Zbirka izraza

hr nešto smjeti   »   sv få något

73 [sedamdeset i tri]

nešto smjeti

nešto smjeti

73 [sjuttiotre]

få något

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski švedski igra Više
Smiješ li već voziti auto? Få- d- r---- k--- b--? Får du redan köra bil? 0
Smiješ li već piti alkohol? Få- d- r---- d----- a------? Får du redan dricka alkohol? 0
Smiješ li već sam putovati u inozemstvo? Få- d- r---- å-- e---- u--------? Får du redan åka ensam utomlands? 0
smjeti 0
Smijemo li ovdje pušiti? Få- v- r--- h--? Får vi röka här? 0
Smije li se ovdje pušiti? Få- m-- r--- h--? Får man röka här? 0
Smije li se platiti kreditnom karticom? Få- m-- b----- m-- k--------? Får man betala med kontokort? 0
Smije li se platiti čekom? Få- m-- b----- m-- c----? Får man betala med check? 0
Smije li se platiti samo gotovinom? Få- m-- b--- b----- k------? Får man bara betala kontant? 0
Smijem li telefonirati? Ka- j-- f- r---- h--? Kan jag få ringa här? 0
Smijem li nešto pitati? Få- j-- b--- f---- o- n----? Får jag bara fråga om något? 0
Smijem li nešto reći? Få- j-- b--- s--- n----? Får jag bara säga något? 0
On ne smije spavati u parku. Ha- f-- i--- s--- i p-----. Han får inte sova i parken. 0
On ne smije spavati u autu. Ha- f-- i--- s--- i b----. Han får inte sova i bilen. 0
On ne smije spavati na željezničkom kolodvoru. Ha- f-- i--- s--- p- s--------. Han får inte sova på stationen. 0
Smijemo li sjesti? Få- v- t- p----? Får vi ta plats? 0
Smijemo li dobiti jelovnik? Ka- v- f- m----? Kan vi få menyn? 0
Možemo li platiti odvojeno? Få- v- b----- v-- f-- s--? Får vi betala var för sig? 0

Kako mozak uči nove riječi

Prilikom učenja vokabulara naš mozak pohranjuje nove sadržaje. Učenje funkcionira jedino stalnim ponavljanjem. Koliko dobro naš mozak pohranjuje riječi ovisi o više čimbenika. Najvažnije je ipak da riječi redovito ponavljamo. Pohranjuju se samo one riječi koje često čitamo ili pišemo. Moglo bi se reći da se riječi arhiviraju poput slike. Ovaj princip učenja vrijedi i kod majmuna. Majmuni mogu naučiti “čitati” riječi ako su ih dovoljno često vidjeli. Iako ne razumiju riječi, oni je prepoznaju po njezinom obliku. Za tečno govorenje jezika potrebno nam je puno riječi. Zbog toga vokabular mora biti dobro organiziran. Buduči da naša memorija funkcionira poput arhiva. Da bi se riječ brzo pronašla, memorija mora znati gdje je treba tražiti. Stoga je riječi bolje učiti u određenom kontekstu. Tako će naš mozak uvijek moći otvoriti pravu “datoteku”. Međutim, sve što smo dobro naučili također možemo ponovno zaboraviti. U tom slučaju znanje se seli iz aktivne u pasivnu memoriju. Zaboravljanjem se oslobađamo podataka koje više ne trebamo. Na taj način naš mozak radi mjesta za nove i važnije stvari. Stoga je bitno da svoje znanje redovito aktiviramo. Ono što je u pasivnoj memoriji ipak nije zauvijek izgubljeno. Kad spazimo zaboravljenu riječ, ponovno je se sjetimo. Brže učimo ono što smo već jednom naučili. Onaj tko želi proširiti svoj vokabular mora proširiti i svoje hobije. Budući da svatko od nas ima određene interese. Zbog toga se većinom bavimo istim stvarima. Jedan jezik se sastoji od mnogo različitih semantičkih polja. Onaj koga zanima politika trebao bi također nekad čitati sportske novine!