Zbirka izraza

hr Prošlost 1   »   eo Is-tempo 1

81 [osamdeset i jedan]

Prošlost 1

Prošlost 1

81 [okdek unu]

Is-tempo 1

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski esperanto igra Više
pisati s-ri-i s----- s-r-b- ------ skribi 0
On je napisao pismo. Li s-r--i---e----n. L- s------ l------- L- s-r-b-s l-t-r-n- ------------------- Li skribis leteron. 0
A ona je napisala razglednicu. Kaj ŝ--sk-ibis -arto-. K-- ŝ- s------ k------ K-j ŝ- s-r-b-s k-r-o-. ---------------------- Kaj ŝi skribis karton. 0
čitati l-gi l--- l-g- ---- legi 0
On je čitao ilustrirani časopis. L---e--s -e-uo-. L- l---- r------ L- l-g-s r-v-o-. ---------------- Li legis revuon. 0
A ona je čitala knjigu. K-j-ŝ- -e--- -ibr--. K-- ŝ- l---- l------ K-j ŝ- l-g-s l-b-o-. -------------------- Kaj ŝi legis libron. 0
uzeti preni p---- p-e-i ----- preni 0
On je uzeo cigaretu. Li------- -i-a-e-on. L- p----- c--------- L- p-e-i- c-g-r-d-n- -------------------- Li prenis cigaredon. 0
Ona je uzela komad čokolade. Ŝ- preni- p-con--a ĉok-l--o. Ŝ- p----- p---- d- ĉ-------- Ŝ- p-e-i- p-c-n d- ĉ-k-l-d-. ---------------------------- Ŝi prenis pecon da ĉokolado. 0
On je bio nevjeran, ali ona je bila vjerna. Li es--s--alfi-e-----e- -i ---is fi----. L- e---- m--------- s-- ŝ- e---- f------ L- e-t-s m-l-i-e-a- s-d ŝ- e-t-s f-d-l-. ---------------------------------------- Li estis malfidela, sed ŝi estis fidela. 0
On je bio lijen, ali ona je bila vrijedna. Li est------di--g--t-----d-ŝ--e--is--il-g--t-. L- e---- m------------ s-- ŝ- e---- d--------- L- e-t-s m-l-i-i-e-t-, s-d ŝ- e-t-s d-l-g-n-a- ---------------------------------------------- Li estis maldiligenta, sed ŝi estis diligenta. 0
On je bio siromašan, ali ona je bila bogata. L---sti------i-a----d-ŝ--e--i- ri--. L- e---- m------- s-- ŝ- e---- r---- L- e-t-s m-l-i-a- s-d ŝ- e-t-s r-ĉ-. ------------------------------------ Li estis malriĉa, sed ŝi estis riĉa. 0
On nije imao novaca, nego dugove. Li--- ---is-mon--, --d --l- --ld-j-. L- n- h---- m----- s-- m--- ŝ------- L- n- h-v-s m-n-n- s-d m-l- ŝ-l-o-n- ------------------------------------ Li ne havis monon, sed male ŝuldojn. 0
On nije imao sreće, nego peh. Li-ne----is-bonŝa--a- -e--ma-- --------nc-. L- n- e---- b-------- s-- m--- m----------- L- n- e-t-s b-n-a-c-, s-d m-l- m-l-o-ŝ-n-a- ------------------------------------------- Li ne estis bonŝanca, sed male malbonŝanca. 0
On nije imao uspjeh, nego neuspjeh. Li n- h-vis-s-k-e-o------ ma-e ---su-ce-on. L- n- h---- s-------- s-- m--- m----------- L- n- h-v-s s-k-e-o-, s-d m-l- m-l-u-c-s-n- ------------------------------------------- Li ne havis sukceson, sed male malsukceson. 0
On nije bio zadovoljan, nego nezadovoljan. L--n- e--is--o------, -ed-male--a----t-n-a. L- n- e---- k-------- s-- m--- m----------- L- n- e-t-s k-n-e-t-, s-d m-l- m-l-o-t-n-a- ------------------------------------------- Li ne estis kontenta, sed male malkontenta. 0
On nije bio sretan, nego nesretan. Li ne---t-s--e-iĉa,-sed--al- -al--l--a. L- n- e---- f------ s-- m--- m--------- L- n- e-t-s f-l-ĉ-, s-d m-l- m-l-e-i-a- --------------------------------------- Li ne estis feliĉa, sed male malfeliĉa. 0
On nije bio simpatičan, nego antipatičan. L- n--e-ti- s--pati-- -e- male --l--------. L- n- e---- s-------- s-- m--- m----------- L- n- e-t-s s-m-a-i-, s-d m-l- m-l-i-p-t-a- ------------------------------------------- Li ne estis simpatia, sed male malsimpatia. 0

Kako djeca ispravno uče govoriti

Čim se čovjek rodi počinje s drugima komunicirati. Bebe plaču kad nešto žele. S nekoliko mjeseci mogu već govoriti jednostavne riječi. Rečenice s tri riječi govore s gotovo dvije godine. Na početak govorenja kod djece se ne može utjecati. Međutim, može se utjecati na kvalitetu njihovog učenja materinjeg jezika! Zato valja razmotriti nekoliko stvari. Najvažnije prije svega je da dijete uvijek ima motivaciju za učenje. Mora uvidjeti da svojim govorom nešto postiže. Djeca se raduju osmijehu kao pozitivnoj povratnoj informaciji. Veća djeca traže dijalog sa svojom okolinom. Usmjeravaju se na jezik ljudi u svojoj blizini. Stoga je važna jezična razina roditelja i odgojitelja. Djeca također moraju naučiti da je jezik dragocijen! Međutim, pritom bi se uvijek trebala zabavljati. Čitanje naglas pokazuje djeci koliko jezik može biti uzbudljiv. Roditelji bi se što više trebali baviti svojom djecom. Kada dijete doživi mnogo stvari, želi o tome pričati. Djeci koja odrastaju dvojezično potrebna su čvrsta pravila. Moraju naučiti koji jezik se s kime govori. Na taj način njihov mozak uči razlikovati dva jezika. Kad djeca krenu u školu, njihov jezik se mijenja. Uče novi kolokvijalni govor. Tada je važno da roditelji obrate pozornost kako njihovo dijete govori. Istraživanja pokazuju da se prvi jezik zauvijek utisne u mozak. Ono što naučimo kao djeca prati nas cijeli život. Tko kao dijete dobro nauči svoj materinji jezik, kasnije od toga profitira. Ta osoba nove stvari uči brže i bolje – ne samo strane jezike...