Zbirka izraza

hr nešto smjeti   »   sq mund

73 [sedamdeset i tri]

nešto smjeti

nešto smjeti

73 [shtatёdhjetёetre]

mund

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski albanski igra Više
Smiješ li već voziti auto? A --n--t-i japёsh -akin-s-ta-hmё? A m___ t__ j_____ m______ t______ A m-n- t-i j-p-s- m-k-n-s t-s-m-? --------------------------------- A mund t’i japёsh makinёs tashmё? 0
Smiješ li već piti alkohol? A--u-d--ё-pi-- a--oo- t-ni? A m___ t_ p___ a_____ t____ A m-n- t- p-s- a-k-o- t-n-? --------------------------- A mund tё pish alkool tani? 0
Smiješ li već sam putovati u inozemstvo? A -----tё-u-h-------asht- sht-ti---ani? A m___ t_ u_______ j_____ s______ t____ A m-n- t- u-h-t-s- j-s-t- s-t-t-t t-n-? --------------------------------------- A mund tё udhёtosh jashtё shtetit tani? 0
smjeti m--d m___ m-n- ---- mund 0
Smijemo li ovdje pušiti? A mu-------i-ё-du--n --t-? A m___ t_ p___ d____ k____ A m-n- t- p-m- d-h-n k-t-? -------------------------- A mund tё pimё duhan kёtu? 0
Smije li se ovdje pušiti? A -und--ё--- ---a- k---? A m___ t_ p_ d____ k____ A m-n- t- p- d-h-n k-t-? ------------------------ A mund tё pi duhan kёtu? 0
Smije li se platiti kreditnom karticom? A---nd--ё-p-g----me -a-t---red---? A m___ t_ p_____ m_ k____ k_______ A m-n- t- p-g-a- m- k-r-ё k-e-i-i- ---------------------------------- A mund tё paguaj me kartё krediti? 0
Smije li se platiti čekom? A-mu-- tё-pa-----me çe-? A m___ t_ p_____ m_ ç___ A m-n- t- p-g-a- m- ç-k- ------------------------ A mund tё paguaj me çek? 0
Smije li se platiti samo gotovinom? A mu-d--ё-pag-aj me --k--n- --rё? A m___ t_ p_____ m_ l___ n_ d____ A m-n- t- p-g-a- m- l-k- n- d-r-? --------------------------------- A mund tё paguaj me lekё nё dorё? 0
Smijem li telefonirati? A--u-d tё-te---o-oj -jёh--ё? A m___ t_ t________ n_______ A m-n- t- t-l-f-n-j n-ё-e-ё- ---------------------------- A mund tё telefonoj njёherё? 0
Smijem li nešto pitati? A ---d-t--p-e--pё- -içk-? A m___ t_ p___ p__ d_____ A m-n- t- p-e- p-r d-ç-a- ------------------------- A mund tё pyes pёr diçka? 0
Smijem li nešto reći? A mu-- tё-t-em d-ç-a? A m___ t_ t___ d_____ A m-n- t- t-e- d-ç-a- --------------------- A mund tё them diçka? 0
On ne smije spavati u parku. Ai--u- m-nd -ё--le-ё -ё-par-. A_ n__ m___ t_ f____ n_ p____ A- n-k m-n- t- f-e-ё n- p-r-. ----------------------------- Ai nuk mund tё flejё nё park. 0
On ne smije spavati u autu. Ai---- mu-- t- -l-j-----m--inё. A_ n__ m___ t_ f____ n_ m______ A- n-k m-n- t- f-e-ё n- m-k-n-. ------------------------------- Ai nuk mund tё flejё nё makinё. 0
On ne smije spavati na željezničkom kolodvoru. Ai--u- --n--t------ё-n- --acion-n-e-tren-t. A_ n__ m___ t_ f____ n_ s________ e t______ A- n-k m-n- t- f-e-ё n- s-a-i-n-n e t-e-i-. ------------------------------------------- Ai nuk mund tё flejё nё stacionin e trenit. 0
Smijemo li sjesti? A mund tё--le-i? A m___ t_ u_____ A m-n- t- u-e-i- ---------------- A mund tё ulemi? 0
Smijemo li dobiti jelovnik? A-mun- -ё--- --pn- m-n---? A m___ t_ n_ j____ m______ A m-n- t- n- j-p-i m-n-n-? -------------------------- A mund tё na jepni menynё? 0
Možemo li platiti odvojeno? A -u---tё---gua-m----ç-e--e-? A m___ t_ p_______ v__ e v___ A m-n- t- p-g-a-m- v-ç e v-ç- ----------------------------- A mund tё paguajmё veç e veç? 0

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

MP3 hrvatski + albanski (1-100) MP3 albanski (1-100)
Video nije pronađen!

Kako mozak uči nove riječi

Prilikom učenja vokabulara naš mozak pohranjuje nove sadržaje. Učenje funkcionira jedino stalnim ponavljanjem. Koliko dobro naš mozak pohranjuje riječi ovisi o više čimbenika. Najvažnije je ipak da riječi redovito ponavljamo. Pohranjuju se samo one riječi koje često čitamo ili pišemo. Moglo bi se reći da se riječi arhiviraju poput slike. Ovaj princip učenja vrijedi i kod majmuna. Majmuni mogu naučiti “čitati” riječi ako su ih dovoljno često vidjeli. Iako ne razumiju riječi, oni je prepoznaju po njezinom obliku. Za tečno govorenje jezika potrebno nam je puno riječi. Zbog toga vokabular mora biti dobro organiziran. Buduči da naša memorija funkcionira poput arhiva. Da bi se riječ brzo pronašla, memorija mora znati gdje je treba tražiti. Stoga je riječi bolje učiti u određenom kontekstu. Tako će naš mozak uvijek moći otvoriti pravu “datoteku”. Međutim, sve što smo dobro naučili također možemo ponovno zaboraviti. U tom slučaju znanje se seli iz aktivne u pasivnu memoriju. Zaboravljanjem se oslobađamo podataka koje više ne trebamo. Na taj način naš mozak radi mjesta za nove i važnije stvari. Stoga je bitno da svoje znanje redovito aktiviramo. Ono što je u pasivnoj memoriji ipak nije zauvijek izgubljeno. Kad spazimo zaboravljenu riječ, ponovno je se sjetimo. Brže učimo ono što smo već jednom naučili. Onaj tko želi proširiti svoj vokabular mora proširiti i svoje hobije. Budući da svatko od nas ima određene interese. Zbog toga se većinom bavimo istim stvarima. Jedan jezik se sastoji od mnogo različitih semantičkih polja. Onaj koga zanima politika trebao bi također nekad čitati sportske novine!