Zbirka izraza

hr nešto opravdati 3   »   da begrunde noget 3

77 [sedamdeset i sedam]

nešto opravdati 3

nešto opravdati 3

77 [syvoghalvfjerds]

begrunde noget 3

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski danski igra Više
Zašto ne jedete tortu? H-o-----s--se-----ikke-k-g--? H------ s----- d- i--- k----- H-o-f-r s-i-e- d- i-k- k-g-n- ----------------------------- Hvorfor spiser du ikke kagen? 0
Moram smršaviti. Je---kal-t-b---ig. J-- s--- t--- m--- J-g s-a- t-b- m-g- ------------------ Jeg skal tabe mig. 0
Ne jedem ju, jer moram smršaviti. Jeg s------d-n i-ke, -o-d- -eg--ka--tabe -ig. J-- s----- d-- i---- f---- j-- s--- t--- m--- J-g s-i-e- d-n i-k-, f-r-i j-g s-a- t-b- m-g- --------------------------------------------- Jeg spiser den ikke, fordi jeg skal tabe mig. 0
Zašto ne pijete pivo? Hvo---r-d--kk-r -u--k-----le-? H------ d------ d- i--- ø----- H-o-f-r d-i-k-r d- i-k- ø-l-n- ------------------------------ Hvorfor drikker du ikke øllen? 0
Moram još voziti. J-- -k-- kø-e. J-- s--- k---- J-g s-a- k-r-. -------------- Jeg skal køre. 0
Ne pijem ga, jer moram još voziti. J-- dr-k-e--den--k--, ---di--eg -ka--k-r-. J-- d------ d-- i---- f---- j-- s--- k---- J-g d-i-k-r d-n i-k-, f-r-i j-g s-a- k-r-. ------------------------------------------ Jeg drikker den ikke, fordi jeg skal køre. 0
Zašto ne piješ kavu? Hvor-or-d-i--e--d--ikke k-ff-n? H------ d------ d- i--- k------ H-o-f-r d-i-k-r d- i-k- k-f-e-? ------------------------------- Hvorfor drikker du ikke kaffen? 0
Hladna je. D-- er-kold. D-- e- k---- D-n e- k-l-. ------------ Den er kold. 0
Ne pijem je, jer je hladna. Jeg---ikke---e---kk-,-fo-di--en -r-ko-d. J-- d------ d-- i---- f---- d-- e- k---- J-g d-i-k-r d-n i-k-, f-r-i d-n e- k-l-. ---------------------------------------- Jeg drikker den ikke, fordi den er kold. 0
Zašto ne piješ čaj? Hv---or --ik--r-du i--- tee-? H------ d------ d- i--- t---- H-o-f-r d-i-k-r d- i-k- t-e-? ----------------------------- Hvorfor drikker du ikke teen? 0
Nemam šećera. J-g--a- --k- --g---------. J-- h-- i--- n---- s------ J-g h-r i-k- n-g-t s-k-e-. -------------------------- Jeg har ikke noget sukker. 0
Ne pijem ga, jer nemam šećera. J-- --i---r-i-ke -ee---for-- -e--ikke--a- --g----u--e-. J-- d------ i--- t---- f---- j-- i--- h-- n---- s------ J-g d-i-k-r i-k- t-e-, f-r-i j-g i-k- h-r n-g-t s-k-e-. ------------------------------------------------------- Jeg drikker ikke teen, fordi jeg ikke har noget sukker. 0
Zašto ne jedete juhu? H--rfor-s-i--r--u---k- --p-en? H------ s----- d- i--- s------ H-o-f-r s-i-e- d- i-k- s-p-e-? ------------------------------ Hvorfor spiser du ikke suppen? 0
Nisam ju naručio / naručila. J-- --r --ke-b-stilt --n. J-- h-- i--- b------ d--- J-g h-r i-k- b-s-i-t d-n- ------------------------- Jeg har ikke bestilt den. 0
Ne jedem je, jer je nisam naručio / naručila. Jeg--pi-er d-- i-ke- f--di jeg ikk- h-r-b-------d-n. J-- s----- d-- i---- f---- j-- i--- h-- b------ d--- J-g s-i-e- d-n i-k-, f-r-i j-g i-k- h-r b-s-i-t d-n- ---------------------------------------------------- Jeg spiser den ikke, fordi jeg ikke har bestilt den. 0
Zašto ne jedete meso? H-orfor sp-ser--u ---e-k-d--? H------ s----- d- i--- k----- H-o-f-r s-i-e- d- i-k- k-d-t- ----------------------------- Hvorfor spiser du ikke kødet? 0
Ja sam vegetarijanac. Jeg-er-ve---a-. J-- e- v------- J-g e- v-g-t-r- --------------- Jeg er vegetar. 0
Ne jedem ga, jer sam vegetarijanac. Je--s---e----t i--e,-fo--- j-g--r --g-t--. J-- s----- d-- i---- f---- j-- e- v------- J-g s-i-e- d-t i-k-, f-r-i j-g e- v-g-t-r- ------------------------------------------ Jeg spiser det ikke, fordi jeg er vegetar. 0

Gestiuliranje pomaže kod učenja vokabulara

Kad učimo vokabular, naš mozak je jako zaposlen. Mora pohraniti svaku novu riječ. Mozgu se pri učenju može i pomoći. To se postiže gestikuliranjem. Gestikuliranje pomaže našem pamćenju. Bolje pamtimo riječi ako pritom koristimo gestikulaciju. To je jasno dokazano istraživanjem. Istraživači su ispitanicima dali da nauče vokabular. Te riječi zapravo nisu postojale. Pripadale su umjetnom jeziku. Ispitanicima su neke riječi bile prenesen gestikuliranjem. To znači da ispitanici nisu samo slušali ili čitali riječi. Ispitanici su koristeći geste također i oponašali značenje riječi. Za vrijeme učenja im se mjerila moždana aktivnost. Pritom su istraživači došli do zanimljivog otkrića. Kod učenja riječi uz geste bilo je aktivno više područja mozga. Uz aktivnosti u centru za govor izmjerena je i senzomotorička aktivnost. Ta dodatna moždana aktivnost utječe na naše pamćenje. Učenje uz gestikuliranje uzrokuje formiranje složenih mreža. Te mreže pohranjuju novu riječ na više mjesta u mozgu. Na taj način se vokabular može učinkovitije obraditi. Kad ih želimo koristiti, naš mozak ih brže pronalazi. Također se bolje pohranjuju. Važno je, međutim, da je gestikuliranje povezano s riječi. Naš mozak prepoznaje kad se riječ i gestikuliranje ne slažu. Nove spoznaje bi mogle dovesti do novih metoda podučavanja. Ljudi koji znaju malo o jezicima često uče sporo. Možda će učiti lakše ako riječi oponašaju fizički...