Zbirka izraza

hr Prošlost 1   »   bg Минало време 1

81 [osamdeset i jedan]

Prošlost 1

Prošlost 1

81 [осемдесет и едно]

81 [osemdeset i yedno]

Минало време 1

[Minalo vreme 1]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski bugarski igra Više
pisati Пи-а Пиша 0
P---- Pi--a Pisha P-s-a -----
On je napisao pismo. То- н----- п----. Той написа писмо. 0
T-- n----- p----. To- n----- p----. Toy napisa pismo. T-y n-p-s- p-s-o. ----------------.
A ona je napisala razglednicu. А т- н--------- к-------. А тя надписваше картичка. 0
A t-- n---------- k--------. A t-- n---------- k--------. A tya nadpisvashe kartichka. A t-a n-d-i-v-s-e k-r-i-h-a. ---------------------------.
čitati Че-а Чета 0
C---- Ch--a Cheta C-e-a -----
On je čitao ilustrirani časopis. То- ч----- и---------- с-------. Той четеше илюстровано списание. 0
T-- c------- i----------- s-------. To- c------- i----------- s-------. Toy cheteshe ilyustrovano spisanie. T-y c-e-e-h- i-y-s-r-v-n- s-i-a-i-. ----------------------------------.
A ona je čitala knjigu. А т- ч----- к----. А тя четеше книга. 0
A t-- c------- k----. A t-- c------- k----. A tya cheteshe kniga. A t-a c-e-e-h- k-i-a. --------------------.
uzeti Вз---м Вземам 0
V----- Vz---m Vzemam V-e-a- ------
On je uzeo cigaretu. То- в-- ц-----. Той взе цигара. 0
T-- v-- t------. To- v-- t------. Toy vze tsigara. T-y v-e t-i-a-a. ---------------.
Ona je uzela komad čokolade. Тя в-- п---- ш------. Тя взе парче шоколад. 0
T-- v-- p----- s-------. Ty- v-- p----- s-------. Tya vze parche shokolad. T-a v-e p-r-h- s-o-o-a-. -----------------------.
On je bio nevjeran, ali ona je bila vjerna. То- н- б--- п------ н- т- б--- п------. Той не беше предан, но тя беше предана. 0
T-- n- b---- p-----, n- t-- b---- p------. To- n- b---- p------ n- t-- b---- p------. Toy ne beshe predan, no tya beshe predana. T-y n- b-s-e p-e-a-, n- t-a b-s-e p-e-a-a. -------------------,---------------------.
On je bio lijen, ali ona je bila vrijedna. То- б--- м-------- н- т- б--- с---------. Той беше мързелив, но тя беше старателна. 0
T-- b---- m-------, n- t-- b---- s---------. To- b---- m-------- n- t-- b---- s---------. Toy beshe myrzeliv, no tya beshe staratelna. T-y b-s-e m-r-e-i-, n- t-a b-s-e s-a-a-e-n-. ------------------,------------------------.
On je bio siromašan, ali ona je bila bogata. То- б--- б----- н- т- б--- б-----. Той беше беден, но тя беше богата. 0
T-- b---- b----, n- t-- b---- b-----. To- b---- b----- n- t-- b---- b-----. Toy beshe beden, no tya beshe bogata. T-y b-s-e b-d-n, n- t-a b-s-e b-g-t-. ---------------,--------------------.
On nije imao novaca, nego dugove. То- н----- п---- а д------. Той нямаше пари, а дългове. 0
T-- n------- p---, a d------. To- n------- p---- a d------. Toy nyamashe pari, a dylgove. T-y n-a-a-h- p-r-, a d-l-o-e. -----------------,----------.
On nije imao sreće, nego peh. То- н----- к------ а с--- н--------. Той нямаше късмет, а само несполука. 0
T-- n------- k-----, a s--- n--------. To- n------- k------ a s--- n--------. Toy nyamashe kysmet, a samo nespoluka. T-y n-a-a-h- k-s-e-, a s-m- n-s-o-u-a. -------------------,-----------------.
On nije imao uspjeh, nego neuspjeh. То- н----- у----- а н------. Той нямаше успех, а неуспех. 0
T-- n------- u-----, a n-------. To- n------- u------ a n-------. Toy nyamashe uspekh, a neuspekh. T-y n-a-a-h- u-p-k-, a n-u-p-k-. -------------------,-----------.
On nije bio zadovoljan, nego nezadovoljan. То- н- б--- д------- а н--------. Той не беше доволен, а недоволен. 0
T-- n- b---- d------, a n--------. To- n- b---- d------- a n--------. Toy ne beshe dovolen, a nedovolen. T-y n- b-s-e d-v-l-n, a n-d-v-l-n. --------------------,------------.
On nije bio sretan, nego nesretan. То- н- б--- щ------- а н-------. Той не беше щастлив, а нещастен. 0
T-- n- b---- s---------, a n----------. To- n- b---- s---------- a n----------. Toy ne beshe shchastliv, a neshchasten. T-y n- b-s-e s-c-a-t-i-, a n-s-c-a-t-n. -----------------------,--------------.
On nije bio simpatičan, nego antipatičan. То- н- б--- с---------- а н-----------. Той не беше симпатичен, а несимпатичен. 0
T-- n- b---- s----------, a n------------. To- n- b---- s----------- a n------------. Toy ne beshe simpatichen, a nesimpatichen. T-y n- b-s-e s-m-a-i-h-n, a n-s-m-a-i-h-n. ------------------------,----------------.

Kako djeca ispravno uče govoriti

Čim se čovjek rodi počinje s drugima komunicirati. Bebe plaču kad nešto žele. S nekoliko mjeseci mogu već govoriti jednostavne riječi. Rečenice s tri riječi govore s gotovo dvije godine. Na početak govorenja kod djece se ne može utjecati. Međutim, može se utjecati na kvalitetu njihovog učenja materinjeg jezika! Zato valja razmotriti nekoliko stvari. Najvažnije prije svega je da dijete uvijek ima motivaciju za učenje. Mora uvidjeti da svojim govorom nešto postiže. Djeca se raduju osmijehu kao pozitivnoj povratnoj informaciji. Veća djeca traže dijalog sa svojom okolinom. Usmjeravaju se na jezik ljudi u svojoj blizini. Stoga je važna jezična razina roditelja i odgojitelja. Djeca također moraju naučiti da je jezik dragocijen! Međutim, pritom bi se uvijek trebala zabavljati. Čitanje naglas pokazuje djeci koliko jezik može biti uzbudljiv. Roditelji bi se što više trebali baviti svojom djecom. Kada dijete doživi mnogo stvari, želi o tome pričati. Djeci koja odrastaju dvojezično potrebna su čvrsta pravila. Moraju naučiti koji jezik se s kime govori. Na taj način njihov mozak uči razlikovati dva jezika. Kad djeca krenu u školu, njihov jezik se mijenja. Uče novi kolokvijalni govor. Tada je važno da roditelji obrate pozornost kako njihovo dijete govori. Istraživanja pokazuju da se prvi jezik zauvijek utisne u mozak. Ono što naučimo kao djeca prati nas cijeli život. Tko kao dijete dobro nauči svoj materinji jezik, kasnije od toga profitira. Ta osoba nove stvari uči brže i bolje – ne samo strane jezike...