Zbirka izraza

hr nešto zamoliti   »   hu valamit kérni

74 [sedamdeset i četiri]

nešto zamoliti

nešto zamoliti

74 [hetvennégy]

valamit kérni

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski mađarski igra Više
Možete li mi ošišati kosu? L- t-d-- vágn----haj-mat? L- t---- v---- a h------- L- t-d-á v-g-i a h-j-m-t- ------------------------- Le tudná vágni a hajamat? 0
Ne prekratko, molim. Ké--m, -e -ú- rö-i-r-! K----- n- t-- r------- K-r-m- n- t-l r-v-d-e- ---------------------- Kérem, ne túl rövidre! 0
Malo kraće, molim. K--sé----i-e-bre-------! K---- r---------- k----- K-s-é r-v-d-b-r-, k-r-m- ------------------------ Kissé rövidebbre, kérem! 0
Možete li razviti fotografije? Elő-tu--a--ív---a fé-yk---ke-? E-- t---- h---- a f----------- E-ő t-d-a h-v-i a f-n-k-p-k-t- ------------------------------ Elő tudja hívni a fényképeket? 0
Fotografije su na CD-u. A -épe--a-CD-n v--nak. A k---- a C--- v------ A k-p-k a C--- v-n-a-. ---------------------- A képek a CD-n vannak. 0
Fotografije su u kameri. A-ké-------ény-ép-z-gépen--annak. A k---- a f-------------- v------ A k-p-k a f-n-k-p-z-g-p-n v-n-a-. --------------------------------- A képek a fényképezőgépen vannak. 0
Možete li popraviti sat? Me--t-dja-j-ví-a-- az -r--? M-- t---- j------- a- ó---- M-g t-d-a j-v-t-n- a- ó-á-? --------------------------- Meg tudja javítani az órát? 0
Staklo je polomljeno. A --eg-s-é--ör--t - eltöröt-. A ü--- s--------- / e-------- A ü-e- s-é-t-r-t- / e-t-r-t-. ----------------------------- A üveg széttörött / eltörött. 0
Baterija je prazna. A---l-m -r--. A- e--- ü---- A- e-e- ü-e-. ------------- Az elem üres. 0
Možete li oglačati košulju? K- --d-- -as-----az--nget? K- t---- v------ a- i----- K- t-d-a v-s-l-i a- i-g-t- -------------------------- Ki tudja vasalni az inget? 0
Možete li očistiti hlače? Ki tu-j- ----t--ani-a-na-r-g--? K- t---- t--------- a n-------- K- t-d-a t-s-t-t-n- a n-d-á-o-? ------------------------------- Ki tudja tisztítani a nadrágot? 0
Možete li popraviti cipele? Me- -u-j--ja-ítan--- c------? M-- t---- j------- a c------- M-g t-d-a j-v-t-n- a c-p-k-t- ----------------------------- Meg tudja javítani a cipőket? 0
Možete li mi dati vatre? T-d---t---- ----? T---- t---- a---- T-d-a t-z-t a-n-? ----------------- Tudna tüzet adni? 0
Imate li šibice ili upaljač? Va----uf-j- v-gy e-y---ú-tója? V-- g------ v--- e-- g-------- V-n g-u-á-a v-g- e-y g-ú-t-j-? ------------------------------ Van gyufája vagy egy gyújtója? 0
Imate li pepeljaru? V-- --y -a-u--rt-j-? V-- e-- h----------- V-n e-y h-m-t-r-ó-a- -------------------- Van egy hamutartója? 0
Pušite li cigare? S---a-ozi-? S---------- S-i-a-o-i-? ----------- Szivarozik? 0
Pušite li cigarete? D-h--y-i-? D--------- D-h-n-z-k- ---------- Dohányzik? 0
Pušite li lulu? P--á-ik? P------- P-p-z-k- -------- Pipázik? 0

Učenje i čitanje

Učenje i čitanje idu skupa. To posebno vrijedi kod učenja stranih jezika. Tko želi dobro naučiti novi jezik, mora čitati puno tekstova. Prilikom čitanja literature na stranom jeziku, obrađujemo cijele rečenice. Tako naš mozak može naučiti vokabular i gramatiku u kontekstu. To mu pomaže kod pohranjivanja novih sadržaja. Naše pamćenje ima poteškoća pamtiti pojedine riječi. Kod čitanja učimo značenja riječi. Tako razvijamo osjećaj za novi jezik. Naravno da literatura na stranom jeziku ne smije biti preteška. Moderne kratke priče ili krimići su često zabavni. Dnevne novine su u prednosti zbog svoje aktualnosti. Dječje knjige ili stripovi pogodni su za učenje. Sličice olakšavaju razumijevanje novog jezika. Svejedno je koju literaturu odaberete – ona bi morala biti zabavna! To znači da bi trebala imati puno radnje, tako da jezik bude raznolik. Tko ne nađe ništa, može koristiti i specijalizirane udžbenike. Postoji mnogo knjiga s jednostavnim tekstovima za početnike. Važno je da se kod čitanja uvijek koristi rječnik. Čim se naiđe na nepoznatu riječ, trebalo bi je pogledati. Naš mozak se aktivira čitanjem i brzo uči nove sadržaje. Za sve riječi koje su nepoznate, formira se datoteka. Tako ih se može često ponavljati. Također pomaže da se nepoznate riječi označe bojom. Svaki sljedeći put se one mogu odmah prepoznati. Tko svaki dan puno čita na stranom jeziku, brzo napreduje. Budući da naš mozak uči brzo oponašati novi jezik. Može se desiti da jednom samo počnemo razmišljati na stranom jeziku...