Zbirka izraza

hr trebati – htjeti   »   ro „a avea nevoie – a vrea”

69 [šezdeset i devet]

trebati – htjeti

trebati – htjeti

69 [şaizeci şi nouă]

„a avea nevoie – a vrea”

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski rumunjski igra Više
Trebam krevet. Am ne---e d---n -at. A_ n_____ d_ u_ p___ A- n-v-i- d- u- p-t- -------------------- Am nevoie de un pat. 0
Hoću spavati. Vr-au--- dor-. V____ s_ d____ V-e-u s- d-r-. -------------- Vreau să dorm. 0
Ima li ovdje krevet? A--ţi ---i u- p-t? A____ a___ u_ p___ A-e-i a-c- u- p-t- ------------------ Aveţi aici un pat? 0
Trebam lampu. Am-nevoi------ -amp-. A_ n_____ d_ o l_____ A- n-v-i- d- o l-m-ă- --------------------- Am nevoie de o lampă. 0
Hoću čitati. V-ea- s--c-t-s-. V____ s_ c______ V-e-u s- c-t-s-. ---------------- Vreau să citesc. 0
Ima li ovdje lampa? Av-ţ- ---i-- l--pă? A____ a___ o l_____ A-e-i a-c- o l-m-ă- ------------------- Aveţi aici o lampă? 0
Trebam telefon. A- n--o----- ---t-l-f--. A_ n_____ d_ u_ t_______ A- n-v-i- d- u- t-l-f-n- ------------------------ Am nevoie de un telefon. 0
Želim telefonirati. V-e-- -ă---- un te-efon. V____ s_ d__ u_ t_______ V-e-u s- d-u u- t-l-f-n- ------------------------ Vreau să dau un telefon. 0
Ima li ovdje telefon? A---i-a--i-----el-fo-? A____ a___ u_ t_______ A-e-i a-c- u- t-l-f-n- ---------------------- Aveţi aici un telefon? 0
Trebam jednu kameru. A- n-vo-e--e----a-e-- -oto. A_ n_____ d_ o c_____ f____ A- n-v-i- d- o c-m-r- f-t-. --------------------------- Am nevoie de o cameră foto. 0
Hoću fotografirati. Vr--u s---ot-g-a--ez. V____ s_ f___________ V-e-u s- f-t-g-a-i-z- --------------------- Vreau să fotografiez. 0
Ima li ovdje fotoaparat? Av-ţ- ai-----cam-r- f-t-? A____ a___ o c_____ f____ A-e-i a-c- o c-m-r- f-t-? ------------------------- Aveţi aici o cameră foto? 0
Trebam računalo. A----v--- -e un -alc--ato-. A_ n_____ d_ u_ c__________ A- n-v-i- d- u- c-l-u-a-o-. --------------------------- Am nevoie de un calculator. 0
Hoću poslati e-mail. V-e-u -ă-t-i-i- u--E-Ma--. V____ s_ t_____ u_ E______ V-e-u s- t-i-i- u- E-M-i-. -------------------------- Vreau să trimit un E-Mail. 0
Ima li ovdje računalo? A-eţi -i-i un-c-lc-l---r? A____ a___ u_ c__________ A-e-i a-c- u- c-l-u-a-o-? ------------------------- Aveţi aici un calculator? 0
Trebam kemijsku. Îm--tre-ui- u----x. Î__ t______ u_ p___ Î-i t-e-u-e u- p-x- ------------------- Îmi trebuie un pix. 0
Hoću nešto napisati. V--a--să--criu-c-v-. V____ s_ s____ c____ V-e-u s- s-r-u c-v-. -------------------- Vreau să scriu ceva. 0
Ima li ovdje papir i kemijska olovka? A-----aic--o-f--ie d---âr-i--ş- un--ix? A____ a___ o f____ d_ h_____ ş_ u_ p___ A-e-i a-c- o f-a-e d- h-r-i- ş- u- p-x- --------------------------------------- Aveţi aici o foaie de hârtie şi un pix? 0

Strojno prevođenje

Osoba koja želi da joj se prevede tekst mora izdvojiti velike svote novca. Profesionalni tumači ili prevoditelji su skupi. A opet postaje sve važnije razumjeti druge jezike. Taj problem želе riješiti informatičari i računalni jezikoslovci. Dugo vremena radе na razvijanju prevoditeljskih alata. Danas postoji mnogo različitih programa. Međutim, strojno prevođenje obično nije kvalitetno. No za to nisu krivi programeri! Jezici su jako složena struktura. S druge strane, računala se temelje na jednostavnim matematičkim principima. Stoga ne mogu jezik uvijek ispravno obraditi. Prevoditeljski program bi morao u cijelosti naučiti jedan jezik. Da bi se to desilo, stručnjaci bi ga morali podučiti tisućama riječi i pravila. To je praktički nemoguće. Jednostavnije je pustiti računar da računa. U tome je dobar! Računalo može izračunavati učestale kombinacije. Na primjer, prepoznaje koje riječi često stoje pored drugih. Za to mu se moraju dati tekstovi na različitim jezicima. Na taj način uči tipične karakteristike određenog jezika. Ta statistička metoda će poboljšati automatske prijevode. Međutim, računala ne mogu zamijeniti ljude. Nijedan stroj ne može oponašati ljudski mozak kad se radi o jeziku. Prevoditelji i tumači će stoga još dugo vremena imati posla! Računala će u budućnosti zasigurno prevoditi jednostavne tekstove. Pjesme, poezija i književnost naprotiv trebaju živi element. Oni žive od ljudskog osjećaja za jezik. I dobro je da je tako...