Zbirka izraza

hr Negacija 2   »   sv Negation 2

65 [šezdeset i pet]

Negacija 2

Negacija 2

65 [sextiofem]

Negation 2

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski švedski igra Više
Je li prsten skup? Ä- ri-g-n ---? Ä- r----- d--- Ä- r-n-e- d-r- -------------- Är ringen dyr? 0
Ne, košta samo stotinu eura. Nej,-de--k--t-r -ar- -un----euro. N--- d-- k----- b--- h----- e---- N-j- d-n k-s-a- b-r- h-n-r- e-r-. --------------------------------- Nej, den kostar bara hundra euro. 0
Ali ja imam samo pedeset. Men j-g---- -a-a-fe--io. M-- j-- h-- b--- f------ M-n j-g h-r b-r- f-m-i-. ------------------------ Men jag har bara femtio. 0
Jesi li već gotov / gotova? Är d--r--a- färdig? Ä- d- r---- f------ Ä- d- r-d-n f-r-i-? ------------------- Är du redan färdig? 0
Ne, još ne. N-j, ---e ä-nu. N--- i--- ä---- N-j- i-t- ä-n-. --------------- Nej, inte ännu. 0
Ali sam uskoro gotov / gotova. M---s-art--r -a- -ärdi-. M-- s---- ä- j-- f------ M-n s-a-t ä- j-g f-r-i-. ------------------------ Men snart är jag färdig. 0
Želiš li još juhe? Vil---- h--me--s---a? V--- d- h- m-- s----- V-l- d- h- m-r s-p-a- --------------------- Vill du ha mer soppa? 0
Ne, ne želim više. Ne-- --- -i-l----e-h--mer. N--- j-- v--- i--- h- m--- N-j- j-g v-l- i-t- h- m-r- -------------------------- Nej, jag vill inte ha mer. 0
Ali još jedan sladoled. M-n e- gla-s--i--. M-- e- g---- t---- M-n e- g-a-s t-l-. ------------------ Men en glass till. 0
Stanuješ li već dugo ovdje? H-r-d- -ott-----l--ge? H-- d- b--- h-- l----- H-r d- b-t- h-r l-n-e- ---------------------- Har du bott här länge? 0
Ne, tek mjesec dana. Ne-----r--e- m-n--. N--- b--- e- m----- N-j- b-r- e- m-n-d- ------------------- Nej, bara en månad. 0
Ali već poznajem puno ljudi. Men jag--ä-ner--ed-n--ycket ---k. M-- j-- k----- r---- m----- f---- M-n j-g k-n-e- r-d-n m-c-e- f-l-. --------------------------------- Men jag känner redan mycket folk. 0
Putuješ li sutra kući? Åk-r du-hem im-rgo-? Å--- d- h-- i------- Å-e- d- h-m i-o-g-n- -------------------- Åker du hem imorgon? 0
Ne, tek za vikend. Ne-- för-t mot --c---l--et. N--- f---- m-- v----------- N-j- f-r-t m-t v-c-o-l-t-t- --------------------------- Nej, först mot veckoslutet. 0
Ali se vraćam već u nedjelju. M-- jag--om-er---ll-a----eda- p--sö---g. M-- j-- k----- t------- r---- p- s------ M-n j-g k-m-e- t-l-b-k- r-d-n p- s-n-a-. ---------------------------------------- Men jag kommer tillbaka redan på söndag. 0
Je li tvoja kćerka već odrasla? Är --n --t--r---da---ux--? Ä- d-- d----- r---- v----- Ä- d-n d-t-e- r-d-n v-x-n- -------------------------- Är din dotter redan vuxen? 0
Ne, ona ima tek sedamnaest godina. Ne-,-h-n är-ba-- s--t----å-. N--- h-- ä- b--- s------ å-- N-j- h-n ä- b-r- s-u-t-n å-. ---------------------------- Nej, hon är bara sjutton år. 0
Ali ona već ima dečka. M-- h-n-har--edan--- -o--v-n. M-- h-- h-- r---- e- p------- M-n h-n h-r r-d-n e- p-j-v-n- ----------------------------- Men hon har redan en pojkvän. 0

Što nam riječi govore

U svijetu postoje milijuni knjiga. Ne zna se koliko ih je do danas napisano. U tim knjigama je pohranjeno jako puno znanja. Kad bismo mogli sve pročitati, znali bismo mnogo o životu. Budući da nam knjige pokazuju kako se mijenja naš svijet. Svako doba ima svoje knjige. Iz njih se može saznati što je ljudima važno. Nitko, nažalost, ne može pročitati sve knjige. Međutim, moderna tehnologija nam može pomoći analizirati knjige. Knjige se pomoću digitalizacije mogu pohraniti kao i podaci. Nakon toga sadržaj se može analizirati. Na taj način lingvisti vide kako se naš jezik mijenjao. Međutim, još je zanimljivije brojati učestalost riječi. Tako se može identificirati značenje određenih stvari. Znanstvenici su istražili preko 5 milijuna knjiga. To su knjige napisane u posljednjih pet stoljeća. Ukupno je analizirano oko 500 milijarda riječi. Učestalost riječi pokazuje kako su ljudi živjeli prije i danas. Jezik reflektira ideje i trendove. Riječ muškarci je, na primjer, izgubila na značenju. Danas se koristi rjeđe nego prije. S druge strane, učestalost riječi žene se znatno povećala. Po riječima također možemo vidjeti što rado jedemo. Riječ sladoled je u 50-ima bila jako važna. Nakon toga su postale popularne riječi pizza i pasta . U zadnjih nekoliko godina prevladava riječ sushi . Postoji dobra vijest za sve prijatelje jezika... Naš jezik je svake godine bogatiji za sve više riječi!