Zbirka izraza

hr nešto obrazložiti 2   »   ti ገለ ምኽንያት ምሃብ 2

76 [sedamdeset i šest]

nešto obrazložiti 2

nešto obrazložiti 2

76 [ሰብዓንሽዱሽተን]

76 [sebi‘anishidushiteni]

ገለ ምኽንያት ምሃብ 2

[gele miẖiniyati mihabi 2]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski tigrinja igra Više
Zašto nisi došao / došla? ስለ-ን-ይ ኢኻ--ይመጻእካ? ስ----- ኢ- ዘ------ ስ-ም-ታ- ኢ- ዘ-መ-እ-? ----------------- ስለምንታይ ኢኻ ዘይመጻእካ? 0
si-emin--a-i --̱--ze-i-ets-a’ik-? s----------- ī--- z-------------- s-l-m-n-t-y- ī-̱- z-y-m-t-’-’-k-? --------------------------------- sileminitayi īẖa zeyimets’a’ika?
Bio / bila sam bolestan / bolesna. ሓ-- ኔረ። ሓ-- ኔ-- ሓ-መ ኔ-። ------- ሓሚመ ኔረ። 0
h-amī-e--ē-e። h------ n---- h-a-ī-e n-r-። ------------- ḥamīme nēre።
Nisam došao / došla jer sam bio bolestan / bila bolesna. ሓ-መ--ለዝነበር--እ- -ይመጻ--። ሓ-- ስ------ እ- ዘ------ ሓ-መ ስ-ዝ-በ-ኩ እ- ዘ-መ-እ-። ---------------------- ሓሚመ ስለዝነበርኩ እየ ዘይመጻእኩ። 0
ḥa-ī-e-sil-z-ne--r--u-iy---ey-m-t-’a’i-u። h------ s------------- i-- z-------------- h-a-ī-e s-l-z-n-b-r-k- i-e z-y-m-t-’-’-k-። ------------------------------------------ ḥamīme silezineberiku iye zeyimets’a’iku።
Zašto ona nije došla? ስለ-ንታይ--ያ -ሳ---መ--? ስ----- ኢ- ን- ዘ----- ስ-ም-ታ- ኢ- ን- ዘ-መ-ት- ------------------- ስለምንታይ ኢያ ንሳ ዘይመጸት? 0
silem-n-ta-- ī---nisa--ey-me---et-? s----------- ī-- n--- z------------ s-l-m-n-t-y- ī-a n-s- z-y-m-t-’-t-? ----------------------------------- sileminitayi īya nisa zeyimets’eti?
Bila je umorna. ደኺማ ኔ-። ደ-- ኔ-- ደ-ማ ኔ-። ------- ደኺማ ኔራ። 0
deh-ī-a-n-ra። d------ n---- d-h-ī-a n-r-። ------------- deẖīma nēra።
Ona nije došla jer je bila umorna. ደ-ማ ስለዝ--ረት ኣይ---ን ። ደ-- ስ------ ኣ----- ። ደ-ማ ስ-ዝ-በ-ት ኣ-መ-ት- ። -------------------- ደኺማ ስለዝነበረት ኣይመጸትን ። 0
deh--m- s-l--ine-e-eti--y-m--s-etin- ። d------ s------------- a------------ ። d-h-ī-a s-l-z-n-b-r-t- a-i-e-s-e-i-i ። -------------------------------------- deẖīma silezinebereti ayimets’etini ።
Zašto on nije došao? ን- -ለም--- ኣ--ጸን። ን- ስ----- ኣ----- ን- ስ-ም-ታ- ኣ-መ-ን- ---------------- ንሱ ስለምንታይ ኣይመጸን። 0
n-s- s-lem---ta-i ay--e-s’eni። n--- s----------- a----------- n-s- s-l-m-n-t-y- a-i-e-s-e-i- ------------------------------ nisu sileminitayi ayimets’eni።
Nije imao volje. ድ--ት --ነ---። ድ--- ኣ------ ድ-የ- ኣ-ነ-ሮ-። ------------ ድልየት ኣይነበሮን። 0
d-l-ye-i--yin-b-r--i። d------- a----------- d-l-y-t- a-i-e-e-o-i- --------------------- diliyeti ayineberoni።
On nije došao jer nije imao volje. ንሱ ኣይ-ጸ- --ንያቱ----- --ዘይነበሮ። ን- ኣ---- መ---- ድ--- ስ------- ን- ኣ-መ-ን መ-ን-ቱ ድ-የ- ስ-ዘ-ነ-ሮ- ---------------------------- ንሱ ኣይመጸን መኽንያቱ ድልየት ስለዘይነበሮ። 0
n-su ayi-e-s’e-- ---̱i--ya-------ye------ezey-n-be--። n--- a---------- m---------- d------- s-------------- n-s- a-i-e-s-e-i m-h-i-i-a-u d-l-y-t- s-l-z-y-n-b-r-። ----------------------------------------------------- nisu ayimets’eni meẖiniyatu diliyeti silezeyinebero።
Zašto vi niste došli? ንስኻት-ም-ስ------ዘይ-ጻ-ም? ን----- ስ----- ዘ------ ን-ኻ-ኩ- ስ-ም-ታ- ዘ-መ-ኹ-? --------------------- ንስኻትኩም ስለምንታይ ዘይመጻኹም? 0
nisi--a---u---sil----itay- --y-----’a-̱umi? n------------ s----------- z--------------- n-s-h-a-i-u-i s-l-m-n-t-y- z-y-m-t-’-h-u-i- ------------------------------------------- nisiẖatikumi sileminitayi zeyimets’aẖumi?
Naš auto je pokvaren. መ-ና ተ----ትና ። መ-- ተ------ ። መ-ና ተ-ላ-ያ-ና ። ------------- መኪና ተባላሽያትና ። 0
m--ī-a-teb-las-iyati-a ። m----- t-------------- ። m-k-n- t-b-l-s-i-a-i-a ። ------------------------ mekīna tebalashiyatina ።
Nismo došli jer je naš auto pokvaren. መ-ናና-ስለ--በላ----ኢ- ----እና ። መ--- ስ-------- ኢ- ዝ----- ። መ-ና- ስ-ዝ-በ-ሸ-ት ኢ- ዝ-መ-እ- ። -------------------------- መኪናና ስለዝተበላሸወት ኢና ዝይመጻእና ። 0
m-k-nana--i---ite-elashewet- ī-- ziy--e----’i-a ። m------- s------------------ ī-- z------------- ። m-k-n-n- s-l-z-t-b-l-s-e-e-i ī-a z-y-m-t-’-’-n- ። ------------------------------------------------- mekīnana silezitebelasheweti īna ziyimets’a’ina ።
Zašto ljudi nisu došli? እ---ሰ-ት ስለ------ዮ- ዘ-መ--? እ-- ሰ-- ስ----- ኢ-- ዘ----- እ-ም ሰ-ት ስ-ም-ታ- ኢ-ም ዘ-መ-ኡ- ------------------------- እቶም ሰባት ስለምንታይ ኢዮም ዘይመጽኡ? 0
ito-- seba-i sile----ta-i--y--i-zey--et-’i’-? i---- s----- s----------- ī---- z------------ i-o-i s-b-t- s-l-m-n-t-y- ī-o-i z-y-m-t-’-’-? --------------------------------------------- itomi sebati sileminitayi īyomi zeyimets’i’u?
Propustili su vlak. ባ----ዲ--ም ---። ባ-- ገ---- ከ--- ባ-ር ገ-ፋ-ም ከ-ዳ- -------------- ባቡር ገዲፋቶም ከይዳ። 0
b-b-r--g-dī-a-omi---y---። b----- g--------- k------ b-b-r- g-d-f-t-m- k-y-d-። ------------------------- baburi gedīfatomi keyida።
Nisu došli jer su propustili vlak. ባ-ር -ዲ-ቶ- ሰለ--ኸደ- እ-ም ---ጹ ። ባ-- ገ---- ሰ- ዝ--- እ-- ዘ--- ። ባ-ር ገ-ፋ-ም ሰ- ዝ-ደ- እ-ም ዘ-መ- ። ---------------------------- ባቡር ገዲፋቶም ሰለ ዝኸደት እዮም ዘይመጹ ። 0
baburi------ato-i ---e-z-h-----i--y--i --yi--ts-u-። b----- g--------- s--- z-------- i---- z--------- ። b-b-r- g-d-f-t-m- s-l- z-h-e-e-i i-o-i z-y-m-t-’- ። --------------------------------------------------- baburi gedīfatomi sele ziẖedeti iyomi zeyimets’u ።
Zašto nisi došao / došla? ስለ-ን---ኢ- ዘይመጻ-ካ? ስ----- ኢ- ዘ------ ስ-ም-ታ- ኢ- ዘ-መ-እ-? ----------------- ስለምንታይ ኢኻ ዘይመጻእካ? 0
s-lemin-t-----h-- -ey--e--’--ik-? s----------- ī--- z-------------- s-l-m-n-t-y- ī-̱- z-y-m-t-’-’-k-? --------------------------------- sileminitayi īẖa zeyimets’a’ika?
Nisam smio / smjela. ኣይ-ፍቐደ-ይ- --። ኣ-------- ኔ-- ኣ-ተ-ቐ-ለ-ን ኔ-። ------------- ኣይተፍቐደለይን ኔሩ። 0
ayit---ḵ--d------- n-r-። a------------------ n---- a-i-e-i-̱-e-e-e-i-i n-r-። ------------------------- ayitefiḵ’edeleyini nēru።
Nisam došao / došla jer nisam smio / smjela. ፍቓድ-ስለዘይ-በረ--ኢየ -ይመ-እ--። ፍ-- ስ------- ኢ- ዘ------- ፍ-ድ ስ-ዘ-ነ-ረ- ኢ- ዘ-መ-እ-፣- ------------------------ ፍቓድ ስለዘይነበረኒ ኢየ ዘይመጻእኩ፣። 0
f-k-’--i ---e-ey-ne--renī-ī-- -eyim----a’i--፣። f------- s--------------- ī-- z--------------- f-k-’-d- s-l-z-y-n-b-r-n- ī-e z-y-m-t-’-’-k-፣- ---------------------------------------------- fiḵ’adi silezeyineberenī īye zeyimets’a’iku፣።

Starosjedilački jezici Amerike

U Americi se govori mnogo različitih jezika. Engleski je najvažniji jezik sjeverne Amerike. U južnoj Americi prevladavaju španjolski i portugalski. Svi ti jezici su u Ameriku došli iz Europe. Tamo su se prije kolonizacije govorili drugi jezici. Ti jezici su nazvani starosjedilačkim jezicima Amerike. Do dan-danas još nisu temeljito istraženi. Raznovrsnost tih jezika je golema. Procjenjuje se da u sjevernoj Americi postoji oko 60 porodica jezika. U južnoj Americi bi ih čak moglo biti i do 150. K tome postoje još mnogi izolirani jezici. Svi ti jezici su jako različiti. Imaju vrlo malo zajedničkih struktura. Stoga je teško klasificirati jezike. Razlog njihove različitosti leži u povijesti Amerike. Amerika je bila naseljavana u nekoliko faza. Prvi ljudi su došli u Ameriku prije više od 10.000 godina. Svaki narod je na kontinent donio svoj jezik. Međutim, starosjedilački jezici najviše sliče azijskim jezicima. Situacija starih jezika Amerike nije svugdje ista. Mnogi indijanski jezici još se uvijek koriste u južnoj Americi. Jezike kao g uarani ili q uechua govore milijuni ljudi. U sjevernoj Americi je mnogo jezika gotovo izumrlo. Kultura sjevernoameričkih Indijanaca bila je dugo ugnjetavana. Zbog toga je nestalo puno jezika. Ali u posljednjih nekoliko desetljeća ponovno raste interes za njih. Postoji mnogo programa koji žele njegovati i zaštiti jezike. Znači, mogli bi imati budućnost...