Zbirka izraza

hr nešto smjeti   »   be штосьці магчы

73 [sedamdeset i tri]

nešto smjeti

nešto smjeti

73 [семдзесят тры]

73 [semdzesyat try]

штосьці магчы

[shtos’tsі magchy]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski bjeloruski igra Više
Smiješ li već voziti auto? Та-- ў-- м---- к------- а----------? Табе ўжо можна кіраваць аўтамабілем? 0
T--- u--- m----- k-------’ a----------? Ta-- u--- m----- k-------- a----------? Tabe uzho mozhna kіravats’ autamabіlem? T-b- u-h- m-z-n- k-r-v-t-’ a-t-m-b-l-m? -------------------------’------------?
Smiješ li već piti alkohol? Та-- ў-- м---- п--- а---------- н----? Табе ўжо можна піць алкагольныя напоі? 0
T--- u--- m----- p---’ a------’n--- n----? Ta-- u--- m----- p---- a----------- n----? Tabe uzho mozhna pіts’ alkagol’nyya napoі? T-b- u-h- m-z-n- p-t-’ a-k-g-l’n-y- n-p-і? ---------------------’--------’----------?
Smiješ li već sam putovati u inozemstvo? Та-- ў-- м---- а----- е------ з- м---? Табе ўжо можна аднаму ездзіць за мяжу? 0
T--- u--- m----- a----- y-------’ z- m-----? Ta-- u--- m----- a----- y-------- z- m-----? Tabe uzho mozhna adnamu yezdzіts’ za myazhu? T-b- u-h- m-z-n- a-n-m- y-z-z-t-’ z- m-a-h-? --------------------------------’----------?
smjeti ма--ы магчы 0
m----- ma---y magchy m-g-h- ------
Smijemo li ovdje pušiti? На- м---- т-- к-----? Нам можна тут курыць? 0
N-- m----- t-- k-----’? Na- m----- t-- k------? Nam mozhna tut kuryts’? N-m m-z-n- t-t k-r-t-’? ---------------------’?
Smije li se ovdje pušiti? Ту- м---- к-----? Тут можна курыць? 0
T-- m----- k-----’? Tu- m----- k------? Tut mozhna kuryts’? T-t m-z-n- k-r-t-’? -----------------’?
Smije li se platiti kreditnom karticom? Мо--- з-------- к-------- к-----? Можна заплаціць крэдытнай картай? 0
M----- z---------’ k-------- k-----? Mo---- z---------- k-------- k-----? Mozhna zaplatsіts’ kredytnay kartay? M-z-n- z-p-a-s-t-’ k-e-y-n-y k-r-a-? -----------------’-----------------?
Smije li se platiti čekom? Мо--- з-------- ч----? Можна заплаціць чэкам? 0
M----- z---------’ c-----? Mo---- z---------- c-----? Mozhna zaplatsіts’ chekam? M-z-n- z-p-a-s-t-’ c-e-a-? -----------------’-------?
Smije li se platiti samo gotovinom? Мо--- з-------- т----- г-------? Можна заплаціць толькі гатоўкай? 0
M----- z---------’ t--’k- g-------? Mo---- z---------- t----- g-------? Mozhna zaplatsіts’ tol’kі gatoukay? M-z-n- z-p-a-s-t-’ t-l’k- g-t-u-a-? -----------------’----’-----------?
Smijem li telefonirati? Мо---- я з---- п----------? Можна, я зараз патэлефаную? 0
M-----, y- z---- p-----------? Mo----- y- z---- p-----------? Mozhna, ya zaraz patelefanuyu? M-z-n-, y- z-r-z p-t-l-f-n-y-? ------,----------------------?
Smijem li nešto pitati? Мо---- я н---- з--------? Можна, я нешта запытаюся? 0
M-----, y- n----- z----------? Mo----- y- n----- z----------? Mozhna, ya neshta zapytayusya? M-z-n-, y- n-s-t- z-p-t-y-s-a? ------,----------------------?
Smijem li nešto reći? Мо---- я н---- с----? Можна, я нешта скажу? 0
M-----, y- n----- s-----? Mo----- y- n----- s-----? Mozhna, ya neshta skazhu? M-z-n-, y- n-s-t- s-a-h-? ------,-----------------?
On ne smije spavati u parku. Ям- н----- с---- у п----. Яму нельга спаць у парку. 0
Y--- n--’g- s----’ u p----. Ya-- n----- s----- u p----. Yamu nel’ga spats’ u parku. Y-m- n-l’g- s-a-s’ u p-r-u. --------’--------’--------.
On ne smije spavati u autu. Ям- н----- с---- у а---------. Яму нельга спаць у аўтамабілі. 0
Y--- n--’g- s----’ u a---------. Ya-- n----- s----- u a---------. Yamu nel’ga spats’ u autamabіlі. Y-m- n-l’g- s-a-s’ u a-t-m-b-l-. --------’--------’-------------.
On ne smije spavati na željezničkom kolodvoru. Ям- н----- с---- н- в------. Яму нельга спаць на вакзале. 0
Y--- n--’g- s----’ n- v------. Ya-- n----- s----- n- v------. Yamu nel’ga spats’ na vakzale. Y-m- n-l’g- s-a-s’ n- v-k-a-e. --------’--------’-----------.
Smijemo li sjesti? На- м---- т-- с----? Нам можна тут сесці? 0
N-- m----- t-- s-----? Na- m----- t-- s-----? Nam mozhna tut sestsі? N-m m-z-n- t-t s-s-s-? ---------------------?
Smijemo li dobiti jelovnik? Мы м---- а------- м---? Мы можам атрымаць меню? 0
M- m----- a-------’ m----? My m----- a-------- m----? My mozham atrymats’ menyu? M- m-z-a- a-r-m-t-’ m-n-u? ------------------’------?
Možemo li platiti odvojeno? Мы м---- з-------- п-------? Мы можам заплаціць паасобку? 0
M- m----- z---------’ p-------? My m----- z---------- p-------? My mozham zaplatsіts’ paasobku? M- m-z-a- z-p-a-s-t-’ p-a-o-k-? --------------------’---------?

Kako mozak uči nove riječi

Prilikom učenja vokabulara naš mozak pohranjuje nove sadržaje. Učenje funkcionira jedino stalnim ponavljanjem. Koliko dobro naš mozak pohranjuje riječi ovisi o više čimbenika. Najvažnije je ipak da riječi redovito ponavljamo. Pohranjuju se samo one riječi koje često čitamo ili pišemo. Moglo bi se reći da se riječi arhiviraju poput slike. Ovaj princip učenja vrijedi i kod majmuna. Majmuni mogu naučiti “čitati” riječi ako su ih dovoljno često vidjeli. Iako ne razumiju riječi, oni je prepoznaju po njezinom obliku. Za tečno govorenje jezika potrebno nam je puno riječi. Zbog toga vokabular mora biti dobro organiziran. Buduči da naša memorija funkcionira poput arhiva. Da bi se riječ brzo pronašla, memorija mora znati gdje je treba tražiti. Stoga je riječi bolje učiti u određenom kontekstu. Tako će naš mozak uvijek moći otvoriti pravu “datoteku”. Međutim, sve što smo dobro naučili također možemo ponovno zaboraviti. U tom slučaju znanje se seli iz aktivne u pasivnu memoriju. Zaboravljanjem se oslobađamo podataka koje više ne trebamo. Na taj način naš mozak radi mjesta za nove i važnije stvari. Stoga je bitno da svoje znanje redovito aktiviramo. Ono što je u pasivnoj memoriji ipak nije zauvijek izgubljeno. Kad spazimo zaboravljenu riječ, ponovno je se sjetimo. Brže učimo ono što smo već jednom naučili. Onaj tko želi proširiti svoj vokabular mora proširiti i svoje hobije. Budući da svatko od nas ima određene interese. Zbog toga se većinom bavimo istim stvarima. Jedan jezik se sastoji od mnogo različitih semantičkih polja. Onaj koga zanima politika trebao bi također nekad čitati sportske novine!