Zbirka izraza

hr nešto obrazložiti 2   »   fa ‫دلیل آوردن برای چیزی 2‬

76 [sedamdeset i šest]

nešto obrazložiti 2

nešto obrazložiti 2

‫76 [هفتاد و شش]‬

76 [haftâd-o-shesh]

‫دلیل آوردن برای چیزی 2‬

[dalil âvardan barâye chizi 2]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski perzijski igra Više
Zašto nisi došao / došla? ‫چ-ا--و-نیام---‬ ‫--- ت- ن------- ‫-ر- ت- ن-ا-د-؟- ---------------- ‫چرا تو نیامدی؟‬ 0
cher- -- na-â---i? c---- t- n-------- c-e-â t- n-y-m-d-? ------------------ cherâ to nayâmadi?
Bio / bila sam bolestan / bolesna. ‫-ن -ری- -و-م-‬ ‫-- م--- ب----- ‫-ن م-ی- ب-د-.- --------------- ‫من مریض بودم.‬ 0
ma--m--i- --dam. m-- m---- b----- m-n m-r-z b-d-m- ---------------- man mariz budam.
Nisam došao / došla jer sam bio bolestan / bila bolesna. ‫م----ام-----ن-م-یض---دم.‬ ‫-- ن----- چ-- م--- ب----- ‫-ن ن-ا-د- چ-ن م-ی- ب-د-.- -------------------------- ‫من نیامدم چون مریض بودم.‬ 0
m-n -a----da- ---- mariz-b--a-. m-- n-------- z--- m---- b----- m-n n-y-m-d-m z-r- m-r-z b-d-m- ------------------------------- man nayâmadam zirâ mariz budam.
Zašto ona nije došla? ‫----او-(زن) -ی--د-‬ ‫--- ا- (--- ن------ ‫-ر- ا- (-ن- ن-ا-د-‬ -------------------- ‫چرا او (زن) نیامد؟‬ 0
c-e-â-oo -z-n--nayâm--e? c---- o- (---- n-------- c-e-â o- (-a-) n-y-m-d-? ------------------------ cherâ oo (zan) nayâmade?
Bila je umorna. ‫-و----)-خست--بو-.‬ ‫-- (--- خ--- ب---- ‫-و (-ن- خ-ت- ب-د-‬ ------------------- ‫او (زن) خسته بود.‬ 0
o--(-a-) k-ast- b--. o- (---- k----- b--- o- (-a-) k-a-t- b-d- -------------------- oo (zan) khaste bud.
Ona nije došla jer je bila umorna. ‫او-(ز-)-ن--م- --ن----ه-ب---‬ ‫-- (--- ن---- چ-- خ--- ب---- ‫-و (-ن- ن-ا-د چ-ن خ-ت- ب-د-‬ ----------------------------- ‫او (زن) نیامد چون خسته بود.‬ 0
o--(z-n)----â-ad, c-u-----ste -ud. o- (---- n------- c--- k----- b--- o- (-a-) n-y-m-d- c-u- k-a-t- b-d- ---------------------------------- oo (zan) nayâmad, chun khaste bud.
Zašto on nije došao? ‫-را-ا- (---)-نی-م--‬ ‫--- ا- (---- ن------ ‫-ر- ا- (-ر-) ن-ا-د-‬ --------------------- ‫چرا او (مرد) نیامد؟‬ 0
che---o--(m--d--n---made? c---- o- (----- n-------- c-e-â o- (-a-d- n-y-m-d-? ------------------------- cherâ oo (mard) nayâmade?
Nije imao volje. ‫-و--م--)-ع-اقه-----ت-‬ ‫-- (---- ع---- ن------ ‫-و (-ر-) ع-ا-ه ن-ا-ت-‬ ----------------------- ‫او (مرد) علاقه نداشت.‬ 0
oo-(---d)-t----o----ad---t. o- (----- t------- n------- o- (-a-d- t-m-y-l- n-d-s-t- --------------------------- oo (mard) tamayoli nadâsht.
On nije došao jer nije imao volje. ‫-و-(-رد)-نیا-- --ن -ل--- ن---ت.‬ ‫-- (---- ن---- چ-- ع---- ن------ ‫-و (-ر-) ن-ا-د چ-ن ع-ا-ه ن-ا-ت-‬ --------------------------------- ‫او (مرد) نیامد چون علاقه نداشت.‬ 0
o- (mar-) n-y-m-----râ ----l- -adâ-ht. o- (----- n------ z--- h----- n------- o- (-a-d- n-y-m-d z-r- h-s-l- n-d-s-t- -------------------------------------- oo (mard) nayâmad zirâ hosele nadâsht.
Zašto vi niste došli? ‫چر- ش-ا---ا-دید-‬ ‫--- ش-- ن-------- ‫-ر- ش-ا ن-ا-د-د-‬ ------------------ ‫چرا شما نیامدید؟‬ 0
che-â sh-m- n-y---d-d? c---- s---- n--------- c-e-â s-o-â n-y-m-d-d- ---------------------- cherâ shomâ nayâmadid?
Naš auto je pokvaren. ‫خو-ر----ا---ا------‬ ‫------ م- خ--- ا---- ‫-و-ر-ی م- خ-ا- ا-ت-‬ --------------------- ‫خودروی ما خراب است.‬ 0
k-----y---- -----b--s-. k------- m- k----- a--- k-o-r-y- m- k-a-â- a-t- ----------------------- khodroye mâ kharâb ast.
Nismo došli jer je naš auto pokvaren. ‫-ا-نیا-د-- چو- ---روی-ما--را---س-.‬ ‫-- ن------ چ-- خ----- م- خ--- ا---- ‫-ا ن-ا-د-م چ-ن خ-د-و- م- خ-ا- ا-ت-‬ ------------------------------------ ‫ما نیامدیم چون خودروی ما خراب است.‬ 0
m---a---a-i---h-n k-o-roye-ân-kha----ast. m- n-------- c--- k---------- k----- a--- m- n-y-m-d-m c-u- k-o-r-y-m-n k-a-â- a-t- ----------------------------------------- mâ nayâmadim chun khodroyemân kharâb ast.
Zašto ljudi nisu došli? ‫چرا --د- ---مدن-؟‬ ‫--- م--- ن-------- ‫-ر- م-د- ن-ا-د-د-‬ ------------------- ‫چرا مردم نیامدند؟‬ 0
c--r--m--do--nay-madan-? c---- m----- n---------- c-e-â m-r-o- n-y-m-d-n-? ------------------------ cherâ mardom nayâmadand?
Propustili su vlak. ‫آنه--به--ط-ر--رسی----‬ ‫---- ب- ق--- ن-------- ‫-ن-ا ب- ق-ا- ن-س-د-د-‬ ----------------------- ‫آنها به قطار نرسیدند.‬ 0
ânh--b- ghatâr-nare-i----. â--- b- g----- n---------- â-h- b- g-a-â- n-r-s-d-n-. -------------------------- ânhâ be ghatâr naresidand.
Nisu došli jer su propustili vlak. ‫--ه- نیام-ند چون ب---ط-ر-نر-یدن-.‬ ‫---- ن------ چ-- ب- ق--- ن-------- ‫-ن-ا ن-ا-د-د چ-ن ب- ق-ا- ن-س-د-د-‬ ----------------------------------- ‫آنها نیامدند چون به قطار نرسیدند.‬ 0
ânhâ-nay-ma-and- ---â-be -h-tâ----r-s--an-. â--- n---------- z--- b- g----- n---------- â-h- n-y-m-d-n-, z-r- b- g-a-â- n-r-s-d-n-. ------------------------------------------- ânhâ nayâmadand, zirâ be ghatâr naresidand.
Zašto nisi došao / došla? ‫-ر--ت- -ی-م-ی؟‬ ‫--- ت- ن------- ‫-ر- ت- ن-ا-د-؟- ---------------- ‫چرا تو نیامدی؟‬ 0
che------n-y--ad-? c---- t- n-------- c-e-â t- n-y-m-d-? ------------------ cherâ to nayâmadi?
Nisam smio / smjela. ‫---ز- -د---م-‬ ‫----- ن------- ‫-ج-ز- ن-ا-ت-.- --------------- ‫اجازه نداشتم.‬ 0
e---e n--âs--am. e---- n--------- e-â-e n-d-s-t-m- ---------------- ejâze nadâshtam.
Nisam došao / došla jer nisam smio / smjela. ‫-ن----م---چو----از- --ا-تم-‬ ‫-- ن----- چ-- ا---- ن------- ‫-ن ن-ا-د- چ-ن ا-ا-ه ن-ا-ت-.- ----------------------------- ‫من نیامدم چون اجازه نداشتم.‬ 0
m-n nayâ--da- zi-â--j-ze --dâ--t-m. m-- n-------- z--- e---- n--------- m-n n-y-m-d-m z-r- e-â-e n-d-s-t-m- ----------------------------------- man nayâmadam zirâ ejâze nadâshtam.

Starosjedilački jezici Amerike

U Americi se govori mnogo različitih jezika. Engleski je najvažniji jezik sjeverne Amerike. U južnoj Americi prevladavaju španjolski i portugalski. Svi ti jezici su u Ameriku došli iz Europe. Tamo su se prije kolonizacije govorili drugi jezici. Ti jezici su nazvani starosjedilačkim jezicima Amerike. Do dan-danas još nisu temeljito istraženi. Raznovrsnost tih jezika je golema. Procjenjuje se da u sjevernoj Americi postoji oko 60 porodica jezika. U južnoj Americi bi ih čak moglo biti i do 150. K tome postoje još mnogi izolirani jezici. Svi ti jezici su jako različiti. Imaju vrlo malo zajedničkih struktura. Stoga je teško klasificirati jezike. Razlog njihove različitosti leži u povijesti Amerike. Amerika je bila naseljavana u nekoliko faza. Prvi ljudi su došli u Ameriku prije više od 10.000 godina. Svaki narod je na kontinent donio svoj jezik. Međutim, starosjedilački jezici najviše sliče azijskim jezicima. Situacija starih jezika Amerike nije svugdje ista. Mnogi indijanski jezici još se uvijek koriste u južnoj Americi. Jezike kao g uarani ili q uechua govore milijuni ljudi. U sjevernoj Americi je mnogo jezika gotovo izumrlo. Kultura sjevernoameričkih Indijanaca bila je dugo ugnjetavana. Zbog toga je nestalo puno jezika. Ali u posljednjih nekoliko desetljeća ponovno raste interes za njih. Postoji mnogo programa koji žele njegovati i zaštiti jezike. Znači, mogli bi imati budućnost...