Zbirka izraza

hr Prošlost 3   »   tr Geçmiş zaman 3

83 [osamdeset i tri]

Prošlost 3

Prošlost 3

83 [seksen üç]

Geçmiş zaman 3

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski turski igra Više
telefonirati te---o--et--k t______ e____ t-l-f-n e-m-k ------------- telefon etmek 0
Telefonirao / telefonirala sam. Te----n---t--. T______ e_____ T-l-f-n e-t-m- -------------- Telefon ettim. 0
Cijelo sam vrijeme telefonirao / telefonirala. D--am-ı tele-o- -t-i-. D______ t______ e_____ D-v-m-ı t-l-f-n e-t-m- ---------------------- Devamlı telefon ettim. 0
pitati s-r--k s_____ s-r-a- ------ sormak 0
Pitao / pitala sam. So----. S______ S-r-u-. ------- Sordum. 0
Uvijek sam pitao / pitala. Hep -o--u-. H__ s______ H-p s-r-u-. ----------- Hep sordum. 0
ispričati a--a-mak a_______ a-l-t-a- -------- anlatmak 0
Ispričao / ispričala sam. A----t--. A________ A-l-t-ı-. --------- Anlattım. 0
Ispričao / ispričala sam cijelu priču. Büt-- hikâ--yi-an-at-ım. B____ h_______ a________ B-t-n h-k-y-y- a-l-t-ı-. ------------------------ Bütün hikâyeyi anlattım. 0
učiti ö----m-k ö_______ ö-r-n-e- -------- öğrenmek 0
Učio / učila sam. Ö---ndi-. Ö________ Ö-r-n-i-. --------- Öğrendim. 0
Učio / učila sam cijelu večer. B-tü- a--a- ------im. B____ a____ ö________ B-t-n a-ş-m ö-r-n-i-. --------------------- Bütün akşam öğrendim. 0
raditi ça----ak ç_______ ç-l-ş-a- -------- çalışmak 0
Radio / radila sam. Ça-ı----. Ç________ Ç-l-ş-ı-. --------- Çalıştım. 0
Radio / radila sam cijeli dan. B--ü- -ün ----ş-ı-. B____ g__ ç________ B-t-n g-n ç-l-ş-ı-. ------------------- Bütün gün çalıştım. 0
jesti yemek ----k y____ y____ y-m-k y-m-k ----------- yemek yemek 0
Jeo / jela sam. Ye-----e---. Y____ y_____ Y-m-k y-d-m- ------------ Yemek yedim. 0
Pojeo / pojela sam svu hranu. Yemeğin hepsi---yedim. Y______ h______ y_____ Y-m-ğ-n h-p-i-i y-d-m- ---------------------- Yemeğin hepsini yedim. 0

Povijest lingvistike

Ljudi su oduvijek bili fascinirani jezicima. Povijest lingvistike je stoga veoma duga. Lingvistika je sustavno proučavanje jezika. Ljudi već tisućama godina razmišljaju o jeziku. Pritom razne kulture razvijaju različite sisteme. Na taj način nastaju raličiti opisi jezika. Današnja lingvistika se prije svega temelji na antičkim teorijama. Posebno mnogo tradicija je utemeljeno u Grčkoj. Ipak, najstarije poznato djelo o jeziku potječe iz Indije. Napisao ga je gramatičar Sakatayana prije otprilike 3.000 godina. U antičko doba su se jezikom bavili filozofi poput Platona. Rimski autori su kasnije dalje razvijali svoje teorije. Arapi su također u 8. stoljeću razvili vlastite tradicije. Njihova djela pokazuju točan opis arapskog jezika. U novije doba postojala je namjera istražiti porijeklo jezika. Učenjake je posebno zanimala povijest jezika. U 18. stoljeću se započelo s uspoređivanjem jezika. Na taj način se nastojalo shvatiti kako se jezici razvijaju. Kasnije se koncentriralo na jezike kao na sustav. Najbitnije pitanje je bilo kako jezici funkcioniraju. Danas unutar lingvistike postoji mnogo škola. Od 1950-ih su se razvile mnoge nove discipline. Na njih su dijelom snažno utjecale ostale znanosti. Na primjer, psiholingvistika ili interkulturalna komunikacija. Novi smjerovi lingvistike su jako specijalizirani. Jedan primjer je feministička lingvistika. Povijest lingvistike se tako nastavlja... Sve dok postoji jezik, čovjek će o njemu razmišljati!