Zbirka izraza

hr Postavljanje pitanja 1   »   hi प्रश्न पूछें १

62 [šezdeset i dva]

Postavljanje pitanja 1

Postavljanje pitanja 1

६२ [बासठ]

62 [baasath]

प्रश्न पूछें १

[prashn poochhen 1]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski hindu igra Više
učiti सी--ा सीखना 0
s------- se-----a seekhana s-e-h-n- --------
Uče li učenici puno? क्-- व--------- ब--- स-- र-- ह--? क्या विद्यार्थी बहुत सीख रहे हैं? 0
k-- v---------- b---- s---- r--- h---? ky- v---------- b---- s---- r--- h---? kya vidyaarthee bahut seekh rahe hain? k-a v-d-a-r-h-e b-h-t s-e-h r-h- h-i-? -------------------------------------?
Ne, oni uče malo. नह--- व- क- स-- र-- ह-ं नहीं, वे कम सीख रहे हैं 0
n----, v- k-- s---- r--- h--- na---- v- k-- s---- r--- h--n nahin, ve kam seekh rahe hain n-h-n, v- k-m s-e-h r-h- h-i- -----,-----------------------
pitati प्---- प---ा प्रश्न पूछना 0
p----- p-------- pr---- p-------a prashn poochhana p-a-h- p-o-h-a-a ----------------
Pitate li često učitelja? क्-- आ- ब------ अ--- अ------ स- प----- प---- ह--? क्या आप बार-बार अपने अध्यापक से प्रश्न पूछते हैं? 0
k-- a-- b----b--- a---- a-------- s- p----- p-------- h---? ky- a-- b-------- a---- a-------- s- p----- p-------- h---? kya aap baar-baar apane adhyaapak se prashn poochhate hain? k-a a-p b-a--b-a- a-a-e a-h-a-p-k s- p-a-h- p-o-h-a-e h-i-? ----------------------------------------------------------?
Ne, ne pitam ga često. नह--- म-- उ--- ब------ न--- प---- / प---- ह-ँ नहीं, मैं उनसे बार-बार नहीं पूछता / पूछती हूँ 0
n----, m--- u---- b----b--- n---- p-------- / p--------- h--- na---- m--- u---- b-------- n---- p-------- / p--------- h--n nahin, main unase baar-baar nahin poochhata / poochhatee hoon n-h-n, m-i- u-a-e b-a--b-a- n-h-n p-o-h-a-a / p-o-h-a-e- h-o- -----,--------------------------------------/----------------
odgovoriti उत--- द--ा उत्तर देना 0
u---- d--- ut--- d--a uttar dena u-t-r d-n- ----------
Odgovorite, molim Vas. कृ--- उ---- द----े कृपया उत्तर दीजिये 0
k----- u---- d------ kr---- u---- d-----e krpaya uttar deejiye k-p-y- u-t-r d-e-i-e --------------------
Odgovaram. मै- उ---- द--- / द--- ह-ँ मैं उत्तर देता / देती हूँ 0
m--- u---- d--- / d---- h--- ma-- u---- d--- / d---- h--n main uttar deta / detee hoon m-i- u-t-r d-t- / d-t-e h-o- ----------------/-----------
raditi का- क--ा काम करना 0
k--- k----- ka-- k----a kaam karana k-a- k-r-n- -----------
Radi li on upravo? क्-- व- इ- स-- क-- क- र-- ह-? क्या वह इस समय काम कर रहा है? 0
k-- v-- i- s---- k--- k-- r--- h--? ky- v-- i- s---- k--- k-- r--- h--? kya vah is samay kaam kar raha hai? k-a v-h i- s-m-y k-a- k-r r-h- h-i? ----------------------------------?
Da, on upravo radi. जी ह--- इ- स-- व- क-- क- र-- है जी हाँ, इस समय वह काम कर रहा है 0
j-- h---, i- s---- v-- k--- k-- r--- h-- je- h---- i- s---- v-- k--- k-- r--- h-i jee haan, is samay vah kaam kar raha hai j-e h-a-, i- s-m-y v-h k-a- k-r r-h- h-i --------,-------------------------------
dolaziti आना आना 0
a--- aa-a aana a-n- ----
Dolazite li? क्-- आ- आ र-- ह--? क्या आप आ रहे हैं? 0
k-- a-- a- r--- h---? ky- a-- a- r--- h---? kya aap aa rahe hain? k-a a-p a- r-h- h-i-? --------------------?
Da, dolazimo odmah. जी ह--- ह- ज--- ह- आ र-- ह-ं जी हाँ, हम जल्द ही आ रहे हैं 0
j-- h---, h-- j--- h-- a- r--- h--- je- h---- h-- j--- h-- a- r--- h--n jee haan, ham jald hee aa rahe hain j-e h-a-, h-m j-l- h-e a- r-h- h-i- --------,--------------------------
stanovati रह-ा रहना 0
r----- ra---a rahana r-h-n- ------
Stanujete li u Berlinu? क्-- आ- ब----- म-- र--- / र--- ह--? क्या आप बर्लिन में रहते / रहती हैं? 0
k-- a-- b----- m--- r----- / r------ h---? ky- a-- b----- m--- r----- / r------ h---? kya aap barlin mein rahate / rahatee hain? k-a a-p b-r-i- m-i- r-h-t- / r-h-t-e h-i-? ---------------------------/-------------?
Da, stanujem u Berlinu. जी ह--- म-- ब----- म-- र--- / र--- ह-ँ जी हाँ, मैं बर्लिन में रहता / रहती हूँ 0
j-- h---, m--- b----- m--- r----- / r------ h--- je- h---- m--- b----- m--- r----- / r------ h--n jee haan, main barlin mein rahata / rahatee hoon j-e h-a-, m-i- b-r-i- m-i- r-h-t- / r-h-t-e h-o- --------,-------------------------/-------------

Tko želi govoriti, mora pisati!

Učenje stranih jezika nije uvijek jednostavno. Učenicima je u početku posebno teško govoriti. Mnogi se ne usude oblikovati rečenice na novom jeziku. Previše se boje pravljenja grešaka. Za takve učenike pisanje može biti dobro rješenje. Jer tko želi naučiti dobro govoriti, morao bi što više pisati! Pisanje nam pomaže u prilagođavanju na novi jezik. To ima mnogo razloga. Pisanje funkcionira drugačije od govorenja. To je puno složeniji proces. Kod pisanja duže razmišljamo o izboru riječi. Na taj način naš mozak radi intenzivnije s novim jezikom. Također smo kod pisanja puno opušteniji. Na naš odgovor nitko ne čeka. Tako se naš strah od stranog jezika lagano smanjuje. Osim toga, pisanje potiče našu kreativnost. Osjećamo se slobodnijima te se više igramo s novim jezikom. Pisanje nam daje više vremena od govorenja. A također podupire naše pamćenje! Međutim, najveća prednost pisanja je njegov distancirani oblik. To znači da možemo pomno pratiti ishod svog jezika. Sve vidimo jasno ispred sebe. Na taj način možemo sami ispravljati svoje greške i pritom učiti. Sadržaj pisanja na novom jeziku u principu nije važan. Važno je samo redovito oblikovati rečenice u pisanom obliku. Onaj tko želi vježbati, neka potraži prijatelja za dopisivanje iz inozemstva. Nakon nekog vremena će se s njim i osobno upoznati. Vidjet ćete: Tada će govorenje biti mnogo jednostavnije!