Zbirka izraza

hr nešto smjeti   »   lt ką galėti (turėti leidimą, sutikimą)

73 [sedamdeset i tri]

nešto smjeti

nešto smjeti

73 [septyniasdešimt trys]

ką galėti (turėti leidimą, sutikimą)

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski litvanski igra Više
Smiješ li već voziti auto? A--tau jau--al--- va-----i--u------l-? A_ t__ j__ g_____ v_______ a__________ A- t-u j-u g-l-m- v-i-u-t- a-t-m-b-l-? -------------------------------------- Ar tau jau galima vairuoti automobilį? 0
Smiješ li već piti alkohol? A- t----au--a--ma -er-i a-ko--l-? A_ t__ j__ g_____ g____ a________ A- t-u j-u g-l-m- g-r-i a-k-h-l-? --------------------------------- Ar tau jau galima gerti alkoholį? 0
Smiješ li već sam putovati u inozemstvo? Ar tau---- g---m- vien---važ-uot- į-----e--? A_ t__ j__ g_____ v_____ v_______ į u_______ A- t-u j-u g-l-m- v-e-a- v-ž-u-t- į u-s-e-į- -------------------------------------------- Ar tau jau galima vienam važiuoti į užsienį? 0
smjeti g---t- (-----i----di--- s-t--i-ą) g_____ (______ l_______ s________ g-l-t- (-u-ė-i l-i-i-ą- s-t-k-m-) --------------------------------- galėti (turėti leidimą, sutikimą) 0
Smijemo li ovdje pušiti? A- --s --a--ali-e rū-yti? A_ m__ č__ g_____ r______ A- m-s č-a g-l-m- r-k-t-? ------------------------- Ar mes čia galime rūkyti? 0
Smije li se ovdje pušiti? Ar -i- gali---rūkyt-? A_ č__ g_____ r______ A- č-a g-l-m- r-k-t-? --------------------- Ar čia galima rūkyti? 0
Smije li se platiti kreditnom karticom? A---ali----u--k--i --ed--in----rtel-? A_ g_____ s_______ k________ k_______ A- g-l-m- s-m-k-t- k-e-i-i-e k-r-e-e- ------------------------------------- Ar galima sumokėti kreditine kortele? 0
Smije li se platiti čekom? A- ---i-- -um-kė-- --ki-i-? A_ g_____ s_______ č_______ A- g-l-m- s-m-k-t- č-k-a-s- --------------------------- Ar galima sumokėti čekiais? 0
Smije li se platiti samo gotovinom? A- --li-a-s-mokė-i-t-- -r-na---a-s? A_ g_____ s_______ t__ g___________ A- g-l-m- s-m-k-t- t-k g-y-a-s-a-s- ----------------------------------- Ar galima sumokėti tik grynaisiais? 0
Smijem li telefonirati? A- --l-u --------nt-? A_ g____ p___________ A- g-l-u p-s-a-b-n-i- --------------------- Ar galiu paskambinti? 0
Smijem li nešto pitati? A- g-l-- ka- ko-p--l--sti? A_ g____ k__ k_ p_________ A- g-l-u k-i k- p-k-a-s-i- -------------------------- Ar galiu kai ko paklausti? 0
Smijem li nešto reći? Ar-g-l-- kai--ą pasak---? A_ g____ k__ k_ p________ A- g-l-u k-i k- p-s-k-t-? ------------------------- Ar galiu kai ką pasakyti? 0
On ne smije spavati u parku. Ja- ne-a-i-a m--got- pa---. J__ n_______ m______ p_____ J-m n-g-l-m- m-e-o-i p-r-e- --------------------------- Jam negalima miegoti parke. 0
On ne smije spavati u autu. J-m-negal------e--t---u-omob-----. J__ n_______ m______ a____________ J-m n-g-l-m- m-e-o-i a-t-m-b-l-j-. ---------------------------------- Jam negalima miegoti automobilyje. 0
On ne smije spavati na željezničkom kolodvoru. Ja- n-g-l-------go-i-ge-e-i-k---o-st--yj-. J__ n_______ m______ g___________ s_______ J-m n-g-l-m- m-e-o-i g-l-ž-n-e-i- s-o-y-e- ------------------------------------------ Jam negalima miegoti geležinkelio stotyje. 0
Smijemo li sjesti? A----li-e --s-is? A_ g_____ s______ A- g-l-m- s-s-i-? ----------------- Ar galime sėstis? 0
Smijemo li dobiti jelovnik? Ar-g--i-- g-u-i valg-ar--t-? A_ g_____ g____ v___________ A- g-l-m- g-u-i v-l-i-r-š-į- ---------------------------- Ar galime gauti valgiaraštį? 0
Možemo li platiti odvojeno? Ar---li-- ------ti ---ki---? A_ g_____ s_______ a________ A- g-l-m- s-m-k-t- a-s-i-a-? ---------------------------- Ar galime sumokėti atskirai? 0

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

MP3 hrvatski + litvanski (1-100) MP3 litvanski (1-100)
Video nije pronađen!

Kako mozak uči nove riječi

Prilikom učenja vokabulara naš mozak pohranjuje nove sadržaje. Učenje funkcionira jedino stalnim ponavljanjem. Koliko dobro naš mozak pohranjuje riječi ovisi o više čimbenika. Najvažnije je ipak da riječi redovito ponavljamo. Pohranjuju se samo one riječi koje često čitamo ili pišemo. Moglo bi se reći da se riječi arhiviraju poput slike. Ovaj princip učenja vrijedi i kod majmuna. Majmuni mogu naučiti “čitati” riječi ako su ih dovoljno često vidjeli. Iako ne razumiju riječi, oni je prepoznaju po njezinom obliku. Za tečno govorenje jezika potrebno nam je puno riječi. Zbog toga vokabular mora biti dobro organiziran. Buduči da naša memorija funkcionira poput arhiva. Da bi se riječ brzo pronašla, memorija mora znati gdje je treba tražiti. Stoga je riječi bolje učiti u određenom kontekstu. Tako će naš mozak uvijek moći otvoriti pravu “datoteku”. Međutim, sve što smo dobro naučili također možemo ponovno zaboraviti. U tom slučaju znanje se seli iz aktivne u pasivnu memoriju. Zaboravljanjem se oslobađamo podataka koje više ne trebamo. Na taj način naš mozak radi mjesta za nove i važnije stvari. Stoga je bitno da svoje znanje redovito aktiviramo. Ono što je u pasivnoj memoriji ipak nije zauvijek izgubljeno. Kad spazimo zaboravljenu riječ, ponovno je se sjetimo. Brže učimo ono što smo već jednom naučili. Onaj tko želi proširiti svoj vokabular mora proširiti i svoje hobije. Budući da svatko od nas ima određene interese. Zbog toga se većinom bavimo istim stvarima. Jedan jezik se sastoji od mnogo različitih semantičkih polja. Onaj koga zanima politika trebao bi također nekad čitati sportske novine!