Zbirka izraza

hr nešto smjeti   »   fi saada tehdä jotakin

73 [sedamdeset i tri]

nešto smjeti

nešto smjeti

73 [seitsemänkymmentäkolme]

saada tehdä jotakin

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski finski igra Više
Smiješ li već voziti auto? S--tk- -o-a--- au---? S----- j- a--- a----- S-a-k- j- a-a- a-t-a- --------------------- Saatko jo ajaa autoa? 0
Smiješ li već piti alkohol? S-atko -----o------oho-ia? S----- j- j---- a--------- S-a-k- j- j-o-a a-k-h-l-a- -------------------------- Saatko jo juoda alkoholia? 0
Smiješ li već sam putovati u inozemstvo? S--t---jo me-n- y-si----k--a----? S----- j- m---- y---- u---------- S-a-k- j- m-n-ä y-s-n u-k-m-i-l-? --------------------------------- Saatko jo mennä yksin ulkomaille? 0
smjeti saada s---- s-a-a ----- saada 0
Smijemo li ovdje pušiti? S-a-me-- -olt-aa-tä-l-ä? S------- p------ t------ S-a-m-k- p-l-t-a t-ä-l-? ------------------------ Saammeko polttaa täällä? 0
Smije li se ovdje pušiti? Sa--o--ä-ll--p-l--a-? S---- t----- p------- S-a-o t-ä-l- p-l-t-a- --------------------- Saako täällä polttaa? 0
Smije li se platiti kreditnom karticom? S-a-o -ä--lä -a--aa----tt--or-----? S---- t----- m----- l-------------- S-a-o t-ä-l- m-k-a- l-o-t-k-r-i-l-? ----------------------------------- Saako täällä maksaa luottokortilla? 0
Smije li se platiti čekom? S--k---ää-lä--a---a-sh--ill-? S---- t----- m----- s-------- S-a-o t-ä-l- m-k-a- s-e-i-l-? ----------------------------- Saako täällä maksaa shekillä? 0
Smije li se platiti samo gotovinom? Sa-ko m--sa--vai--k-t----l-ä? S---- m----- v--- k---------- S-a-o m-k-a- v-i- k-t-i-e-l-? ----------------------------- Saako maksaa vain käteisellä? 0
Smijem li telefonirati? S-a-k- so--t--? S----- s------- S-a-k- s-i-t-a- --------------- Saanko soittaa? 0
Smijem li nešto pitati? Sa-n---k---ä-jo-a--n? S----- k---- j------- S-a-k- k-s-ä j-t-k-n- --------------------- Saanko kysyä jotakin? 0
Smijem li nešto reći? Sa--k- s-n-- --takin? S----- s---- j------- S-a-k- s-n-a j-t-k-n- --------------------- Saanko sanoa jotakin? 0
On ne smije spavati u parku. Hä--ei--a---u-k---puistoss-. H-- e- s-- n----- p--------- H-n e- s-a n-k-u- p-i-t-s-a- ---------------------------- Hän ei saa nukkua puistossa. 0
On ne smije spavati u autu. Hän -- -aa-n----a--u--ssa. H-- e- s-- n----- a------- H-n e- s-a n-k-u- a-t-s-a- -------------------------- Hän ei saa nukkua autossa. 0
On ne smije spavati na željezničkom kolodvoru. H-------aa -u-k---ra-t----ase--l-a. H-- e- s-- n----- r---------------- H-n e- s-a n-k-u- r-u-a-i-a-e-a-l-. ----------------------------------- Hän ei saa nukkua rautatieasemalla. 0
Smijemo li sjesti? Saa-me-o i-t-ut--? S------- i-------- S-a-m-k- i-t-u-u-? ------------------ Saammeko istuutua? 0
Smijemo li dobiti jelovnik? V---i-me---s--------k-----a-? V--------- s---- r----------- V-i-i-m-k- s-a-a r-o-a-i-t-n- ----------------------------- Voisimmeko saada ruokalistan? 0
Možemo li platiti odvojeno? S----e----ak-aa erik-ee-? S------- m----- e-------- S-a-m-k- m-k-a- e-i-s-e-? ------------------------- Saammeko maksaa erikseen? 0

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

Video nije pronađen!

Kako mozak uči nove riječi

Prilikom učenja vokabulara naš mozak pohranjuje nove sadržaje. Učenje funkcionira jedino stalnim ponavljanjem. Koliko dobro naš mozak pohranjuje riječi ovisi o više čimbenika. Najvažnije je ipak da riječi redovito ponavljamo. Pohranjuju se samo one riječi koje često čitamo ili pišemo. Moglo bi se reći da se riječi arhiviraju poput slike. Ovaj princip učenja vrijedi i kod majmuna. Majmuni mogu naučiti “čitati” riječi ako su ih dovoljno često vidjeli. Iako ne razumiju riječi, oni je prepoznaju po njezinom obliku. Za tečno govorenje jezika potrebno nam je puno riječi. Zbog toga vokabular mora biti dobro organiziran. Buduči da naša memorija funkcionira poput arhiva. Da bi se riječ brzo pronašla, memorija mora znati gdje je treba tražiti. Stoga je riječi bolje učiti u određenom kontekstu. Tako će naš mozak uvijek moći otvoriti pravu “datoteku”. Međutim, sve što smo dobro naučili također možemo ponovno zaboraviti. U tom slučaju znanje se seli iz aktivne u pasivnu memoriju. Zaboravljanjem se oslobađamo podataka koje više ne trebamo. Na taj način naš mozak radi mjesta za nove i važnije stvari. Stoga je bitno da svoje znanje redovito aktiviramo. Ono što je u pasivnoj memoriji ipak nije zauvijek izgubljeno. Kad spazimo zaboravljenu riječ, ponovno je se sjetimo. Brže učimo ono što smo već jednom naučili. Onaj tko želi proširiti svoj vokabular mora proširiti i svoje hobije. Budući da svatko od nas ima određene interese. Zbog toga se većinom bavimo istim stvarima. Jedan jezik se sastoji od mnogo različitih semantičkih polja. Onaj koga zanima politika trebao bi također nekad čitati sportske novine!