Imate li broj telefona? Upravo sam ga imao / imala.
У Ва- -сць-ну--р-т-л--о--- --м-н- ён то-ькі --о быў.
У В__ ё___ н____ т________ У м___ ё_ т_____ ш__ б___
У В-с ё-ц- н-м-р т-л-ф-н-? У м-н- ё- т-л-к- ш-о б-ў-
----------------------------------------------------
У Вас ёсць нумар тэлефона? У мяне ён толькі што быў. 0 U---s-y---s’ -um---t--efo-a?-- -y------n-t----і sh----yu.U V__ y_____ n____ t________ U m____ y__ t_____ s___ b___U V-s y-s-s- n-m-r t-l-f-n-? U m-a-e y-n t-l-k- s-t- b-u----------------------------------------------------------U Vas yosts’ numar telefona? U myane yon tol’kі shto byu.
Više jezika
Kliknite na zastavu!
Imate li broj telefona? Upravo sam ga imao / imala.
У Вас ёсць нумар тэлефона? У мяне ён толькі што быў.
U Vas yosts’ numar telefona? U myane yon tol’kі shto byu.
У Вас есть номер телефона? Он у меня только что был.
Imate li adresu? Upravo sam je imao / imala.
У --- ё-ц-----ас- У--яне-ё- то--к----о-быў.
У В__ ё___ а_____ У м___ ё_ т_____ ш__ б___
У В-с ё-ц- а-р-с- У м-н- ё- т-л-к- ш-о б-ў-
-------------------------------------------
У Вас ёсць адрас? У мяне ён толькі што быў. 0 U Vas ------ -d-----U-m------o---ol’k--s-to -yu.U V__ y_____ a_____ U m____ y__ t_____ s___ b___U V-s y-s-s- a-r-s- U m-a-e y-n t-l-k- s-t- b-u-------------------------------------------------U Vas yosts’ adras? U myane yon tol’kі shto byu.
У Вас ёсц---а-т- г------ --м--е ян-----ь-- -то бы--.
У В__ ё___ к____ г______ У м___ я__ т_____ ш__ б____
У В-с ё-ц- к-р-а г-р-д-? У м-н- я-а т-л-к- ш-о б-л-.
----------------------------------------------------
У Вас ёсць карта горада? У мяне яна толькі што была. 0 U -a--y-s--’ -arta g--ada? U m-an- -a-- -o---і s-t--b-la.U V__ y_____ k____ g______ U m____ y___ t_____ s___ b____U V-s y-s-s- k-r-a g-r-d-? U m-a-e y-n- t-l-k- s-t- b-l-.---------------------------------------------------------U Vas yosts’ karta gorada? U myane yana tol’kі shto byla.
Više jezika
Kliknite na zastavu!
Imate li plan grada? Upravo sam ga imao / imala.
У Вас ёсць карта горада? У мяне яна толькі што была.
U Vas yosts’ karta gorada? U myane yana tol’kі shto byla.
Я не мог / не могла придти вовремя, потому что автобусы не ходили.
Nisam mogao / mogla naći put jer nisam imao plan grada.
Я не м-г - ------ла -н--с-- -лях--б--- -я-- н---ы----а-т- го----.
Я н_ м__ / н_ м____ з______ ш____ б_ ў м___ н_ б___ к____ г______
Я н- м-г / н- м-г-а з-а-с-і ш-я-, б- ў м-н- н- б-л- к-р-ы г-р-д-.
-----------------------------------------------------------------
Я не мог / не магла знайсці шлях, бо ў мяне не было карты горада. 0 Y- n- mo-----e magl--z---st-------a-h---o---myan--n---ylo-k--t- gor---.Y_ n_ m__ / n_ m____ z_______ s_______ b_ u m____ n_ b___ k____ g______Y- n- m-g / n- m-g-a z-a-s-s- s-l-a-h- b- u m-a-e n- b-l- k-r-y g-r-d-.-----------------------------------------------------------------------Ya ne mog / ne magla znaystsі shlyakh, bo u myane ne bylo karty gorada.
Više jezika
Kliknite na zastavu!
Nisam mogao / mogla naći put jer nisam imao plan grada.
Я не мог / не магла знайсці шлях, бо ў мяне не было карты горада.
Ya ne mog / ne magla znaystsі shlyakh, bo u myane ne bylo karty gorada.
Odrasli jezike više ne uče tako lako kao djeca.
Njihov mozak je potpuno razvijen.
Stoga više ne može tako lako uspostavljati nove mreže.
No svejedno odrasli mogu jako dobro naučiti jezik!
Stoga treba otići u zemlju u kojoj se taj jezik govori.
Strani jezik se posebno učinkovito uči u inozemstvu.
To zna svatko tko je već bio na jezičnom putovanju.
U prirodnom se okruženju strani jezik uči puno brže.
Novo istraživanje je nedavno došlo do zanimljivog rezultata.
Ono pokazuje da se strani jezik u inozemstvu također uči drugačije!
Mozak može strani jezik obrađivati kao materinji.
Istraživači su dugo vjerovali da postoje različiti procesi učenja.
Sada je eksperiment to i dokazao.
Skupina ispitanika morala je naučiti izmišljeni jezik.
Jedan dio ispitanika pohađao je nastavu.
Drugi dio ispitanika učio je jezik u simuliranoj situaciji u inozemstvu.
Ti ispitanici su se morali orijentirati u stranom okruženju.
Svi ljudi s kojima su stupali u kontakt govorili su novi jezik.
Ispitanici te skupine, dakle, nisu pripadali standardnim učenicima jezika.
Pripadali su stranoj zajednici govornika.
Tako su bili prisiljeni koristiti se novim jezikom.
Nakon nekog vremena ispitanike se testiralo.
Obje grupe su odmah pokazale dobro znanje novog jezika.
Njihov mozak je obradio strani jezik, ali na različit način!
Oni koji su jezik učili u “inozemstvu” pokazali su upadljivu aktivnost mozga.
Njihov mozak je obrađivao stranu gramatiku kao gramatiku materinjeg jezika.
Identificirani su isti mehanizmi kao i kod izvornih govornika.
Jezično putovanje je najljepši i najučinkovitiji oblik učenja!