Zbirka izraza

hr Postavljanje pitanja 1   »   fi Kysyä 1

62 [šezdeset i dva]

Postavljanje pitanja 1

Postavljanje pitanja 1

62 [kuusikymmentäkaksi]

Kysyä 1

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski finski igra Više
učiti op-s--l-a o-------- o-i-k-l-a --------- opiskella 0
Uče li učenici puno? O-i--eleva--o -ppi-aat p---on? O------------ o------- p------ O-i-k-l-v-t-o o-p-l-a- p-l-o-? ------------------------------ Opiskelevatko oppilaat paljon? 0
Ne, oni uče malo. E-vä-- -e-----ke-ev----ähän. E----- h- o---------- v----- E-v-t- h- o-i-k-l-v-t v-h-n- ---------------------------- Eivät, he opiskelevat vähän. 0
pitati kys-ä k---- k-s-ä ----- kysyä 0
Pitate li često učitelja? Kys-ttekö t- u--in o---taj---a? K-------- t- u---- o----------- K-s-t-e-ö t- u-e-n o-e-t-j-l-a- ------------------------------- Kysyttekö te usein opettajalta? 0
Ne, ne pitam ga često. Ei,--n k-sy --ett-jalta-u-ei-. E-- e- k--- o---------- u----- E-, e- k-s- o-e-t-j-l-a u-e-n- ------------------------------ Ei, en kysy opettajalta usein. 0
odgovoriti va---ta v------ v-s-a-a ------- vastata 0
Odgovorite, molim Vas. V-s----a----i-tos. V--------- k------ V-s-a-k-a- k-i-o-. ------------------ Vastatkaa, kiitos. 0
Odgovaram. M--ä---st-an. M--- v------- M-n- v-s-a-n- ------------- Minä vastaan. 0
raditi ty----n----ä t----------- t-ö-k-n-e-l- ------------ työskennellä 0
Radi li on upravo? Ty-skent--e--ö-hän-j-ur-? T------------- h-- j----- T-ö-k-n-e-e-k- h-n j-u-i- ------------------------- Työskenteleekö hän juuri? 0
Da, on upravo radi. Kyllä- -ä- -y--k-n-------u---. K----- h-- t----------- j----- K-l-ä- h-n t-ö-k-n-e-e- j-u-i- ------------------------------ Kyllä, hän työskentelee juuri. 0
dolaziti t-l-a t---- t-l-a ----- tulla 0
Dolazite li? T--e--eko---? T-------- t-- T-l-t-e-o t-? ------------- Tuletteko te? 0
Da, dolazimo odmah. K--lä--tu----e-k---a. K----- t------ k----- K-l-ä- t-l-m-e k-h-a- --------------------- Kyllä, tulemme kohta. 0
stanovati as-a a--- a-u- ---- asua 0
Stanujete li u Berlinu? A-u--e-o-----e-liini--ä? A------- t- B----------- A-u-t-k- t- B-r-i-n-s-ä- ------------------------ Asutteko te Berliinissä? 0
Da, stanujem u Berlinu. Kyl-ä, -s-n ---li-niss-. K----- a--- B----------- K-l-ä- a-u- B-r-i-n-s-ä- ------------------------ Kyllä, asun Berliinissä. 0

Tko želi govoriti, mora pisati!

Učenje stranih jezika nije uvijek jednostavno. Učenicima je u početku posebno teško govoriti. Mnogi se ne usude oblikovati rečenice na novom jeziku. Previše se boje pravljenja grešaka. Za takve učenike pisanje može biti dobro rješenje. Jer tko želi naučiti dobro govoriti, morao bi što više pisati! Pisanje nam pomaže u prilagođavanju na novi jezik. To ima mnogo razloga. Pisanje funkcionira drugačije od govorenja. To je puno složeniji proces. Kod pisanja duže razmišljamo o izboru riječi. Na taj način naš mozak radi intenzivnije s novim jezikom. Također smo kod pisanja puno opušteniji. Na naš odgovor nitko ne čeka. Tako se naš strah od stranog jezika lagano smanjuje. Osim toga, pisanje potiče našu kreativnost. Osjećamo se slobodnijima te se više igramo s novim jezikom. Pisanje nam daje više vremena od govorenja. A također podupire naše pamćenje! Međutim, najveća prednost pisanja je njegov distancirani oblik. To znači da možemo pomno pratiti ishod svog jezika. Sve vidimo jasno ispred sebe. Na taj način možemo sami ispravljati svoje greške i pritom učiti. Sadržaj pisanja na novom jeziku u principu nije važan. Važno je samo redovito oblikovati rečenice u pisanom obliku. Onaj tko želi vježbati, neka potraži prijatelja za dopisivanje iz inozemstva. Nakon nekog vremena će se s njim i osobno upoznati. Vidjet ćete: Tada će govorenje biti mnogo jednostavnije!