Zbirka izraza

hr nešto obrazložiti 2   »   ca argumentar alguna cosa 2

76 [sedamdeset i šest]

nešto obrazložiti 2

nešto obrazložiti 2

76 [setanta-sis]

argumentar alguna cosa 2

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski katalonski igra Više
Zašto nisi došao / došla? P-r--------v-- v-nir? P-- q-- n- v-- v----- P-r q-è n- v-s v-n-r- --------------------- Per què no vas venir? 0
Bio / bila sam bolestan / bolesna. Est--a-ma---- / -a. E----- m----- / --- E-t-v- m-l-l- / --. ------------------- Estava malalt / -a. 0
Nisam došao / došla jer sam bio bolestan / bila bolesna. N--v-ig-veni- -e---- -------m--alt - --. N- v--- v---- p----- e----- m----- / --- N- v-i- v-n-r p-r-u- e-t-v- m-l-l- / --. ---------------------------------------- No vaig venir perquè estava malalt / -a. 0
Zašto ona nije došla? P-- ------ -a -e-i---e-l--? P-- q-- n- v- v---- (------ P-r q-è n- v- v-n-r (-l-a-? --------------------------- Per què no va venir (ella)? 0
Bila je umorna. Es-a-- ---sada. E----- c------- E-t-v- c-n-a-a- --------------- Estava cansada. 0
Ona nije došla jer je bila umorna. N- ---v-nir -----è------a can-a--. N- v- v---- p----- e----- c------- N- v- v-n-r p-r-u- e-t-v- c-n-a-a- ---------------------------------- No va venir perquè estava cansada. 0
Zašto on nije došao? Per qu---o ha --n--t-(----? P-- q-- n- h- v----- (----- P-r q-è n- h- v-n-u- (-l-)- --------------------------- Per què no ha vingut (ell)? 0
Nije imao volje. No-en t--i--g--e-. N- e- t---- g----- N- e- t-n-a g-n-s- ------------------ No en tenia ganes. 0
On nije došao jer nije imao volje. No -a-----ut --r-u- n--en-t--i--ga-es. N- h- v----- p----- n- e- t---- g----- N- h- v-n-u- p-r-u- n- e- t-n-a g-n-s- -------------------------------------- No ha vingut perquè no en tenia ganes. 0
Zašto vi niste došli? P-- q-è-n- heu vi-g-t? P-- q-- n- h-- v------ P-r q-è n- h-u v-n-u-? ---------------------- Per què no heu vingut? 0
Naš auto je pokvaren. El--otxe--e-ns v- -spat----. E- c---- s---- v- e--------- E- c-t-e s-’-s v- e-p-t-l-r- ---------------------------- El cotxe se’ns va espatllar. 0
Nismo došli jer je naš auto pokvaren. N--h-m -i-----p-r-uè el----x- se’ns-v---sp--l-ar. N- h-- v----- p----- e- c---- s---- v- e--------- N- h-m v-n-u- p-r-u- e- c-t-e s-’-s v- e-p-t-l-r- ------------------------------------------------- No hem vingut perquè el cotxe se’ns va espatllar. 0
Zašto ljudi nisu došli? P---què ---h- -i--ut--a g--t? P-- q-- n- h- v----- l- g---- P-r q-è n- h- v-n-u- l- g-n-? ----------------------------- Per què no ha vingut la gent? 0
Propustili su vlak. H---p-rdu--e---r--. H-- p----- e- t---- H-n p-r-u- e- t-e-. ------------------- Han perdut el tren. 0
Nisu došli jer su propustili vlak. N------v---ut --r-u- h-- --rd-- el--ren. N- h-- v----- p----- h-- p----- e- t---- N- h-n v-n-u- p-r-u- h-n p-r-u- e- t-e-. ---------------------------------------- No han vingut perquè han perdut el tren. 0
Zašto nisi došao / došla? Pe---uè----h---ving--? P-- q-- n- h-- v------ P-r q-è n- h-s v-n-u-? ---------------------- Per què no has vingut? 0
Nisam smio / smjela. No -o-ia. N- p----- N- p-d-a- --------- No podia. 0
Nisam došao / došla jer nisam smio / smjela. No----v---u-----q-è -o po-ia fe--h-. N- h- v----- p----- n- p---- f------ N- h- v-n-u- p-r-u- n- p-d-a f-r-h-. ------------------------------------ No he vingut perquè no podia fer-ho. 0

Starosjedilački jezici Amerike

U Americi se govori mnogo različitih jezika. Engleski je najvažniji jezik sjeverne Amerike. U južnoj Americi prevladavaju španjolski i portugalski. Svi ti jezici su u Ameriku došli iz Europe. Tamo su se prije kolonizacije govorili drugi jezici. Ti jezici su nazvani starosjedilačkim jezicima Amerike. Do dan-danas još nisu temeljito istraženi. Raznovrsnost tih jezika je golema. Procjenjuje se da u sjevernoj Americi postoji oko 60 porodica jezika. U južnoj Americi bi ih čak moglo biti i do 150. K tome postoje još mnogi izolirani jezici. Svi ti jezici su jako različiti. Imaju vrlo malo zajedničkih struktura. Stoga je teško klasificirati jezike. Razlog njihove različitosti leži u povijesti Amerike. Amerika je bila naseljavana u nekoliko faza. Prvi ljudi su došli u Ameriku prije više od 10.000 godina. Svaki narod je na kontinent donio svoj jezik. Međutim, starosjedilački jezici najviše sliče azijskim jezicima. Situacija starih jezika Amerike nije svugdje ista. Mnogi indijanski jezici još se uvijek koriste u južnoj Americi. Jezike kao g uarani ili q uechua govore milijuni ljudi. U sjevernoj Americi je mnogo jezika gotovo izumrlo. Kultura sjevernoameričkih Indijanaca bila je dugo ugnjetavana. Zbog toga je nestalo puno jezika. Ali u posljednjih nekoliko desetljeća ponovno raste interes za njih. Postoji mnogo programa koji žele njegovati i zaštiti jezike. Znači, mogli bi imati budućnost...