Zbirka izraza

hr Pridjevi 2   »   et Omadussõnad 2

79 [sedamdeset i devet]

Pridjevi 2

Pridjevi 2

79 [seitsekümmend üheksa]

Omadussõnad 2

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski estonski igra Više
Imam plavu haljinu na sebi. M---on-sini---k---t --ljas. M-- o- s----- k---- s------ M-l o- s-n-n- k-e-t s-l-a-. --------------------------- Mul on sinine kleit seljas. 0
Imam crvenu haljinu na sebi. M-- ---pu--ne-kle-------as. M-- o- p----- k---- s------ M-l o- p-n-n- k-e-t s-l-a-. --------------------------- Mul on punane kleit seljas. 0
Imam zelenu haljinu na sebi. M-- -n r--elin- -l--t-se---s. M-- o- r------- k---- s------ M-l o- r-h-l-n- k-e-t s-l-a-. ----------------------------- Mul on roheline kleit seljas. 0
Kupujem crnu torbu. Ma --t-- -us-a-k-t-. M- o---- m---- k---- M- o-t-n m-s-a k-t-. -------------------- Ma ostan musta koti. 0
Kupujem smeđu torbu. M- ---an-pruun--k--i. M- o---- p----- k---- M- o-t-n p-u-n- k-t-. --------------------- Ma ostan pruuni koti. 0
Kupujem bijelu torbu. M-----a--v-l-e --t-. M- o---- v---- k---- M- o-t-n v-l-e k-t-. -------------------- Ma ostan valge koti. 0
Trebam nov auto. M-- on v--- uu---ut--. M-- o- v--- u-- a----- M-l o- v-j- u-t a-t-t- ---------------------- Mul on vaja uut autot. 0
Trebam brz auto. M-l -n--aja --i-et -----. M-- o- v--- k----- a----- M-l o- v-j- k-i-e- a-t-t- ------------------------- Mul on vaja kiiret autot. 0
Trebam udoban auto. Mul-----a---muga--- a---t. M-- o- v--- m------ a----- M-l o- v-j- m-g-v-t a-t-t- -------------------------- Mul on vaja mugavat autot. 0
Tamo gore stanuje jedna stara žena. Seal-ül--a- -l-b-v-na ----e. S--- ü----- e--- v--- n----- S-a- ü-e-a- e-a- v-n- n-i-e- ---------------------------- Seal üleval elab vana naine. 0
Tamo gore stanuje jedna debela žena. S-a--ül-v-l-el----a-s---in-. S--- ü----- e--- p--- n----- S-a- ü-e-a- e-a- p-k- n-i-e- ---------------------------- Seal üleval elab paks naine. 0
Tamo dolje stanuje jedna znatiželjna žena. S-al--ll e--b-uudishim-li- ---n-. S--- a-- e--- u----------- n----- S-a- a-l e-a- u-d-s-i-u-i- n-i-e- --------------------------------- Seal all elab uudishimulik naine. 0
Naši gosti su bili dragi ljudi. M-i- kü--l-se- o--- toredad----m-s--. M--- k-------- o--- t------ i-------- M-i- k-l-l-s-d o-i- t-r-d-d i-i-e-e-. ------------------------------------- Meie külalised olid toredad inimesed. 0
Naši gosti su bili pristojni ljudi. M-i- k--a-is-- -------i--k----ni-ese-. M--- k-------- o--- v------- i-------- M-i- k-l-l-s-d o-i- v-i-a-a- i-i-e-e-. -------------------------------------- Meie külalised olid viisakad inimesed. 0
Naši gosti su bili zanimljivi ljudi. M-i- kü--li--d -lid -uvi-a--- i-i--s-d. M--- k-------- o--- h-------- i-------- M-i- k-l-l-s-d o-i- h-v-t-v-d i-i-e-e-. --------------------------------------- Meie külalised olid huvitavad inimesed. 0
Imam dragu djecu. M---o--arm-ad -apse-. M-- o- a----- l------ M-l o- a-m-a- l-p-e-. --------------------- Mul on armsad lapsed. 0
Ali susjedi imaju bezobraznu djecu. Aga--a---itel-on -l-----la--e-. A-- n-------- o- u----- l------ A-a n-a-r-t-l o- u-a-a- l-p-e-. ------------------------------- Aga naabritel on ulakad lapsed. 0
Jesu li Vaša djeca dobra? Ka--t-ie-lap--- ----ea-? K-- t--- l----- o- h---- K-s t-i- l-p-e- o- h-a-? ------------------------ Kas teie lapsed on head? 0

Jedan jezik, mnogo varijeteta

Čak i kada govorimo samo jedan jezik, govorimo mnogo jezika. Budući da nijedan jezik nije zatvoren sustav. Svaki jezik pokazuje mnoge različite dimenzije. Jezik je živi sustav. Govornici se uvijek usmjeravaju prema svojim sugovornicima. Stoga ljudi mijenjaju jezik koji govore. Ti varijeteti se pojavljuju u različitim oblicima. Svaki jezik, na primjer, ima povijest. Ona se mijenjala i nastavit će se mijenjati. To se vidi po tome što stariji ljudi govore drugačije od mladih. U većini jezika također postoje različiti dijalekti. Međutim, mnogi govornici dijalekata se mogu prilagoditi svojoj okolini. U određenim situacijama govore standardni jezik. Različite društvene skupine koriste različite jezike. Jezik mladih ili lovački žargon su primjer za to. Većina ljudi govori drugačije na poslu nego kod kuće. Mnogi na poslu koriste i stručni jezik. Razlike postoje i u usmenom i pismenom jeziku. Govorni jezik je većinom puno jednostavniji od pisanog. Ta razlika može biti jako velika. To je slučaj kad se pisani jezici dugo ne mijenjaju. Govornik tada mora prvo naučiti jezik koristiti pismo. Jezik žena i muškaraca se često razlikuje. U zapadnim društvima ta razlika nije jako velika. Međutim, postoje zemlje u kojima žene govore sasvim drugačije od muškaraca. U nekim kulturama uljudnost ima vlastiti jezični oblik. Pričanje uopće nija lako! Moramo paziti na mnoge različite stvari istovremeno...