Zbirka izraza

hr nešto obrazložiti 2   »   lv kaut ko pamatot 2

76 [sedamdeset i šest]

nešto obrazložiti 2

nešto obrazložiti 2

76 [septiņdesmit seši]

kaut ko pamatot 2

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski latvijski/letonski igra Više
Zašto nisi došao / došla? Kā--- t- n-------? Kāpēc tu neatnāci? 0
Bio / bila sam bolestan / bolesna. Es b--- s----. Es biju slima. 0
Nisam došao / došla jer sam bio bolestan / bila bolesna. Es n-------- j- b--- s----. Es neatnācu, jo biju slima. 0
Zašto ona nije došla? Kā--- v--- n-------? Kāpēc viņa neatnāca? 0
Bila je umorna. Vi-- b--- n-------. Viņa bija nogurusi. 0
Ona nije došla jer je bila umorna. Vi-- n-------- j- b--- n-------. Viņa neatnāca, jo bija nogurusi. 0
Zašto on nije došao? Kā--- v--- n-------? Kāpēc viņš neatnāca? 0
Nije imao volje. Vi--- n----- v--------. Viņam nebija vēlēšanās. 0
On nije došao jer nije imao volje. Vi-- n-------- j- v---- n----- v--------. Viņš neatnāca, jo viņam nebija vēlēšanās. 0
Zašto vi niste došli? Kā--- j-- n--------? Kāpēc jūs neatnācāt? 0
Naš auto je pokvaren. Mū-- m----- s------. Mūsu mašīna saplīsa. 0
Nismo došli jer je naš auto pokvaren. Mē- n--------- j- m--- m----- s------. Mēs neatnācām, jo mūsu mašīna saplīsa. 0
Zašto ljudi nisu došli? Kā--- ļ----- n-------? Kāpēc ļaudis neatnāca? 0
Propustili su vlak. Vi-- n------- v-------. Viņi nokavēja vilcienu. 0
Nisu došli jer su propustili vlak. Vi-- n-------- j- n------- v-------. Viņi neatnāca, jo nokavēja vilcienu. 0
Zašto nisi došao / došla? Kā--- t- n-------? Kāpēc tu neatnāci? 0
Nisam smio / smjela. Es n----------. Es nedrīkstēju. 0
Nisam došao / došla jer nisam smio / smjela. Es n-------- j- n----------. Es neatnācu, jo nedrīkstēju. 0

Starosjedilački jezici Amerike

U Americi se govori mnogo različitih jezika. Engleski je najvažniji jezik sjeverne Amerike. U južnoj Americi prevladavaju španjolski i portugalski. Svi ti jezici su u Ameriku došli iz Europe. Tamo su se prije kolonizacije govorili drugi jezici. Ti jezici su nazvani starosjedilačkim jezicima Amerike. Do dan-danas još nisu temeljito istraženi. Raznovrsnost tih jezika je golema. Procjenjuje se da u sjevernoj Americi postoji oko 60 porodica jezika. U južnoj Americi bi ih čak moglo biti i do 150. K tome postoje još mnogi izolirani jezici. Svi ti jezici su jako različiti. Imaju vrlo malo zajedničkih struktura. Stoga je teško klasificirati jezike. Razlog njihove različitosti leži u povijesti Amerike. Amerika je bila naseljavana u nekoliko faza. Prvi ljudi su došli u Ameriku prije više od 10.000 godina. Svaki narod je na kontinent donio svoj jezik. Međutim, starosjedilački jezici najviše sliče azijskim jezicima. Situacija starih jezika Amerike nije svugdje ista. Mnogi indijanski jezici još se uvijek koriste u južnoj Americi. Jezike kao g uarani ili q uechua govore milijuni ljudi. U sjevernoj Americi je mnogo jezika gotovo izumrlo. Kultura sjevernoameričkih Indijanaca bila je dugo ugnjetavana. Zbog toga je nestalo puno jezika. Ali u posljednjih nekoliko desetljeća ponovno raste interes za njih. Postoji mnogo programa koji žele njegovati i zaštiti jezike. Znači, mogli bi imati budućnost...