Zbirka izraza

hr Prošlost 1   »   tr Geçmiş zaman 1

81 [osamdeset i jedan]

Prošlost 1

Prošlost 1

81 [seksen bir]

Geçmiş zaman 1

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski turski igra Više
pisati y-zmak y----- y-z-a- ------ yazmak 0
On je napisao pismo. O ---ke-) -ir -e-tu- yazdı. O (------ b-- m----- y----- O (-r-e-) b-r m-k-u- y-z-ı- --------------------------- O (erkek) bir mektup yazdı. 0
A ona je napisala razglednicu. O -- (k---n- bi--k-rt yaz-ı---. O d- (------ b-- k--- y-------- O d- (-a-ı-) b-r k-r- y-z-ı-t-. ------------------------------- O da (kadın) bir kart yazmıştı. 0
čitati o-u-ak o----- o-u-a- ------ okumak 0
On je čitao ilustrirani časopis. O (-----) -i- d--gi ok-du. O (------ b-- d---- o----- O (-r-e-) b-r d-r-i o-u-u- -------------------------- O (erkek) bir dergi okudu. 0
A ona je čitala knjigu. O d--(k-d-n)-bir-kit-- o-ud-. O d- (------ b-- k---- o----- O d- (-a-ı-) b-r k-t-p o-u-u- ----------------------------- O da (kadın) bir kitap okudu. 0
uzeti a-m-k a---- a-m-k ----- almak 0
On je uzeo cigaretu. O (e--ek)-b------a-- ---ı. O (------ b-- s----- a---- O (-r-e-) b-r s-g-r- a-d-. -------------------------- O (erkek) bir sigara aldı. 0
Ona je uzela komad čokolade. O -k-dın)-bir-pa--a-ç--o--t--al-ı. O (------ b-- p---- ç------- a---- O (-a-ı-) b-r p-r-a ç-k-l-t- a-d-. ---------------------------------- O (kadın) bir parça çikolata aldı. 0
On je bio nevjeran, ali ona je bila vjerna. O -e--e-- -a-ık----i-di,--m----(-a-ı-- -adı-tı. O (------ s---- d------- a-- o (------ s------- O (-r-e-) s-d-k d-ğ-l-i- a-a o (-a-ı-) s-d-k-ı- ----------------------------------------------- O (erkek) sadık değildi, ama o (kadın) sadıktı. 0
On je bio lijen, ali ona je bila vrijedna. O-(-rkek---e-beld-- a--------dı-----lı--a-dı. O (------ t-------- a-- o (------ ç---------- O (-r-e-) t-m-e-d-, a-a o (-a-ı-) ç-l-ş-a-d-. --------------------------------------------- O (erkek) tembeldi, ama o (kadın) çalışkandı. 0
On je bio siromašan, ali ona je bila bogata. O-------)--a-i---, a-a-- (-a--n) -en-in--. O (------ f------- a-- o (------ z-------- O (-r-e-) f-k-r-i- a-a o (-a-ı-) z-n-i-d-. ------------------------------------------ O (erkek) fakirdi, ama o (kadın) zengindi. 0
On nije imao novaca, nego dugove. O-un -erk-----ara-ı d---l,-b--ak----or-l--- v-rdı. O--- (------ p----- d----- b------ b------- v----- O-u- (-r-e-) p-r-s- d-ğ-l- b-l-k-s b-r-l-r- v-r-ı- -------------------------------------------------- Onun (erkek) parası değil, bilakis borçları vardı. 0
On nije imao sreće, nego peh. O -erk-k- ----lı---ğil- b-l-k-- ta---sizd-. O (------ ş----- d----- b------ t---------- O (-r-e-) ş-n-l- d-ğ-l- b-l-k-s t-l-h-i-d-. ------------------------------------------- O (erkek) şanslı değil, bilakis talihsizdi. 0
On nije imao uspjeh, nego neuspjeh. O --rke-) --şarılı-de---,-bi-ak---ba-arı-ız--. O (------ b------- d----- b------ b----------- O (-r-e-) b-ş-r-l- d-ğ-l- b-l-k-s b-ş-r-s-z-ı- ---------------------------------------------- O (erkek) başarılı değil, bilakis başarısızdı. 0
On nije bio zadovoljan, nego nezadovoljan. O -e-k----m----- de-i---ho----su-d-. O (------ m----- d----- h----------- O (-r-e-) m-m-u- d-ğ-l- h-ş-u-s-z-u- ------------------------------------ O (erkek) memnun değil, hoşnutsuzdu. 0
On nije bio sretan, nego nesretan. O (e-kek----tl- d----,-m-t-uzd-. O (------ m---- d----- m-------- O (-r-e-) m-t-u d-ğ-l- m-t-u-d-. -------------------------------- O (erkek) mutlu değil, mutsuzdu. 0
On nije bio simpatičan, nego antipatičan. O-(er-e-)--e--a-i--değ-l--an--p--i--i. O (------ s------- d----- a----------- O (-r-e-) s-m-a-i- d-ğ-l- a-t-p-t-k-i- -------------------------------------- O (erkek) sempatik değil, antipatikti. 0

Kako djeca ispravno uče govoriti

Čim se čovjek rodi počinje s drugima komunicirati. Bebe plaču kad nešto žele. S nekoliko mjeseci mogu već govoriti jednostavne riječi. Rečenice s tri riječi govore s gotovo dvije godine. Na početak govorenja kod djece se ne može utjecati. Međutim, može se utjecati na kvalitetu njihovog učenja materinjeg jezika! Zato valja razmotriti nekoliko stvari. Najvažnije prije svega je da dijete uvijek ima motivaciju za učenje. Mora uvidjeti da svojim govorom nešto postiže. Djeca se raduju osmijehu kao pozitivnoj povratnoj informaciji. Veća djeca traže dijalog sa svojom okolinom. Usmjeravaju se na jezik ljudi u svojoj blizini. Stoga je važna jezična razina roditelja i odgojitelja. Djeca također moraju naučiti da je jezik dragocijen! Međutim, pritom bi se uvijek trebala zabavljati. Čitanje naglas pokazuje djeci koliko jezik može biti uzbudljiv. Roditelji bi se što više trebali baviti svojom djecom. Kada dijete doživi mnogo stvari, želi o tome pričati. Djeci koja odrastaju dvojezično potrebna su čvrsta pravila. Moraju naučiti koji jezik se s kime govori. Na taj način njihov mozak uči razlikovati dva jezika. Kad djeca krenu u školu, njihov jezik se mijenja. Uče novi kolokvijalni govor. Tada je važno da roditelji obrate pozornost kako njihovo dijete govori. Istraživanja pokazuju da se prvi jezik zauvijek utisne u mozak. Ono što naučimo kao djeca prati nas cijeli život. Tko kao dijete dobro nauči svoj materinji jezik, kasnije od toga profitira. Ta osoba nove stvari uči brže i bolje – ne samo strane jezike...