Zbirka izraza

hr Prošlost 1   »   ku Dema borî 1

81 [osamdeset i jedan]

Prošlost 1

Prošlost 1

81 [heştê û yek]

Dema borî 1

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski kurdski (kurmanji) igra Više
pisati niv-s-n--n n_________ n-v-s-n-i- ---------- nivîsandin 0
On je napisao pismo. W- -a-ey-k -i-î-and. W_ n______ n________ W- n-m-y-k n-v-s-n-. -------------------- Wî nameyek nivîsand. 0
A ona je napisala razglednicu. Û ---q----k-nivîs-nd. Û w_ q_____ n________ Û w- q-r-e- n-v-s-n-. --------------------- Û wê qartek nivîsand. 0
čitati xw-nd-n x______ x-e-d-n ------- xwendin 0
On je čitao ilustrirani časopis. W----var-k---e--. W_ k______ x_____ W- k-v-r-k x-e-d- ----------------- Wî kovarek xwend. 0
A ona je čitala knjigu. Û w- -irt--ek-xw--d Û w_ p_______ x____ Û w- p-r-û-e- x-e-d ------------------- Û wê pirtûkek xwend 0
uzeti wer--rt-n w________ w-r-i-t-n --------- wergirtin 0
On je uzeo cigaretu. W--c--a-e----w--g--t. W_ c________ w_______ W- c-x-r-y-k w-r-i-t- --------------------- Wî cixareyek wergirt. 0
Ona je uzela komad čokolade. W---ete- --kol-t- ----irt. W_ q____ ç_______ w_______ W- q-t-k ç-k-l-t- w-r-i-t- -------------------------- Wê qetek çîkolate wergirt. 0
On je bio nevjeran, ali ona je bila vjerna. Ew-(--r)-----oz-nînbû,-----w (------ils-- b-. E_ (____ d_____ n_____ l_ e_ (____ d_____ b__ E- (-ê-) d-l-o- n-n-û- l- e- (-i-) d-l-o- b-. --------------------------------------------- Ew (mêr) dilsoz nînbû, lê ew (jin) dilsoz bû. 0
On je bio lijen, ali ona je bila vrijedna. E--(---- -ir-- bû-----e---j-n--jê-a-----. E_ (____ t____ b__ l_ e_ (____ j_____ b__ E- (-ê-) t-r-l b-, l- e- (-i-) j-h-t- b-. ----------------------------------------- Ew (mêr) tiral bû, lê ew (jin) jêhatî bû. 0
On je bio siromašan, ali ona je bila bogata. Ew-(-êr) ----n--û- lê ----j-n) -ewle-e-d-bû. E_ (____ x____ b__ l_ e_ (____ d________ b__ E- (-ê-) x-z-n b-, l- e- (-i-) d-w-e-e-d b-. -------------------------------------------- Ew (mêr) xizan bû, lê ew (jin) dewlemend bû. 0
On nije imao novaca, nego dugove. Pe-ê wî-tine -û-l- b----deynê wî-----. P___ w_ t___ b_ l_ b___ d____ w_ h____ P-r- w- t-n- b- l- b-l- d-y-ê w- h-b-. -------------------------------------- Perê wî tine bû lê belê deynê wî hebû. 0
On nije imao sreće, nego peh. Ş---- wî----e-bû lê -elê --ş--s-b-. Ş____ w_ t___ b_ l_ b___ b_____ b__ Ş-n-ê w- t-n- b- l- b-l- b-ş-n- b-. ----------------------------------- Şansê wî tine bû lê belê bêşans bû. 0
On nije imao uspjeh, nego neuspjeh. E---er----î n-nbû l------ ---n-k--- -û. E_ s_______ n____ l_ b___ s________ b__ E- s-r-e-t- n-n-û l- b-l- s-r-e-e-î b-. --------------------------------------- Ew serkeftî nînbû lê belê serneketî bû. 0
On nije bio zadovoljan, nego nezadovoljan. Ew kêfx--- n-nbû--lê b-l--bêkê- bû. E_ k______ n_____ l_ b___ b____ b__ E- k-f-w-ş n-n-û- l- b-l- b-k-f b-. ----------------------------------- Ew kêfxweş nînbû, lê belê bêkêf bû. 0
On nije bio sretan, nego nesretan. Ew -il-ad --n--,-l---e-ê d--r-ş-b-. E_ d_____ n_____ l_ b___ d_____ b__ E- d-l-a- n-n-û- l- b-l- d-l-e- b-. ----------------------------------- Ew dilşad nînbû, lê belê dilreş bû. 0
On nije bio simpatičan, nego antipatičan. Ew -w-nş-rîn-n-nbû, -ê --lê--w---ehl -û. E_ x________ n_____ l_ b___ x_______ b__ E- x-î-ş-r-n n-n-û- l- b-l- x-î-t-h- b-. ---------------------------------------- Ew xwînşîrîn nînbû, lê belê xwîntehl bû. 0

Kako djeca ispravno uče govoriti

Čim se čovjek rodi počinje s drugima komunicirati. Bebe plaču kad nešto žele. S nekoliko mjeseci mogu već govoriti jednostavne riječi. Rečenice s tri riječi govore s gotovo dvije godine. Na početak govorenja kod djece se ne može utjecati. Međutim, može se utjecati na kvalitetu njihovog učenja materinjeg jezika! Zato valja razmotriti nekoliko stvari. Najvažnije prije svega je da dijete uvijek ima motivaciju za učenje. Mora uvidjeti da svojim govorom nešto postiže. Djeca se raduju osmijehu kao pozitivnoj povratnoj informaciji. Veća djeca traže dijalog sa svojom okolinom. Usmjeravaju se na jezik ljudi u svojoj blizini. Stoga je važna jezična razina roditelja i odgojitelja. Djeca također moraju naučiti da je jezik dragocijen! Međutim, pritom bi se uvijek trebala zabavljati. Čitanje naglas pokazuje djeci koliko jezik može biti uzbudljiv. Roditelji bi se što više trebali baviti svojom djecom. Kada dijete doživi mnogo stvari, želi o tome pričati. Djeci koja odrastaju dvojezično potrebna su čvrsta pravila. Moraju naučiti koji jezik se s kime govori. Na taj način njihov mozak uči razlikovati dva jezika. Kad djeca krenu u školu, njihov jezik se mijenja. Uče novi kolokvijalni govor. Tada je važno da roditelji obrate pozornost kako njihovo dijete govori. Istraživanja pokazuju da se prvi jezik zauvijek utisne u mozak. Ono što naučimo kao djeca prati nas cijeli život. Tko kao dijete dobro nauči svoj materinji jezik, kasnije od toga profitira. Ta osoba nove stvari uči brže i bolje – ne samo strane jezike...