Zbirka izraza

hr Prošlost 1   »   em Past tense 1

81 [osamdeset i jedan]

Prošlost 1

Prošlost 1

81 [eighty-one]

Past tense 1

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski engleski (US) igra Više
pisati t- --i-e t_ w____ t- w-i-e -------- to write 0
On je napisao pismo. H- --o-e ------er. H_ w____ a l______ H- w-o-e a l-t-e-. ------------------ He wrote a letter. 0
A ona je napisala razglednicu. A-d s-e w---e --c--d. A__ s__ w____ a c____ A-d s-e w-o-e a c-r-. --------------------- And she wrote a card. 0
čitati to-read t_ r___ t- r-a- ------- to read 0
On je čitao ilustrirani časopis. H------ - maga-ine. H_ r___ a m________ H- r-a- a m-g-z-n-. ------------------- He read a magazine. 0
A ona je čitala knjigu. An- -h- re-d ---oo-. A__ s__ r___ a b____ A-d s-e r-a- a b-o-. -------------------- And she read a book. 0
uzeti to--ake t_ t___ t- t-k- ------- to take 0
On je uzeo cigaretu. H----o- a-ci--r-t--. H_ t___ a c_________ H- t-o- a c-g-r-t-e- -------------------- He took a cigarette. 0
Ona je uzela komad čokolade. She---ok a ----e--- -hocol--e. S__ t___ a p____ o_ c_________ S-e t-o- a p-e-e o- c-o-o-a-e- ------------------------------ She took a piece of chocolate. 0
On je bio nevjeran, ali ona je bila vjerna. He---- -i------- --- --e-was-----l. H_ w__ d________ b__ s__ w__ l_____ H- w-s d-s-o-a-, b-t s-e w-s l-y-l- ----------------------------------- He was disloyal, but she was loyal. 0
On je bio lijen, ali ona je bila vrijedna. He --s-----, b-t-s-e-w---ha-d---rk--g. H_ w__ l____ b__ s__ w__ h____________ H- w-s l-z-, b-t s-e w-s h-r---o-k-n-. -------------------------------------- He was lazy, but she was hard-working. 0
On je bio siromašan, ali ona je bila bogata. He w---p-o-,-b-t---e--as-r-ch. H_ w__ p____ b__ s__ w__ r____ H- w-s p-o-, b-t s-e w-s r-c-. ------------------------------ He was poor, but she was rich. 0
On nije imao novaca, nego dugove. H---ad-no m-ne---only debts. H_ h__ n_ m_____ o___ d_____ H- h-d n- m-n-y- o-l- d-b-s- ---------------------------- He had no money, only debts. 0
On nije imao sreće, nego peh. H- -ad-n---uck, -n-y bad ---k. H_ h__ n_ l____ o___ b__ l____ H- h-d n- l-c-, o-l- b-d l-c-. ------------------------------ He had no luck, only bad luck. 0
On nije imao uspjeh, nego neuspjeh. H- had-no---c--s-- --l---ai--r-. H_ h__ n_ s_______ o___ f_______ H- h-d n- s-c-e-s- o-l- f-i-u-e- -------------------------------- He had no success, only failure. 0
On nije bio zadovoljan, nego nezadovoljan. H--wa--n-t -a-i-f--d--bu--d--s---sf--d. H_ w__ n__ s_________ b__ d____________ H- w-s n-t s-t-s-i-d- b-t d-s-a-i-f-e-. --------------------------------------- He was not satisfied, but dissatisfied. 0
On nije bio sretan, nego nesretan. H- w-s no- -appy- -u- sad. H_ w__ n__ h_____ b__ s___ H- w-s n-t h-p-y- b-t s-d- -------------------------- He was not happy, but sad. 0
On nije bio simpatičan, nego antipatičan. H--was ----f--endly, b---u--ri-ndl-. H_ w__ n__ f________ b__ u__________ H- w-s n-t f-i-n-l-, b-t u-f-i-n-l-. ------------------------------------ He was not friendly, but unfriendly. 0

Kako djeca ispravno uče govoriti

Čim se čovjek rodi počinje s drugima komunicirati. Bebe plaču kad nešto žele. S nekoliko mjeseci mogu već govoriti jednostavne riječi. Rečenice s tri riječi govore s gotovo dvije godine. Na početak govorenja kod djece se ne može utjecati. Međutim, može se utjecati na kvalitetu njihovog učenja materinjeg jezika! Zato valja razmotriti nekoliko stvari. Najvažnije prije svega je da dijete uvijek ima motivaciju za učenje. Mora uvidjeti da svojim govorom nešto postiže. Djeca se raduju osmijehu kao pozitivnoj povratnoj informaciji. Veća djeca traže dijalog sa svojom okolinom. Usmjeravaju se na jezik ljudi u svojoj blizini. Stoga je važna jezična razina roditelja i odgojitelja. Djeca također moraju naučiti da je jezik dragocijen! Međutim, pritom bi se uvijek trebala zabavljati. Čitanje naglas pokazuje djeci koliko jezik može biti uzbudljiv. Roditelji bi se što više trebali baviti svojom djecom. Kada dijete doživi mnogo stvari, želi o tome pričati. Djeci koja odrastaju dvojezično potrebna su čvrsta pravila. Moraju naučiti koji jezik se s kime govori. Na taj način njihov mozak uči razlikovati dva jezika. Kad djeca krenu u školu, njihov jezik se mijenja. Uče novi kolokvijalni govor. Tada je važno da roditelji obrate pozornost kako njihovo dijete govori. Istraživanja pokazuju da se prvi jezik zauvijek utisne u mozak. Ono što naučimo kao djeca prati nas cijeli život. Tko kao dijete dobro nauči svoj materinji jezik, kasnije od toga profitira. Ta osoba nove stvari uči brže i bolje – ne samo strane jezike...