Zbirka izraza

hr Prošlost 1   »   et Minevik 1

81 [osamdeset i jedan]

Prošlost 1

Prošlost 1

81 [kaheksakümmend üks]

Minevik 1

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski estonski igra Više
pisati ki-juta-a k-------- k-r-u-a-a --------- kirjutama 0
On je napisao pismo. Ta k-r-u-as--i--a. T- k------- k----- T- k-r-u-a- k-r-a- ------------------ Ta kirjutas kirja. 0
A ona je napisala razglednicu. J- t-m- k-r-ut-s k-ar--. J- t--- k------- k------ J- t-m- k-r-u-a- k-a-d-. ------------------------ Ja tema kirjutas kaardi. 0
čitati l-ge-a l----- l-g-m- ------ lugema 0
On je čitao ilustrirani časopis. Ta--u-e- a-a---ja. T- l---- a-------- T- l-g-s a-a-i-j-. ------------------ Ta luges ajakirja. 0
A ona je čitala knjigu. J- -- ----s r-a--tut. J- t- l---- r-------- J- t- l-g-s r-a-a-u-. --------------------- Ja ta luges raamatut. 0
uzeti võt-a v---- v-t-a ----- võtma 0
On je uzeo cigaretu. T- võ--i--sig-reti. T- v----- s-------- T- v-t-i- s-g-r-t-. ------------------- Ta võttis sigareti. 0
Ona je uzela komad čokolade. Ta-võ--i- -ü---šo-olaad-. T- v----- t--- š--------- T- v-t-i- t-k- š-k-l-a-i- ------------------------- Ta võttis tüki šokolaadi. 0
On je bio nevjeran, ali ona je bila vjerna. Ta oli --uu,-k-id t--a-o-- t-u--u----. T- o-- t---- k--- t--- o-- t---------- T- o-i t-u-, k-i- t-m- o-i t-u-d-s-t-. -------------------------------------- Ta oli truu, kuid tema oli truudusetu. 0
On je bio lijen, ali ona je bila vrijedna. T- -l---ai--, k----t------- -si-. T- o-- l----- k--- t--- o-- u---- T- o-i l-i-k- k-i- t-m- o-i u-i-. --------------------------------- Ta oli laisk, kuid tema oli usin. 0
On je bio siromašan, ali ona je bila bogata. Ta---i--aen-,-k-----e----li-r---s. T- o-- v----- k--- t--- o-- r----- T- o-i v-e-e- k-i- t-m- o-i r-k-s- ---------------------------------- Ta oli vaene, kuid tema oli rikas. 0
On nije imao novaca, nego dugove. T-l -i-o--u- -ah- v--d v--ad. T-- e- o---- r--- v--- v----- T-l e- o-n-d r-h- v-i- v-l-d- ----------------------------- Tal ei olnud raha vaid võlad. 0
On nije imao sreće, nego peh. T-l-e- -ln-- -nne-va-- õnn-tu-t. T-- e- o---- õ--- v--- õ-------- T-l e- o-n-d õ-n- v-i- õ-n-t-s-. -------------------------------- Tal ei olnud õnne vaid õnnetust. 0
On nije imao uspjeh, nego neuspjeh. T----- --nud -d- v-i- -par-umi-i. T-- e- o---- e-- v--- ä---------- T-l e- o-n-d e-u v-i- ä-a-d-m-s-. --------------------------------- Tal ei olnud edu vaid äpardumisi. 0
On nije bio zadovoljan, nego nezadovoljan. Ta-e- --n----a-u- -ai- -ahul-lemat-. T- e- o---- r---- v--- r------------ T- e- o-n-d r-h-l v-i- r-h-l-l-m-t-. ------------------------------------ Ta ei olnud rahul vaid rahulolematu. 0
On nije bio sretan, nego nesretan. T- -- olnud õnn---k --id---net-. T- e- o---- õ------ v--- õ------ T- e- o-n-d õ-n-l-k v-i- õ-n-t-. -------------------------------- Ta ei olnud õnnelik vaid õnnetu. 0
On nije bio simpatičan, nego antipatičan. T---- -ln---s-m--a-ne--aid-e----m---tn-. T- e- o---- s-------- v--- e------------ T- e- o-n-d s-m-a-t-e v-i- e-a-ü-p-a-n-. ---------------------------------------- Ta ei olnud sümpaatne vaid ebasümpaatne. 0

Kako djeca ispravno uče govoriti

Čim se čovjek rodi počinje s drugima komunicirati. Bebe plaču kad nešto žele. S nekoliko mjeseci mogu već govoriti jednostavne riječi. Rečenice s tri riječi govore s gotovo dvije godine. Na početak govorenja kod djece se ne može utjecati. Međutim, može se utjecati na kvalitetu njihovog učenja materinjeg jezika! Zato valja razmotriti nekoliko stvari. Najvažnije prije svega je da dijete uvijek ima motivaciju za učenje. Mora uvidjeti da svojim govorom nešto postiže. Djeca se raduju osmijehu kao pozitivnoj povratnoj informaciji. Veća djeca traže dijalog sa svojom okolinom. Usmjeravaju se na jezik ljudi u svojoj blizini. Stoga je važna jezična razina roditelja i odgojitelja. Djeca također moraju naučiti da je jezik dragocijen! Međutim, pritom bi se uvijek trebala zabavljati. Čitanje naglas pokazuje djeci koliko jezik može biti uzbudljiv. Roditelji bi se što više trebali baviti svojom djecom. Kada dijete doživi mnogo stvari, želi o tome pričati. Djeci koja odrastaju dvojezično potrebna su čvrsta pravila. Moraju naučiti koji jezik se s kime govori. Na taj način njihov mozak uči razlikovati dva jezika. Kad djeca krenu u školu, njihov jezik se mijenja. Uče novi kolokvijalni govor. Tada je važno da roditelji obrate pozornost kako njihovo dijete govori. Istraživanja pokazuju da se prvi jezik zauvijek utisne u mozak. Ono što naučimo kao djeca prati nas cijeli život. Tko kao dijete dobro nauči svoj materinji jezik, kasnije od toga profitira. Ta osoba nove stvari uči brže i bolje – ne samo strane jezike...