Zbirka izraza

hr nešto smjeti   »   sk niečo smieť / môcť

73 [sedamdeset i tri]

nešto smjeti

nešto smjeti

73 [sedemdesiattri]

niečo smieť / môcť

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski slovački igra Više
Smiješ li već voziti auto? Smi-- u- -ofé--vať-a-t-? S---- u- š-------- a---- S-i-š u- š-f-r-v-ť a-t-? ------------------------ Smieš už šoférovať auto? 0
Smiješ li već piti alkohol? S--e--u- --ť -lk----? S---- u- p-- a------- S-i-š u- p-ť a-k-h-l- --------------------- Smieš už piť alkohol? 0
Smiješ li već sam putovati u inozemstvo? S--eš----ísť sám -o-z----ni--a? S---- u- í-- s-- d- z---------- S-i-š u- í-ť s-m d- z-h-a-i-i-? ------------------------------- Smieš už ísť sám do zahraničia? 0
smjeti smieť-----ť s----- m--- s-i-ť- m-c- ----------- smieť, môcť 0
Smijemo li ovdje pušiti? Môž-me--- --j-i-? M----- t- f------ M-ž-m- t- f-j-i-? ----------------- Môžeme tu fajčiť? 0
Smije li se ovdje pušiti? Môž- -a--u -a-č--? M--- s- t- f------ M-ž- s- t- f-j-i-? ------------------ Môže sa tu fajčiť? 0
Smije li se platiti kreditnom karticom? Môž---- tu ---t-ť -r------u-ka-to-? M--- s- t- p----- k-------- k------ M-ž- s- t- p-a-i- k-e-i-n-u k-r-o-? ----------------------------------- Môže sa tu platiť kreditnou kartou? 0
Smije li se platiti čekom? M--e ----- --at-- š-kom? M--- s- t- p----- š----- M-ž- s- t- p-a-i- š-k-m- ------------------------ Môže sa tu platiť šekom? 0
Smije li se platiti samo gotovinom? Môž---a-zapl-ti- --n - -oto-os-i? M--- s- z------- l-- v h--------- M-ž- s- z-p-a-i- l-n v h-t-v-s-i- --------------------------------- Môže sa zaplatiť len v hotovosti? 0
Smijem li telefonirati? Môže- -i--e---a-e-e---ovať? M---- s- l-- z------------- M-ž-m s- l-n z-t-l-f-n-v-ť- --------------------------- Môžem si len zatelefonovať? 0
Smijem li nešto pitati? M---m-sa-le- --e-- -p--ať? M---- s- l-- n---- s------ M-ž-m s- l-n n-e-o s-ý-a-? -------------------------- Môžem sa len niečo spýtať? 0
Smijem li nešto reći? Môž-m -e- ----o-po---ať? M---- l-- n---- p------- M-ž-m l-n n-e-o p-v-d-ť- ------------------------ Môžem len niečo povedať? 0
On ne smije spavati u parku. Nesmi- s--ť---par-u. N----- s--- v p----- N-s-i- s-a- v p-r-u- -------------------- Nesmie spať v parku. 0
On ne smije spavati u autu. Ne-mi----a- v -u-e. N----- s--- v a---- N-s-i- s-a- v a-t-. ------------------- Nesmie spať v aute. 0
On ne smije spavati na željezničkom kolodvoru. Ne-m---s-ať-na-s-a-ic-. N----- s--- n- s------- N-s-i- s-a- n- s-a-i-i- ----------------------- Nesmie spať na stanici. 0
Smijemo li sjesti? Sm-----s- s-d--ť? S----- s- s------ S-i-m- s- s-d-ú-? ----------------- Smieme si sadnúť? 0
Smijemo li dobiti jelovnik? Mô-e---n-m prinies----d------ís--k? M----- n-- p------- j------ l------ M-ž-t- n-m p-i-i-s- j-d-l-y l-s-o-? ----------------------------------- Môžete nám priniesť jedálny lístok? 0
Možemo li platiti odvojeno? M--eme pla--- --l-šť? M----- p----- z------ M-ž-m- p-a-i- z-l-š-? --------------------- Môžeme platiť zvlášť? 0

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

Video nije pronađen!

Kako mozak uči nove riječi

Prilikom učenja vokabulara naš mozak pohranjuje nove sadržaje. Učenje funkcionira jedino stalnim ponavljanjem. Koliko dobro naš mozak pohranjuje riječi ovisi o više čimbenika. Najvažnije je ipak da riječi redovito ponavljamo. Pohranjuju se samo one riječi koje često čitamo ili pišemo. Moglo bi se reći da se riječi arhiviraju poput slike. Ovaj princip učenja vrijedi i kod majmuna. Majmuni mogu naučiti “čitati” riječi ako su ih dovoljno često vidjeli. Iako ne razumiju riječi, oni je prepoznaju po njezinom obliku. Za tečno govorenje jezika potrebno nam je puno riječi. Zbog toga vokabular mora biti dobro organiziran. Buduči da naša memorija funkcionira poput arhiva. Da bi se riječ brzo pronašla, memorija mora znati gdje je treba tražiti. Stoga je riječi bolje učiti u određenom kontekstu. Tako će naš mozak uvijek moći otvoriti pravu “datoteku”. Međutim, sve što smo dobro naučili također možemo ponovno zaboraviti. U tom slučaju znanje se seli iz aktivne u pasivnu memoriju. Zaboravljanjem se oslobađamo podataka koje više ne trebamo. Na taj način naš mozak radi mjesta za nove i važnije stvari. Stoga je bitno da svoje znanje redovito aktiviramo. Ono što je u pasivnoj memoriji ipak nije zauvijek izgubljeno. Kad spazimo zaboravljenu riječ, ponovno je se sjetimo. Brže učimo ono što smo već jednom naučili. Onaj tko želi proširiti svoj vokabular mora proširiti i svoje hobije. Budući da svatko od nas ima određene interese. Zbog toga se većinom bavimo istim stvarima. Jedan jezik se sastoji od mnogo različitih semantičkih polja. Onaj koga zanima politika trebao bi također nekad čitati sportske novine!