- ح----.‬ ‫نعم، سنأتي حالاً.‬ 0
n---, s---'a-- h-----. ne--- s------- h-----. neim, sana'ati halaan. n-i-, s-n-'a-i h-l-a-. ----,-----'----------.
stanovati يس--. يسكن. 0
y-----. ya----. yaskan. y-s-a-. ------.
Stanujete li u Berlinu? ‫أ---- ف- ب-----‬ ‫أتسكن في برلين؟‬ 0
a------- f- b------? at------ f- b------? atasakun fi barlina? a-a-a-u- f- b-r-i-a? -------------------?
Da, stanujem u Berlinu. ‫ن--- إ-- أ--- ف- ب----.‬ ‫نعم، إني أسكن في برلين.‬ 0
n---, 'i---- 'a---- f- b------. ne--- '----- '----- f- b------. neim, 'iiniy 'askun fi birlina. n-i-, 'i-n-y 'a-k-n f- b-r-i-a. ----,-'------'----------------.

Tko želi govoriti, mora pisati!

Učenje stranih jezika nije uvijek jednostavno. Učenicima je u početku posebno teško govoriti. Mnogi se ne usude oblikovati rečenice na novom jeziku. Previše se boje pravljenja grešaka. Za takve učenike pisanje može biti dobro rješenje. Jer tko želi naučiti dobro govoriti, morao bi što više pisati! Pisanje nam pomaže u prilagođavanju na novi jezik. To ima mnogo razloga. Pisanje funkcionira drugačije od govorenja. To je puno složeniji proces. Kod pisanja duže razmišljamo o izboru riječi. Na taj način naš mozak radi intenzivnije s novim jezikom. Također smo kod pisanja puno opušteniji. Na naš odgovor nitko ne čeka. Tako se naš strah od stranog jezika lagano smanjuje. Osim toga, pisanje potiče našu kreativnost. Osjećamo se slobodnijima te se više igramo s novim jezikom. Pisanje nam daje više vremena od govorenja. A također podupire naše pamćenje! Međutim, najveća prednost pisanja je njegov distancirani oblik. To znači da možemo pomno pratiti ishod svog jezika. Sve vidimo jasno ispred sebe. Na taj način možemo sami ispravljati svoje greške i pritom učiti. Sadržaj pisanja na novom jeziku u principu nije važan. Važno je samo redovito oblikovati rečenice u pisanom obliku. Onaj tko želi vježbati, neka potraži prijatelja za dopisivanje iz inozemstva. Nakon nekog vremena će se s njim i osobno upoznati. Vidjet ćete: Tada će govorenje biti mnogo jednostavnije!