Zbirka izraza

hr Prošlost 1   »   pt Passado 1

81 [osamdeset i jedan]

Prošlost 1

Prošlost 1

81 [oitenta e um]

Passado 1

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski portugalski (PT) igra Više
pisati es-----r escrever 0
On je napisao pismo. El- e------- u-- c----. Ele escreveu uma carta. 0
A ona je napisala razglednicu. E e-- e------- u- p-----. E ela escreveu um postal. 0
čitati ler ler 0
On je čitao ilustrirani časopis. El- l-- u-- r------. Ele leu uma revista. 0
A ona je čitala knjigu. E e-- l-- u- l----. E ela leu um livro. 0
uzeti Pe---/ t---r Pegar/ tirar 0
On je uzeo cigaretu. El- t---- u- c------. Ele tirou um cigarro. 0
Ona je uzela komad čokolade. El- t---- u- p----- d- c--------. Ela tirou um pedaço de chocolate. 0
On je bio nevjeran, ali ona je bila vjerna. El- f-- i------ m-- e-- f-- f---. Ele foi infiel, mas ela foi fiel. 0
On je bio lijen, ali ona je bila vrijedna. El- e-- p---------- m-- e-- e-- t-----------. Ele era preguiçoso, mas ela era trabalhadora. 0
On je bio siromašan, ali ona je bila bogata. El- e-- p----- m-- e-- e-- r---. Ele era pobre, mas ela era rica. 0
On nije imao novaca, nego dugove. El- n-- t---- d-------- m-- s-- d------. Ele não tinha dinheiro, mas sim dívidas. 0
On nije imao sreće, nego peh. El- n-- t---- s----- m-- s-- a---. Ele não tinha sorte, mas sim azar. 0
On nije imao uspjeh, nego neuspjeh. El- n-- t---- s------- m-- s-- i--------. Ele não tinha sucesso, mas sim insucesso. 0
On nije bio zadovoljan, nego nezadovoljan. El- n-- e----- s---------- m-- s-- i-----------. Ele não estava satisfeito, mas sim insatisfeito. 0
On nije bio sretan, nego nesretan. El- n-- e----- f----- m-- s-- i------. Ele não estava feliz, mas sim infeliz. 0
On nije bio simpatičan, nego antipatičan. El- n-- e-- s--------- m-- s-- a---------. Ele não era simpático, mas sim antipático. 0

Kako djeca ispravno uče govoriti

Čim se čovjek rodi počinje s drugima komunicirati. Bebe plaču kad nešto žele. S nekoliko mjeseci mogu već govoriti jednostavne riječi. Rečenice s tri riječi govore s gotovo dvije godine. Na početak govorenja kod djece se ne može utjecati. Međutim, može se utjecati na kvalitetu njihovog učenja materinjeg jezika! Zato valja razmotriti nekoliko stvari. Najvažnije prije svega je da dijete uvijek ima motivaciju za učenje. Mora uvidjeti da svojim govorom nešto postiže. Djeca se raduju osmijehu kao pozitivnoj povratnoj informaciji. Veća djeca traže dijalog sa svojom okolinom. Usmjeravaju se na jezik ljudi u svojoj blizini. Stoga je važna jezična razina roditelja i odgojitelja. Djeca također moraju naučiti da je jezik dragocijen! Međutim, pritom bi se uvijek trebala zabavljati. Čitanje naglas pokazuje djeci koliko jezik može biti uzbudljiv. Roditelji bi se što više trebali baviti svojom djecom. Kada dijete doživi mnogo stvari, želi o tome pričati. Djeci koja odrastaju dvojezično potrebna su čvrsta pravila. Moraju naučiti koji jezik se s kime govori. Na taj način njihov mozak uči razlikovati dva jezika. Kad djeca krenu u školu, njihov jezik se mijenja. Uče novi kolokvijalni govor. Tada je važno da roditelji obrate pozornost kako njihovo dijete govori. Istraživanja pokazuju da se prvi jezik zauvijek utisne u mozak. Ono što naučimo kao djeca prati nas cijeli život. Tko kao dijete dobro nauči svoj materinji jezik, kasnije od toga profitira. Ta osoba nove stvari uči brže i bolje – ne samo strane jezike...