Zbirka izraza

hr nešto morati   »   bg трябва да направя нещо

72 [sedamdeset i dva]

nešto morati

nešto morati

72 [седемдесет и две]

72 [sedemdeset i dve]

трябва да направя нещо

[tryabva da napravya neshcho]

Možete kliknuti na svaku prazninu da vidite tekst ili:   
hrvatski bugarski igra Više
morati Тр---а Трябва 0
Tr----aTryabva
Moram poslati pismo. Тр---- д- и------ п------. Трябва да изпратя писмото. 0
Tr----- d- i------- p------.Tryabva da izpratya pismoto.
Moram platiti hotel. Тр---- д- п---- х-----. Трябва да платя хотела. 0
Tr----- d- p----- k------.Tryabva da platya khotela.
Moraš rano ustati. Тр---- д- с----- р---. Трябва да станеш рано. 0
Tr----- d- s------ r---.Tryabva da stanesh rano.
Moraš puno raditi. Тр---- д- р------ м----. Трябва да работиш много. 0
Tr----- d- r------- m----.Tryabva da rabotish mnogo.
Moraš biti točan / točna. Тр---- д- с- т----. Трябва да си точен. 0
Tr----- d- s- t-----.Tryabva da si tochen.
On mora napuniti rezervoar. То- т----- д- з----- к-----. Той трябва да зареди колата. 0
To- t------ d- z----- k-----.Toy tryabva da zaredi kolata.
On mora popraviti auto. То- т----- д- п------ к-----. Той трябва да поправи колата. 0
To- t------ d- p------ k-----.Toy tryabva da popravi kolata.
On mora oprati auto. То- т----- д- и---- к-----. Той трябва да измие колата. 0
To- t------ d- i---- k-----.Toy tryabva da izmie kolata.
Ona mora kupovati. Тя т----- д- п-------. Тя трябва да пазарува. 0
Ty- t------ d- p-------.Tya tryabva da pazaruva.
Ona mora čistiti stan. Тя т----- д- и------ ж-------. Тя трябва да изчисти жилището. 0
Ty- t------ d- i------- z-----------.Tya tryabva da izchisti zhilishcheto.
Ona mora prati rublje. Тя т----- д- и----- п------. Тя трябва да изпере прането. 0
Ty- t------ d- i----- p------.Tya tryabva da izpere praneto.
Moramo odmah ići u školu. Ни- т----- д- т------- в------ з- у------. Ние трябва да тръгваме веднага за училище. 0
Ni- t------ d- t------- v------ z- u----------.Nie tryabva da trygvame vednaga za uchilishche.
Moramo odmah ići na posao. Ни- т----- д- т------- в------ з- р-----. Ние трябва да тръгваме веднага за работа. 0
Ni- t------ d- t------- v------ z- r-----.Nie tryabva da trygvame vednaga za rabota.
Moramo odmah ići k liječniku. Ни- т----- д- о----- в------ н- л----. Ние трябва да отидем веднага на лекар. 0
Ni- t------ d- o----- v------ n- l----.Nie tryabva da otidem vednaga na lekar.
Morate čekati autobus. Ви- т----- д- ч----- а-------. Вие трябва да чакате автобуса. 0
Vi- t------ d- c------ a-------.Vie tryabva da chakate avtobusa.
Morate čekati vlak. Ви- т----- д- ч----- в----. Вие трябва да чакате влака. 0
Vi- t------ d- c------ v----.Vie tryabva da chakate vlaka.
Morate čekati taksi. Ви- т----- д- ч----- т------. Вие трябва да чакате таксито. 0
Vi- t------ d- c------ t------.Vie tryabva da chakate taksito.

Zašto postoji toliko različitih jezika?

Danas diljem svijeta postoji više od 6.000 različitih jezika. Zato su nam potrebni prevoditelji i tumači. Nekad davno svi su govorili isti jezik. Međutim, to se promijenilo čim su ljudi počeli migrirati. Napustili su svoju domovinu Afriku i rasuli se po svijetu. To prostorno razdvajanje dovelo je i do jezičnog razdvajanja. Budući da svaki narod razvija vlastiti oblik komunikacije. Mnogi različiti jezici razvili su se od zajedničkog protojezika. Međutim čovjek se nikad nije predugo zadržavao na jednom mjestu. Stoga su se jezici sve više odvajali jedni od drugih. Odjednom se više nije mogao raspoznati zajednički korijen. Štoviše, nijedan narod nije živio izolirano tisućama godina. Uvijek je postojao kontakt s ostalim narodima. To je mijenjalo jezike. Uzimali su ili kombinirali elemente iz drugih stranih jezika. Tako razvijanje jezika nikad nije prestalo. Stoga migracije i kontakti s novim ljudima objašnjavaju velik broj jezika. Zašto se jezici toliko razlikuju je drugo pitanje. Svaka evolucija prati određena pravila. Stoga mora postojati razlog zašto su jezici takvi kakvi jesu. Znanstvenicima su ti razlozi već dulje vrijeme zanimljivi. Oni žele znati zašto se jezici različito razvijaju. Kako bi to istražili mora se slijediti povijest jezika. Na taj se način može prepoznati što se kad promijenilo. Još uvijek se ne zna što utječe na razvitak jezika. Kulturalni faktori se čine važnijim od bioloških faktora. To znači da je povijest naroda oblikovala njihove jezike. Jezici nam očigledno govore više nego što mi mislimo...