Zbirka izraza

hr nešto obrazložiti 2   »   am ምክንያቶችን መስጠት 2

76 [sedamdeset i šest]

nešto obrazložiti 2

nešto obrazložiti 2

76 [ሰባ ስድስት]

76 [ሰባ ስድስት]

ምክንያቶችን መስጠት 2

[ምክንያት ማቅረብ 2]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski amharik igra Više
Zašto nisi došao / došla? ለም- አ-----/ ሽ-? ለምን አልመጣህም/ ሽም? 0
ም---- ማ--- 2 ምክ--- ማ--- 2 ምክንያት ማቅረብ 2 ም-ን-ት ማ-ረ- 2 -----------2
Bio / bila sam bolestan / bolesna. አሞ- ነ--። አሞኝ ነበረ። 0
ለ-- አ-----/ ሽ-? ለም- አ-----/ ሽ-? ለምን አልመጣህም/ ሽም? ለ-ን አ-መ-ህ-/ ሽ-? ----------/---?
Nisam došao / došla jer sam bio bolestan / bila bolesna. ያል---- አ-- ስ---- ነ-። ያልመጣሁት አሞኝ ስለነበር ነው። 0
ለ-- አ-----/ ሽ-? ለም- አ-----/ ሽ-? ለምን አልመጣህም/ ሽም? ለ-ን አ-መ-ህ-/ ሽ-? ----------/---?
Zašto ona nije došla? እሷ ለ-- አ-----? እሷ ለምን አልመጣችም? 0
አ-- ነ--። አሞ- ነ--። አሞኝ ነበረ። አ-ኝ ነ-ረ። -------።
Bila je umorna. ደክ-- ነ--። ደክሟት ነበረ። 0
አ-- ነ--። አሞ- ነ--። አሞኝ ነበረ። አ-ኝ ነ-ረ። -------።
Ona nije došla jer je bila umorna. ያል---- ደ--- ስ---- ነ-። ያልመጣችው ደክሟት ስለነበር ነው። 0
ያ----- አ-- ስ---- ነ-። ያል---- አ-- ስ---- ነ-። ያልመጣሁት አሞኝ ስለነበር ነው። ያ-መ-ሁ- አ-ኝ ስ-ነ-ር ነ-። -------------------።
Zašto on nije došao? እሱ ለ-- አ----? እሱ ለምን አልመጣም? 0
ያ----- አ-- ስ---- ነ-። ያል---- አ-- ስ---- ነ-። ያልመጣሁት አሞኝ ስለነበር ነው። ያ-መ-ሁ- አ-ኝ ስ-ነ-ር ነ-። -------------------።
Nije imao volje. ፍላ-- የ--ም ፍላጎት የለውም 0
እ- ለ-- አ-----? እሷ ለ-- አ-----? እሷ ለምን አልመጣችም? እ- ለ-ን አ-መ-ች-? -------------?
On nije došao jer nije imao volje. ፍላ-- ስ------ አ----። ፍላጎት ስላልነበረው አልመጣም። 0
እ- ለ-- አ-----? እሷ ለ-- አ-----? እሷ ለምን አልመጣችም? እ- ለ-ን አ-መ-ች-? -------------?
Zašto vi niste došli? እና-- ለ-- አ------? እናንተ ለምን አልመጣችሁም? 0
ደ--- ነ--። ደክ-- ነ--። ደክሟት ነበረ። ደ-ሟ- ነ-ረ። --------።
Naš auto je pokvaren. መኪ--- ተ---- ነ-። መኪናችን ተበላሽቶ ነው። 0
ደ--- ነ--። ደክ-- ነ--። ደክሟት ነበረ። ደ-ሟ- ነ-ረ። --------።
Nismo došli jer je naš auto pokvaren. ያል---- መ---- ስ----- ነ-። ያልመጣነው መኪናችን ስለተበላሸ ነው። 0
ያ----- ደ--- ስ---- ነ-። ያል---- ደ--- ስ---- ነ-። ያልመጣችው ደክሟት ስለነበር ነው። ያ-መ-ች- ደ-ሟ- ስ-ነ-ር ነ-። --------------------።
Zašto ljudi nisu došli? ለም--- ነ- ሰ-- ያ----? ለምንድን ነው ሰዎች ያልመጡት? 0
ያ----- ደ--- ስ---- ነ-። ያል---- ደ--- ስ---- ነ-። ያልመጣችው ደክሟት ስለነበር ነው። ያ-መ-ች- ደ-ሟ- ስ-ነ-ር ነ-። --------------------።
Propustili su vlak. ባቡ- አ----ው ባቡር አመለጣቸው 0
እ- ለ-- አ----? እሱ ለ-- አ----? እሱ ለምን አልመጣም? እ- ለ-ን አ-መ-ም? ------------?
Nisu došli jer su propustili vlak. እነ- ያ---- ባ-- አ----- ነ- ። እነሱ ያልመጡት ባቡር አምልጣቸው ነው ። 0
እ- ለ-- አ----? እሱ ለ-- አ----? እሱ ለምን አልመጣም? እ- ለ-ን አ-መ-ም? ------------?
Zašto nisi došao / došla? ለም- አ-----/ ሽ-? ለምን አልመጣህም/ ሽም? 0
ፍ--- የ--- ፍላ-- የ--ም ፍላጎት የለውም ፍ-ጎ- የ-ው- ---------
Nisam smio / smjela. አል------ም አልተፈቀደልኝም 0
ፍ--- የ--- ፍላ-- የ--ም ፍላጎት የለውም ፍ-ጎ- የ-ው- ---------
Nisam došao / došla jer nisam smio / smjela. ያል---- ስ-------- ነ--። ያልመጣሁት ስላልተፈቀደልኝ ነበረ። 0
ፍ--- ስ------ አ----። ፍላ-- ስ------ አ----። ፍላጎት ስላልነበረው አልመጣም። ፍ-ጎ- ስ-ል-በ-ው አ-መ-ም። ------------------።

Starosjedilački jezici Amerike

U Americi se govori mnogo različitih jezika. Engleski je najvažniji jezik sjeverne Amerike. U južnoj Americi prevladavaju španjolski i portugalski. Svi ti jezici su u Ameriku došli iz Europe. Tamo su se prije kolonizacije govorili drugi jezici. Ti jezici su nazvani starosjedilačkim jezicima Amerike. Do dan-danas još nisu temeljito istraženi. Raznovrsnost tih jezika je golema. Procjenjuje se da u sjevernoj Americi postoji oko 60 porodica jezika. U južnoj Americi bi ih čak moglo biti i do 150. K tome postoje još mnogi izolirani jezici. Svi ti jezici su jako različiti. Imaju vrlo malo zajedničkih struktura. Stoga je teško klasificirati jezike. Razlog njihove različitosti leži u povijesti Amerike. Amerika je bila naseljavana u nekoliko faza. Prvi ljudi su došli u Ameriku prije više od 10.000 godina. Svaki narod je na kontinent donio svoj jezik. Međutim, starosjedilački jezici najviše sliče azijskim jezicima. Situacija starih jezika Amerike nije svugdje ista. Mnogi indijanski jezici još se uvijek koriste u južnoj Americi. Jezike kao g uarani ili q uechua govore milijuni ljudi. U sjevernoj Americi je mnogo jezika gotovo izumrlo. Kultura sjevernoameričkih Indijanaca bila je dugo ugnjetavana. Zbog toga je nestalo puno jezika. Ali u posljednjih nekoliko desetljeća ponovno raste interes za njih. Postoji mnogo programa koji žele njegovati i zaštiti jezike. Znači, mogli bi imati budućnost...