Zbirka izraza

hr Postavljanje pitanja 1   »   ja 質問する 1

62 [šezdeset i dva]

Postavljanje pitanja 1

Postavljanje pitanja 1

62 [六十二]

62 [Rokujūni]

質問する 1

[shitsumon suru 1]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski japanski igra Više
učiti 学ぶ 学ぶ 学ぶ 学ぶ 学ぶ 0
m--abu m----- m-n-b- ------ manabu
Uče li učenici puno? 生徒は よく 勉強 します か ? 生徒は よく 勉強 します か ? 生徒は よく 勉強 します か ? 生徒は よく 勉強 します か ? 生徒は よく 勉強 します か ? 0
s--to wa yo-- b---yō -hima-----? s---- w- y--- b----- s------ k-- s-i-o w- y-k- b-n-y- s-i-a-u k-? -------------------------------- seito wa yoku benkyō shimasu ka?
Ne, oni uče malo. いいえ 、 あまり 勉強 しません 。 いいえ 、 あまり 勉強 しません 。 いいえ 、 あまり 勉強 しません 。 いいえ 、 あまり 勉強 しません 。 いいえ 、 あまり 勉強 しません 。 0
Īe- ama-i-ben-y- --i-asen. Ī-- a---- b----- s-------- Ī-, a-a-i b-n-y- s-i-a-e-. -------------------------- Īe, amari benkyō shimasen.
pitati 質問 質問 質問 質問 質問 0
s-i-sumon s-------- s-i-s-m-n --------- shitsumon
Pitate li često učitelja? 先生に よく 質問 します か ? 先生に よく 質問 します か ? 先生に よく 質問 します か ? 先生に よく 質問 します か ? 先生に よく 質問 します か ? 0
sens-i n- yo-u--h----mon-s-im--u-k-? s----- n- y--- s-------- s------ k-- s-n-e- n- y-k- s-i-s-m-n s-i-a-u k-? ------------------------------------ sensei ni yoku shitsumon shimasu ka?
Ne, ne pitam ga često. いいえ 、 あまり しません 。 いいえ 、 あまり しません 。 いいえ 、 あまり しません 。 いいえ 、 あまり しません 。 いいえ 、 あまり しません 。 0
Īe,-am-r- -h--a-e-. Ī-- a---- s-------- Ī-, a-a-i s-i-a-e-. ------------------- Īe, amari shimasen.
odgovoriti 答え 答え 答え 答え 答え 0
kotae k---- k-t-e ----- kotae
Odgovorite, molim Vas. 答えなさい 。 答えなさい 。 答えなさい 。 答えなさい 。 答えなさい 。 0
k-tae -as-i. k---- n----- k-t-e n-s-i- ------------ kotae nasai.
Odgovaram. 答えます 。 答えます 。 答えます 。 答えます 。 答えます 。 0
kota-m---. k--------- k-t-e-a-u- ---------- kotaemasu.
raditi 働く 働く 働く 働く 働く 0
h--ar-ku h------- h-t-r-k- -------- hataraku
Radi li on upravo? 彼は 今 仕事中 です か ? 彼は 今 仕事中 です か ? 彼は 今 仕事中 です か ? 彼は 今 仕事中 です か ? 彼は 今 仕事中 です か ? 0
k-r- wa i-a------t----ūdes----? k--- w- i-- s-------------- k-- k-r- w- i-a s-i-o-o-c-ū-e-u k-? ------------------------------- kare wa ima shigoto-chūdesu ka?
Da, on upravo radi. ええ 、 ちょうど 働いて います 。 ええ 、 ちょうど 働いて います 。 ええ 、 ちょうど 働いて います 。 ええ 、 ちょうど 働いて います 。 ええ 、 ちょうど 働いて います 。 0
e-e, -h-----a--r--te--m-s-. e e- c---- h-------- i----- e e- c-ō-o h-t-r-i-e i-a-u- --------------------------- e e, chōdo hataraite imasu.
dolaziti 来る 来る 来る 来る 来る 0
k-ru k--- k-r- ---- kuru
Dolazite li? あなたたちは 来ます か ? あなたたちは 来ます か ? あなたたちは 来ます か ? あなたたちは 来ます か ? あなたたちは 来ます か ? 0
a-ata-----i w------s- k-? a---------- w- k----- k-- a-a-a-t-c-i w- k-m-s- k-? ------------------------- anata-tachi wa kimasu ka?
Da, dolazimo odmah. ええ 、 すぐ 行きます 。 ええ 、 すぐ 行きます 。 ええ 、 すぐ 行きます 。 ええ 、 すぐ 行きます 。 ええ 、 すぐ 行きます 。 0
e--,-sugu-ik-----. e e- s--- i------- e e- s-g- i-i-a-u- ------------------ e e, sugu ikimasu.
stanovati 住む 住む 住む 住む 住む 0
su-u s--- s-m- ---- sumu
Stanujete li u Berlinu? ベルリンに お住まい です か ? ベルリンに お住まい です か ? ベルリンに お住まい です か ? ベルリンに お住まい です か ? ベルリンに お住まい です か ? 0
b---ri--ni - su--i-e-u k-? b------ n- o s-------- k-- b-r-r-n n- o s-m-i-e-u k-? -------------------------- berurin ni o sumaidesu ka?
Da, stanujem u Berlinu. ええ 、 ベルリンに 住んで います 。 ええ 、 ベルリンに 住んで います 。 ええ 、 ベルリンに 住んで います 。 ええ 、 ベルリンに 住んで います 。 ええ 、 ベルリンに 住んで います 。 0
e e,-B-ru--- ---su-------s-. e e- B------ n- s---- i----- e e- B-r-r-n n- s-n-e i-a-u- ---------------------------- e e, Berurin ni sunde imasu.

Tko želi govoriti, mora pisati!

Učenje stranih jezika nije uvijek jednostavno. Učenicima je u početku posebno teško govoriti. Mnogi se ne usude oblikovati rečenice na novom jeziku. Previše se boje pravljenja grešaka. Za takve učenike pisanje može biti dobro rješenje. Jer tko želi naučiti dobro govoriti, morao bi što više pisati! Pisanje nam pomaže u prilagođavanju na novi jezik. To ima mnogo razloga. Pisanje funkcionira drugačije od govorenja. To je puno složeniji proces. Kod pisanja duže razmišljamo o izboru riječi. Na taj način naš mozak radi intenzivnije s novim jezikom. Također smo kod pisanja puno opušteniji. Na naš odgovor nitko ne čeka. Tako se naš strah od stranog jezika lagano smanjuje. Osim toga, pisanje potiče našu kreativnost. Osjećamo se slobodnijima te se više igramo s novim jezikom. Pisanje nam daje više vremena od govorenja. A također podupire naše pamćenje! Međutim, najveća prednost pisanja je njegov distancirani oblik. To znači da možemo pomno pratiti ishod svog jezika. Sve vidimo jasno ispred sebe. Na taj način možemo sami ispravljati svoje greške i pritom učiti. Sadržaj pisanja na novom jeziku u principu nije važan. Važno je samo redovito oblikovati rečenice u pisanom obliku. Onaj tko želi vježbati, neka potraži prijatelja za dopisivanje iz inozemstva. Nakon nekog vremena će se s njim i osobno upoznati. Vidjet ćete: Tada će govorenje biti mnogo jednostavnije!