Zbirka izraza

hr Prošlost 1   »   sv Förfluten tid 1

81 [osamdeset i jedan]

Prošlost 1

Prošlost 1

81 [åttoiett]

Förfluten tid 1

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski švedski igra Više
pisati s----a s----- s-r-v- ------ skriva 0
On je napisao pismo. Ha- skr-- -t- b-ev. H-- s---- e-- b---- H-n s-r-v e-t b-e-. ------------------- Han skrev ett brev. 0
A ona je napisala razglednicu. Oc- -o--s---v e-t k-r-. O-- h-- s---- e-- k---- O-h h-n s-r-v e-t k-r-. ----------------------- Och hon skrev ett kort. 0
čitati l--a l--- l-s- ---- läsa 0
On je čitao ilustrirani časopis. Ha- -äs-e -n vecko-id----. H-- l---- e- v------------ H-n l-s-e e- v-c-o-i-n-n-. -------------------------- Han läste en veckotidning. 0
A ona je čitala knjigu. Oc- -----äste ----ok. O-- h-- l---- e- b--- O-h h-n l-s-e e- b-k- --------------------- Och hon läste en bok. 0
uzeti -a t- t- -- ta 0
On je uzeo cigaretu. Ha---og -n ci-ar---. H-- t-- e- c-------- H-n t-g e- c-g-r-t-. -------------------- Han tog en cigarett. 0
Ona je uzela komad čokolade. Ho- -o---n --t chok---. H-- t-- e- b-- c------- H-n t-g e- b-t c-o-l-d- ----------------------- Hon tog en bit choklad. 0
On je bio nevjeran, ali ona je bila vjerna. Han---- -tr--e-- m-n---- v-r--ro-e-. H-- v-- o------- m-- h-- v-- t------ H-n v-r o-r-g-n- m-n h-n v-r t-o-e-. ------------------------------------ Han var otrogen, men hon var trogen. 0
On je bio lijen, ali ona je bila vrijedna. H-n---- -a-,-me- h-n-v-- -l-tig. H-- v-- l--- m-- h-- v-- f------ H-n v-r l-t- m-n h-n v-r f-i-i-. -------------------------------- Han var lat, men hon var flitig. 0
On je bio siromašan, ali ona je bila bogata. Han-v---fa--i-, m-n--o--va- -ik. H-- v-- f------ m-- h-- v-- r--- H-n v-r f-t-i-, m-n h-n v-r r-k- -------------------------------- Han var fattig, men hon var rik. 0
On nije imao novaca, nego dugove. H-n h--e---ga---n-a-,-uta- -kul-er. H-- h--- i--- p------ u--- s------- H-n h-d- i-g- p-n-a-, u-a- s-u-d-r- ----------------------------------- Han hade inga pengar, utan skulder. 0
On nije imao sreće, nego peh. H-- ---e--nt- t--,---an-o---. H-- h--- i--- t--- u--- o---- H-n h-d- i-t- t-r- u-a- o-u-. ----------------------------- Han hade inte tur, utan otur. 0
On nije imao uspjeh, nego neuspjeh. Han --d---n--n f---g-n-,---an-m-tg--g. H-- h--- i---- f-------- u--- m------- H-n h-d- i-g-n f-a-g-n-, u-a- m-t-å-g- -------------------------------------- Han hade ingen framgång, utan motgång. 0
On nije bio zadovoljan, nego nezadovoljan. Ha- var----e n---- u--n-m--s-ö--. H-- v-- i--- n---- u--- m-------- H-n v-r i-t- n-j-, u-a- m-s-n-j-. --------------------------------- Han var inte nöjd, utan missnöjd. 0
On nije bio sretan, nego nesretan. H-n-v------e------ig,-u-an --yc---g. H-- v-- i--- l------- u--- o-------- H-n v-r i-t- l-c-l-g- u-a- o-y-k-i-. ------------------------------------ Han var inte lycklig, utan olycklig. 0
On nije bio simpatičan, nego antipatičan. Ha- v-- -n-e-------is-, u----osymp-t--k. H-- v-- i--- s--------- u--- o---------- H-n v-r i-t- s-m-a-i-k- u-a- o-y-p-t-s-. ---------------------------------------- Han var inte sympatisk, utan osympatisk. 0

Kako djeca ispravno uče govoriti

Čim se čovjek rodi počinje s drugima komunicirati. Bebe plaču kad nešto žele. S nekoliko mjeseci mogu već govoriti jednostavne riječi. Rečenice s tri riječi govore s gotovo dvije godine. Na početak govorenja kod djece se ne može utjecati. Međutim, može se utjecati na kvalitetu njihovog učenja materinjeg jezika! Zato valja razmotriti nekoliko stvari. Najvažnije prije svega je da dijete uvijek ima motivaciju za učenje. Mora uvidjeti da svojim govorom nešto postiže. Djeca se raduju osmijehu kao pozitivnoj povratnoj informaciji. Veća djeca traže dijalog sa svojom okolinom. Usmjeravaju se na jezik ljudi u svojoj blizini. Stoga je važna jezična razina roditelja i odgojitelja. Djeca također moraju naučiti da je jezik dragocijen! Međutim, pritom bi se uvijek trebala zabavljati. Čitanje naglas pokazuje djeci koliko jezik može biti uzbudljiv. Roditelji bi se što više trebali baviti svojom djecom. Kada dijete doživi mnogo stvari, želi o tome pričati. Djeci koja odrastaju dvojezično potrebna su čvrsta pravila. Moraju naučiti koji jezik se s kime govori. Na taj način njihov mozak uči razlikovati dva jezika. Kad djeca krenu u školu, njihov jezik se mijenja. Uče novi kolokvijalni govor. Tada je važno da roditelji obrate pozornost kako njihovo dijete govori. Istraživanja pokazuju da se prvi jezik zauvijek utisne u mozak. Ono što naučimo kao djeca prati nas cijeli život. Tko kao dijete dobro nauči svoj materinji jezik, kasnije od toga profitira. Ta osoba nove stvari uči brže i bolje – ne samo strane jezike...