Zbirka izraza

hr Prošlost 2   »   be Прошлы час 2

82 [osamdeset i dva]

Prošlost 2

Prošlost 2

82 [восемдзесят два]

82 [vosemdzesyat dva]

Прошлы час 2

[Proshly chas 2]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski bjeloruski igra Više
Jesi li morao / morala zvati hitnu pomoć? Та-- д------- в-------- х----- д-------? Табе давялося выклікаць хуткую дапамогу? 0
T--- d--------- v--------’ k------- d-------? Ta-- d--------- v--------- k------- d-------? Tabe davyalosya vyklіkats’ khutkuyu dapamogu? T-b- d-v-a-o-y- v-k-і-a-s’ k-u-k-y- d-p-m-g-? -------------------------’------------------?
Jesi li morao / morala zvati liječnika? Та-- д------- в-------- д------? Табе давялося выклікаць доктара? 0
T--- d--------- v--------’ d------? Ta-- d--------- v--------- d------? Tabe davyalosya vyklіkats’ doktara? T-b- d-v-a-o-y- v-k-і-a-s’ d-k-a-a? -------------------------’--------?
Je si li morao / morala zvati policiju? Та-- д------- в-------- п------? Табе давялося выклікаць паліцыю? 0
T--- d--------- v--------’ p--------? Ta-- d--------- v--------- p--------? Tabe davyalosya vyklіkats’ palіtsyyu? T-b- d-v-a-o-y- v-k-і-a-s’ p-l-t-y-u? -------------------------’----------?
Imate li broj telefona? Upravo sam ga imao / imala. У В-- ё--- н---- т-------? У м--- ё- т----- ш-- б--. У Вас ёсць нумар тэлефона? У мяне ён толькі што быў. 0
U V-- y----’ n---- t-------? U m---- y-- t--’k- s--- b--. U V-- y----- n---- t-------? U m---- y-- t----- s--- b--. U Vas yosts’ numar telefona? U myane yon tol’kі shto byu. U V-s y-s-s’ n-m-r t-l-f-n-? U m-a-e y-n t-l’k- s-t- b-u. -----------’---------------?----------------’-----------.
Imate li adresu? Upravo sam je imao / imala. У В-- ё--- а----? У м--- ё- т----- ш-- б--. У Вас ёсць адрас? У мяне ён толькі што быў. 0
U V-- y----’ a----? U m---- y-- t--’k- s--- b--. U V-- y----- a----? U m---- y-- t----- s--- b--. U Vas yosts’ adras? U myane yon tol’kі shto byu. U V-s y-s-s’ a-r-s? U m-a-e y-n t-l’k- s-t- b-u. -----------’------?----------------’-----------.
Imate li plan grada? Upravo sam ga imao / imala. У В-- ё--- к---- г-----? У м--- я-- т----- ш-- б---. У Вас ёсць карта горада? У мяне яна толькі што была. 0
U V-- y----’ k---- g-----? U m---- y--- t--’k- s--- b---. U V-- y----- k---- g-----? U m---- y--- t----- s--- b---. U Vas yosts’ karta gorada? U myane yana tol’kі shto byla. U V-s y-s-s’ k-r-a g-r-d-? U m-a-e y-n- t-l’k- s-t- b-l-. -----------’-------------?-----------------’------------.
Je li došao točno na vrijeme? Nije mogao doći točno na vrijeme. Ён п------ с---------? Ё- н- м-- п------ с---------. Ён прыйшоў своечасова? Ён не мог прыйсці своечасова. 0
E- p------- s----------? Y-- n- m-- p------- s----------. En p------- s----------? Y-- n- m-- p------- s----------. En pryyshou svoechasova? YOn ne mog pryystsі svoechasova. E- p-y-s-o- s-o-c-a-o-a? Y-n n- m-g p-y-s-s- s-o-c-a-o-a. -----------------------?--------------------------------.
Je li našao put? Nije mogao naći put. Ён з------ ш---? Ё- н- м-- з------ ш---. Ён знайшоў шлях? Ён не мог знайсці шлях. 0
E- z------- s------? Y-- n- m-- z------- s------. En z------- s------? Y-- n- m-- z------- s------. En znayshou shlyakh? YOn ne mog znaystsі shlyakh. E- z-a-s-o- s-l-a-h? Y-n n- m-g z-a-s-s- s-l-a-h. -------------------?----------------------------.
Je li te razumio? Nije me mogao razumjeti. Ён ц--- з-------? Ё- н- м-- м--- з--------. Ён цябе зразумеў? Ён не мог мяне зразумець. 0
E- t----- z-------? Y-- n- m-- m---- z--------’. En t----- z-------? Y-- n- m-- m---- z---------. En tsyabe zrazumeu? YOn ne mog myane zrazumets’. E- t-y-b- z-a-u-e-? Y-n n- m-g m-a-e z-a-u-e-s’. ------------------?---------------------------’.
Zašto nisi mogao / mogla doći točno na vrijeme? Ча-- т- н- м-- п------ с---------? Чаму ты не мог прыйсці своечасова? 0
C---- t- n- m-- p------- s----------? Ch--- t- n- m-- p------- s----------? Chamu ty ne mog pryystsі svoechasova? C-a-u t- n- m-g p-y-s-s- s-o-c-a-o-a? ------------------------------------?
Zašto nisi mogao / mogla naći put? Ча-- т- н- м-- з------ ш---? Чаму ты не мог знайсці шлях? 0
C---- t- n- m-- z------- s------? Ch--- t- n- m-- z------- s------? Chamu ty ne mog znaystsі shlyakh? C-a-u t- n- m-g z-a-s-s- s-l-a-h? --------------------------------?
Zašto ga nisi mogao / mogla razumjeti? Ча-- т- н- м-- я-- з--------? Чаму ты не мог яго зразумець? 0
C---- t- n- m-- y--- z--------’? Ch--- t- n- m-- y--- z---------? Chamu ty ne mog yago zrazumets’? C-a-u t- n- m-g y-g- z-a-u-e-s’? ------------------------------’?
Nisam mogao / mogla doći točno na vrijeme jer nije vozio nijedan autobus. Я н- м-- / н- м---- п------ с---------- б- н- б--- а-------. Я не мог / не магла прыйсці своечасова, бо не было аўтобуса. 0
Y- n- m-- / n- m---- p------- s----------, b- n- b--- a-------. Ya n- m-- / n- m---- p------- s----------- b- n- b--- a-------. Ya ne mog / ne magla pryystsі svoechasova, bo ne bylo autobusa. Y- n- m-g / n- m-g-a p-y-s-s- s-o-c-a-o-a, b- n- b-l- a-t-b-s-. ----------/------------------------------,--------------------.
Nisam mogao / mogla naći put jer nisam imao plan grada. Я н- м-- / н- м---- з------ ш---- б- ў м--- н- б--- к---- г-----. Я не мог / не магла знайсці шлях, бо ў мяне не было карты горада. 0
Y- n- m-- / n- m---- z------- s------, b- u m---- n- b--- k---- g-----. Ya n- m-- / n- m---- z------- s------- b- u m---- n- b--- k---- g-----. Ya ne mog / ne magla znaystsі shlyakh, bo u myane ne bylo karty gorada. Y- n- m-g / n- m-g-a z-a-s-s- s-l-a-h, b- u m-a-e n- b-l- k-r-y g-r-d-. ----------/--------------------------,--------------------------------.
Nisam ga mogao / mogla razumjeti jer je glazba bila preglasna. Я н- м-- / н- м---- я-- з--------- б- м----- б--- в----- г-----. Я не мог / не магла яго зразумець, бо музыка была вельмі гучная. 0
Y- n- m-- / n- m---- y--- z--------’, b- m----- b--- v--’m- g-------. Ya n- m-- / n- m---- y--- z---------- b- m----- b--- v----- g-------. Ya ne mog / ne magla yago zrazumets’, bo muzyka byla vel’mі guchnaya. Y- n- m-g / n- m-g-a y-g- z-a-u-e-s’, b- m-z-k- b-l- v-l’m- g-c-n-y-. ----------/------------------------’,-------------------’-----------.
Morao / morala sam uzeti taksi. Мн- д------- ў---- т----. Мне давялося ўзяць таксі. 0
M-- d--------- u-----’ t----. Mn- d--------- u------ t----. Mne davyalosya uzyats’ taksі. M-e d-v-a-o-y- u-y-t-’ t-k-і. ---------------------’------.
Morao / morala sam kupiti plan grada. Мн- д------- к----- к---- г-----. Мне давялося купіць карту горада. 0
M-- d--------- k-----’ k---- g-----. Mn- d--------- k------ k---- g-----. Mne davyalosya kupіts’ kartu gorada. M-e d-v-a-o-y- k-p-t-’ k-r-u g-r-d-. ---------------------’-------------.
Morao / morala sam isključiti radio. Я б-- / б--- в------- / в------- в-------- р----. Я быў / была вымушаны / вымушана выключыць радыё. 0
Y- b-- / b--- v-------- / v-------- v----------’ r----. Ya b-- / b--- v-------- / v-------- v----------- r----. Ya byu / byla vymushany / vymushana vyklyuchyts’ radye. Y- b-u / b-l- v-m-s-a-y / v-m-s-a-a v-k-y-c-y-s’ r-d-e. -------/----------------/----------------------’------.

Strane jezike je bolje učiti u inozemstvu!

Odrasli jezike više ne uče tako lako kao djeca. Njihov mozak je potpuno razvijen. Stoga više ne može tako lako uspostavljati nove mreže. No svejedno odrasli mogu jako dobro naučiti jezik! Stoga treba otići u zemlju u kojoj se taj jezik govori. Strani jezik se posebno učinkovito uči u inozemstvu. To zna svatko tko je već bio na jezičnom putovanju. U prirodnom se okruženju strani jezik uči puno brže. Novo istraživanje je nedavno došlo do zanimljivog rezultata. Ono pokazuje da se strani jezik u inozemstvu također uči drugačije! Mozak može strani jezik obrađivati kao materinji. Istraživači su dugo vjerovali da postoje različiti procesi učenja. Sada je eksperiment to i dokazao. Skupina ispitanika morala je naučiti izmišljeni jezik. Jedan dio ispitanika pohađao je nastavu. Drugi dio ispitanika učio je jezik u simuliranoj situaciji u inozemstvu. Ti ispitanici su se morali orijentirati u stranom okruženju. Svi ljudi s kojima su stupali u kontakt govorili su novi jezik. Ispitanici te skupine, dakle, nisu pripadali standardnim učenicima jezika. Pripadali su stranoj zajednici govornika. Tako su bili prisiljeni koristiti se novim jezikom. Nakon nekog vremena ispitanike se testiralo. Obje grupe su odmah pokazale dobro znanje novog jezika. Njihov mozak je obradio strani jezik, ali na različit način! Oni koji su jezik učili u “inozemstvu” pokazali su upadljivu aktivnost mozga. Njihov mozak je obrađivao stranu gramatiku kao gramatiku materinjeg jezika. Identificirani su isti mehanizmi kao i kod izvornih govornika. Jezično putovanje je najljepši i najučinkovitiji oblik učenja!