Zbirka izraza

hr Pridjevi 2   »   ku Adjectives 2

79 [sedamdeset i devet]

Pridjevi 2

Pridjevi 2

79 [heftê û neh]

Adjectives 2

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski kurdski (kurmanji) igra Više
Imam plavu haljinu na sebi. Li---r---n-f---anek------h-ye. L- s-- m-- f-------- ş-- h---- L- s-r m-n f-s-a-e-î ş-n h-y-. ------------------------------ Li ser min fîstanekî şîn heye. 0
Imam crvenu haljinu na sebi. L--ser m-- fî---nek- s-- --ye. L- s-- m-- f-------- s-- h---- L- s-r m-n f-s-a-e-î s-r h-y-. ------------------------------ Li ser min fîstanekî sor heye. 0
Imam zelenu haljinu na sebi. Li-----m-- f-st-n-k--k--k --ye. L- s-- m-- f-------- k--- h---- L- s-r m-n f-s-a-e-î k-s- h-y-. ------------------------------- Li ser min fîstanekî kesk heye. 0
Kupujem crnu torbu. Ez-ça-t--ekî re- d-ki-i-. E- ç-------- r-- d------- E- ç-n-e-e-î r-ş d-k-r-m- ------------------------- Ez çanteyekî reş dikirim. 0
Kupujem smeđu torbu. E----nteye---q-hw--- dik----. E- ç-------- q------ d------- E- ç-n-e-e-î q-h-e-î d-k-r-m- ----------------------------- Ez çanteyekî qehweyî dikirim. 0
Kupujem bijelu torbu. Ez------y-kî sp---i--r-m. E- ç-------- s-- d------- E- ç-n-e-e-î s-î d-k-r-m- ------------------------- Ez çanteyekî spî dikirim. 0
Trebam nov auto. J---i- -- t-rimpê-e-e--û-p--î---e. J- m-- r- t---------- n- p----- e- J- m-n r- t-r-m-ê-e-e n- p-w-s- e- ---------------------------------- Ji min re tirimpêleke nû pêwîst e. 0
Trebam brz auto. J- m----- -iri----eke-b-l-- -ê--st e. J- m-- r- t---------- b---- p----- e- J- m-n r- t-r-m-ê-e-e b-l-z p-w-s- e- ------------------------------------- Ji min re tirimpêleke bilez pêwîst e. 0
Trebam udoban auto. Ji-m-- r- t-r--pê-e---r-he--p--îs- e. J- m-- r- t---------- r---- p----- e- J- m-n r- t-r-m-ê-e-e r-h-t p-w-s- e- ------------------------------------- Ji min re tirimpêleke rihet pêwîst e. 0
Tamo gore stanuje jedna stara žena. L- jo--ji-ek- pî- r-d-n-. L- j-- j----- p-- r------ L- j-r j-n-k- p-r r-d-n-. ------------------------- Li jor jineke pîr rûdinê. 0
Tamo gore stanuje jedna debela žena. L- jo- ----ke--e--w-r---n-. L- j-- j----- q---- r------ L- j-r j-n-k- q-l-w r-d-n-. --------------------------- Li jor jineke qelew rûdinê. 0
Tamo dolje stanuje jedna znatiželjna žena. Li jê- -in-----e--k-a--rûd-nê. L- j-- j----- m------- r------ L- j-r j-n-k- m-r-k-a- r-d-n-. ------------------------------ Li jêr jineke merakdar rûdinê. 0
Naši gosti su bili dragi ljudi. M-va-ên-m- --rovên-d--ge-m---n. M------ m- m------ d------ b--- M-v-n-n m- m-r-v-n d-l-e-m b-n- ------------------------------- Mêvanên me mirovên dilgerm bûn. 0
Naši gosti su bili pristojni ljudi. Mêv---- ----ir--ên-b- --rme---û-. M------ m- m------ b- h----- b--- M-v-n-n m- m-r-v-n b- h-r-e- b-n- --------------------------------- Mêvanên me mirovên bi hurmet bûn. 0
Naši gosti su bili zanimljivi ljudi. M--a-----e -i-ovê---e-aq-ar bûn. M------ m- m------ m------- b--- M-v-n-n m- m-r-v-n m-r-q-a- b-n- -------------------------------- Mêvanên me mirovên meraqdar bûn. 0
Imam dragu djecu. Za-okên-m----------îrîn-he--. Z------ m-- e x-------- h---- Z-r-k-n m-n e x-î-ş-r-n h-n-. ----------------------------- Zarokên min e xwînşîrîn hene. 0
Ali susjedi imaju bezobraznu djecu. L-----okên--î--r-n-bê-- -n. L- z------ c------ b--- i-- L- z-r-k-n c-n-r-n b-a- i-. --------------------------- Lê zarokên cînaran bêar in. 0
Jesu li Vaša djeca dobra? Z-r--ên we-te-itî---? Z------ w- t----- n-- Z-r-k-n w- t-b-t- n-? --------------------- Zarokên we tebitî ne? 0

Jedan jezik, mnogo varijeteta

Čak i kada govorimo samo jedan jezik, govorimo mnogo jezika. Budući da nijedan jezik nije zatvoren sustav. Svaki jezik pokazuje mnoge različite dimenzije. Jezik je živi sustav. Govornici se uvijek usmjeravaju prema svojim sugovornicima. Stoga ljudi mijenjaju jezik koji govore. Ti varijeteti se pojavljuju u različitim oblicima. Svaki jezik, na primjer, ima povijest. Ona se mijenjala i nastavit će se mijenjati. To se vidi po tome što stariji ljudi govore drugačije od mladih. U većini jezika također postoje različiti dijalekti. Međutim, mnogi govornici dijalekata se mogu prilagoditi svojoj okolini. U određenim situacijama govore standardni jezik. Različite društvene skupine koriste različite jezike. Jezik mladih ili lovački žargon su primjer za to. Većina ljudi govori drugačije na poslu nego kod kuće. Mnogi na poslu koriste i stručni jezik. Razlike postoje i u usmenom i pismenom jeziku. Govorni jezik je većinom puno jednostavniji od pisanog. Ta razlika može biti jako velika. To je slučaj kad se pisani jezici dugo ne mijenjaju. Govornik tada mora prvo naučiti jezik koristiti pismo. Jezik žena i muškaraca se često razlikuje. U zapadnim društvima ta razlika nije jako velika. Međutim, postoje zemlje u kojima žene govore sasvim drugačije od muškaraca. U nekim kulturama uljudnost ima vlastiti jezični oblik. Pričanje uopće nija lako! Moramo paziti na mnoge različite stvari istovremeno...