Zbirka izraza

hr Posvojne zamjenice 2   »   hu Birtokos névmások 2

67 [šezdeset i sedam]

Posvojne zamjenice 2

Posvojne zamjenice 2

67 [hatvanhét]

Birtokos névmások 2

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski mađarski igra Više
naočale a sz--üv-g a s------- a s-e-ü-e- ---------- a szemüveg 0
On je zaboravio svoje naočale. E-felej-e--e-- ----üv----. E----------- a s---------- E-f-l-j-e-t- a s-e-ü-e-é-. -------------------------- Elfelejtette a szemüvegét. 0
Ma gdje su mu naočale? Ho- --- --t - s--mü-e-e? H-- v-- h-- a s--------- H-l v-n h-t a s-e-ü-e-e- ------------------------ Hol van hát a szemüvege? 0
sat az óra a- ó-- a- ó-a ------ az óra 0
Njegov sat je pokvaren. A- ó---a---r-m-o--. A- ó---- e--------- A- ó-á-a e-r-m-o-t- ------------------- Az órája elromlott. 0
Sat visi na zidu. Az---a a----on---n. A- ó-- a f---- v--- A- ó-a a f-l-n v-n- ------------------- Az óra a falon van. 0
putovnica a---t--v-l a- ú------ a- ú-l-v-l ---------- az útlevél 0
Izgubio je svoju putovnicu. E-v---ít-----az ----ve-é-. E----------- a- ú--------- E-v-s-í-e-t- a- ú-l-v-l-t- -------------------------- Elveszítette az útlevelét. 0
Gdje je onda njegova putovnica? Ho- --n h-- -z ő -t-ev--e? H-- v-- h-- a- ő ú-------- H-l v-n h-t a- ő ú-l-v-l-? -------------------------- Hol van hát az ő útlevele? 0
oni – njihov / njihova / njihovo ő- – ö-ék ő- – ö--- ő- – ö-é- --------- ők – övék 0
Djeca ne mogu naći njihove roditelje. A g-ere--k-----t-dják meg-a------a-sz--e-ket. A g------- n-- t----- m--------- a s--------- A g-e-e-e- n-m t-d-á- m-g-a-á-n- a s-ü-e-k-t- --------------------------------------------- A gyerekek nem tudják megtalálni a szüleiket. 0
Ali evo njihovi roditelji dolaze! De-ot----n-ek -á----s--l--k! D- o-- j----- m-- a s------- D- o-t j-n-e- m-r a s-ü-e-k- ---------------------------- De ott jönnek már a szüleik! 0
Vi – Vaš / Vaša / Vaše Ö- –---é Ö- – Ö-- Ö- – Ö-é -------- Ön – Öné 0
Kako je bilo Vaše putovanje, gospodine Miler? Mi---- vol--a----j-- M-l--r úr? M----- v--- a- ú---- M----- ú-- M-l-e- v-l- a- ú-j-, M-l-e- ú-? ------------------------------- Milyen volt az útja, Müller úr? 0
Gdje je Vaša žena, gospodine Miler? H-l--an - -ele-ége- ---l-r-úr? H-- v-- a f-------- M----- ú-- H-l v-n a f-l-s-g-, M-l-e- ú-? ------------------------------ Hol van a felesége, Müller úr? 0
Vi – Vaš / Vaša / Vaše Ö- – --é Ö- – Ö-- Ö- – Ö-é -------- Ön – Öné 0
Kako je bilo Vaše putovanje, gospođo Schmidt? M-l-en ---- az---a-á-,---hm----a--z---? M----- v--- a- u------ S------ a------- M-l-e- v-l- a- u-a-á-, S-h-i-t a-s-o-y- --------------------------------------- Milyen volt az utazás, Schmidt asszony? 0
Gdje je Vaš muž, gospođo Schmidt? H-l-van - fé---- S--m--t as-z-n-? H-- v-- a f----- S------ a------- H-l v-n a f-r-e- S-h-i-t a-s-o-y- --------------------------------- Hol van a férje, Schmidt asszony? 0

Genetska mutacija omogućava govor

Od svih živih bića na svijetu jedino čovjek može govoriti. Po tome se razlikuje od životinja i biljaka. Naravno da i životinje i biljke međusobno komuniciraju. Međutim, oni ne govore složeni jezik u slogovima. Zašto onda čovjek može govoriti? Za govor su potrebna određena organska obilježja. Ta tjelesna obilježja ima samo čovjek. Međutim, to ne znači nužno da ih je on razvio. U povijesti evolucije se ništa ne dešava bez razloga. Čovjek je jednom samo počeo govoriti. Ne zna se kad se to točno desilo. Međutim, nešto se moralo dogoditi što je čovjeku dalo sposobnost govora. Istraživači smatraju da je za to zaslužna genetska mutacija. Antropolozi su usporedili nasljedne osobine različitih živih bića. Poznato je da jedan određeni gen utječe na jezik. Ljudi kod kojih je on oštećen imaju probleme s jezikom. Ne mogu se dobro izraziti te slabije razumiju riječi. Taj gen se ispitivao kod ljudi, majmuna i miševa. Kod ljudi i čimpanza je jako sličan. Mogu se primijetiti samo dvije male razlike. Te razlike su uočljive u mozgu. Zajedno s ostalim genima one utječu na određene moždane aktivnosti. Na taj način čovjek može govoriti, dok majmun ne može. Međutim, zagonetka ljudskog jezika time još nije riješena. Budući da genetska mutacija nije dovoljna da bi se moglo govoriti. Istraživači su miševima usadili genetsku varijantu. To im nije dalo sposobnost govora... No njihovo cičenje je imalo drugačiji zvuk!