Zbirka izraza

hr Postavljanje pitanja 1   »   lv Uzdot jautājumus 1

62 [šezdeset i dva]

Postavljanje pitanja 1

Postavljanje pitanja 1

62 [sešdesmit divi]

Uzdot jautājumus 1

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski latvijski/letonski igra Više
učiti m----ies m------- m-c-t-e- -------- mācīties 0
Uče li učenici puno? Vai -k---n--mā--s -aud-? V-- s------ m---- d----- V-i s-o-ē-i m-c-s d-u-z- ------------------------ Vai skolēni mācās daudz? 0
Ne, oni uče malo. Nē, --ņ- m-cās-m-z. N-- v--- m---- m--- N-, v-ņ- m-c-s m-z- ------------------- Nē, viņi mācās maz. 0
pitati j----t j----- j-u-ā- ------ jautāt 0
Pitate li često učitelja? V-i Jū- -i-ž- ja-t-jat ---lo-----? V-- J-- b---- j------- s---------- V-i J-s b-e-i j-u-ā-a- s-o-o-ā-a-? ---------------------------------- Vai Jūs bieži jautājat skolotājam? 0
Ne, ne pitam ga često. Nē- -- v--a--nejau--ju-bi--i. N-- e- v---- n-------- b----- N-, e- v-ņ-m n-j-u-ā-u b-e-i- ----------------------------- Nē, es viņam nejautāju bieži. 0
odgovoriti a-bi-dēt a------- a-b-l-ē- -------- atbildēt 0
Odgovorite, molim Vas. At----i--- l---u! A--------- l----- A-b-l-i-t- l-d-u- ----------------- Atbildiet, lūdzu! 0
Odgovaram. Es--t--ldu. E- a------- E- a-b-l-u- ----------- Es atbildu. 0
raditi st-ā--t s------ s-r-d-t ------- strādāt 0
Radi li on upravo? Vai-v--š---š--ik st----? V-- v--- p------ s------ V-i v-ņ- p-š-a-k s-r-d-? ------------------------ Vai viņš pašlaik strādā? 0
Da, on upravo radi. Jā---iņ- -a----- s-r---. J-- v--- p------ s------ J-, v-ņ- p-š-a-k s-r-d-. ------------------------ Jā, viņš pašlaik strādā. 0
dolaziti n-kt n--- n-k- ---- nākt 0
Dolazite li? V-- J-s-n-k--et? V-- J-- n------- V-i J-s n-k-i-t- ---------------- Vai Jūs nāksiet? 0
Da, dolazimo odmah. J----ē- -ū-ī--n-----. J-- m-- t---- n------ J-, m-s t-l-t n-k-i-. --------------------- Jā, mēs tūlīt nāksim. 0
stanovati dz---t d----- d-ī-o- ------ dzīvot 0
Stanujete li u Berlinu? V---Jū- dzīv--a- Ber----? V-- J-- d------- B------- V-i J-s d-ī-o-a- B-r-ī-ē- ------------------------- Vai Jūs dzīvojat Berlīnē? 0
Da, stanujem u Berlinu. J-,--- d--vo-u--er-ī-ē. J-- e- d------ B------- J-, e- d-ī-o-u B-r-ī-ē- ----------------------- Jā, es dzīvoju Berlīnē. 0

Tko želi govoriti, mora pisati!

Učenje stranih jezika nije uvijek jednostavno. Učenicima je u početku posebno teško govoriti. Mnogi se ne usude oblikovati rečenice na novom jeziku. Previše se boje pravljenja grešaka. Za takve učenike pisanje može biti dobro rješenje. Jer tko želi naučiti dobro govoriti, morao bi što više pisati! Pisanje nam pomaže u prilagođavanju na novi jezik. To ima mnogo razloga. Pisanje funkcionira drugačije od govorenja. To je puno složeniji proces. Kod pisanja duže razmišljamo o izboru riječi. Na taj način naš mozak radi intenzivnije s novim jezikom. Također smo kod pisanja puno opušteniji. Na naš odgovor nitko ne čeka. Tako se naš strah od stranog jezika lagano smanjuje. Osim toga, pisanje potiče našu kreativnost. Osjećamo se slobodnijima te se više igramo s novim jezikom. Pisanje nam daje više vremena od govorenja. A također podupire naše pamćenje! Međutim, najveća prednost pisanja je njegov distancirani oblik. To znači da možemo pomno pratiti ishod svog jezika. Sve vidimo jasno ispred sebe. Na taj način možemo sami ispravljati svoje greške i pritom učiti. Sadržaj pisanja na novom jeziku u principu nije važan. Važno je samo redovito oblikovati rečenice u pisanom obliku. Onaj tko želi vježbati, neka potraži prijatelja za dopisivanje iz inozemstva. Nakon nekog vremena će se s njim i osobno upoznati. Vidjet ćete: Tada će govorenje biti mnogo jednostavnije!