Zbirka izraza

hr Prošlost 4   »   mk Минато 4

84 [osamdeset i četiri]

Prošlost 4

Prošlost 4

84 [осумдесет и четири]

84 [osoomdyesyet i chyetiri]

Минато 4

[Minato 4]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski makedonski igra Više
čitati чи-а чита 0
c---- ch--a chita c-i-a -----
Čitao / čitala sam. Ја- ч----. Јас читав. 0
Ј-- c-----. Јa- c-----. Јas chitav. Ј-s c-i-a-. ----------.
Pročitao sam cijeli roman. Ја- г- п------- ц----- р----. Јас го прочитав целиот роман. 0
Ј-- g-- p-------- t------- r----. Јa- g-- p-------- t------- r----. Јas guo prochitav tzyeliot roman. Ј-s g-o p-o-h-t-v t-y-l-o- r-m-n. --------------------------------.
razumjeti ра----а разбира 0
r------ ra----a razbira r-z-i-a -------
Razumio / razumjela sam. Ја- р------. Јас разбрав. 0
Ј-- r------. Јa- r------. Јas razbrav. Ј-s r-z-r-v. -----------.
Razumio / razumjela sam cijeli tekst. Ја- г- р------ ц----- т----. Јас го разбрав целиот текст. 0
Ј-- g-- r------ t------- t-----. Јa- g-- r------ t------- t-----. Јas guo razbrav tzyeliot tyekst. Ј-s g-o r-z-r-v t-y-l-o- t-e-s-. -------------------------------.
odgovoriti од-----а одговара 0
o-------- od------a odguovara o-g-o-a-a ---------
Odgovorio / odgovorila sam. Ја- о--------. Јас одговорив. 0
Ј-- o---------. Јa- o---------. Јas odguovoriv. Ј-s o-g-o-o-i-. --------------.
Odgovorio / odgovorila sam na sva pitanja. Ја- о-------- н- с--- п------. Јас одговорив на сите прашања. 0
Ј-- o--------- n- s---- p-------. Јa- o--------- n- s---- p-------. Јas odguovoriv na sitye prashaњa. Ј-s o-g-o-o-i- n- s-t-e p-a-h-њ-. --------------------------------.
Znam to – to sam znao / znala. Ја- г- з--- т-- – ј-- г- з---- т--. Јас го знам тоа – јас го знаев тоа. 0
Ј-- g-- z--- t-- – ј-- g-- z----- t--. Јa- g-- z--- t-- – ј-- g-- z----- t--. Јas guo znam toa – јas guo znayev toa. Ј-s g-o z-a- t-a – ј-s g-o z-a-e- t-a. -----------------–-------------------.
Pišem to – to sam pisao / pisala. Ја- г- п------ т-- – ј-- г- н------ т--. Јас го пишувам тоа – јас го напишав тоа. 0
Ј-- g-- p-------- t-- – ј-- g-- n------- t--. Јa- g-- p-------- t-- – ј-- g-- n------- t--. Јas guo pishoovam toa – јas guo napishav toa. Ј-s g-o p-s-o-v-m t-a – ј-s g-o n-p-s-a- t-a. ----------------------–---------------------.
Čujem to – to sam čuo / čula. Ја- г- с----- т-- – ј-- г- с------ т--. Јас го слушам тоа – јас го слушнав тоа. 0
Ј-- g-- s------- t-- – ј-- g-- s-------- t--. Јa- g-- s------- t-- – ј-- g-- s-------- t--. Јas guo sloosham toa – јas guo slooshnav toa. Ј-s g-o s-o-s-a- t-a – ј-s g-o s-o-s-n-v t-a. ---------------------–----------------------.
Uzimam to – to sam uzeo / uzela. Ја- г- з---- т-- – ј-- г- з---- т--. Јас го земам тоа – јас го зедов тоа. 0
Ј-- g-- z----- t-- – ј-- g-- z----- t--. Јa- g-- z----- t-- – ј-- g-- z----- t--. Јas guo zyemam toa – јas guo zyedov toa. Ј-s g-o z-e-a- t-a – ј-s g-o z-e-o- t-a. -------------------–-------------------.
Donosim to – to sam donio / donijela. Ја- г- н---- т-- – ј-- г- д------ т--. Јас го носам тоа – јас го донесов тоа. 0
Ј-- g-- n---- t-- – ј-- g-- d------- t--. Јa- g-- n---- t-- – ј-- g-- d------- t--. Јas guo nosam toa – јas guo donyesov toa. Ј-s g-o n-s-m t-a – ј-s g-o d-n-e-o- t-a. ------------------–---------------------.
Kupujem to – to sam kupio / kupila. Ја- г- к------ т-- – ј-- г- к---- т--. Јас го купувам тоа – јас го купив тоа. 0
Ј-- g-- k-------- t-- – ј-- g-- k----- t--. Јa- g-- k-------- t-- – ј-- g-- k----- t--. Јas guo koopoovam toa – јas guo koopiv toa. Ј-s g-o k-o-o-v-m t-a – ј-s g-o k-o-i- t-a. ----------------------–-------------------.
Očekujem to – to sam očekivao / očekivala. Ја- г- о------- т-- – ј-- г- о------- т--. Јас го очекувам тоа – јас го очекував тоа. 0
Ј-- g-- o---------- t-- – ј-- g-- o---------- t--. Јa- g-- o---------- t-- – ј-- g-- o---------- t--. Јas guo ochyekoovam toa – јas guo ochyekoovav toa. Ј-s g-o o-h-e-o-v-m t-a – ј-s g-o o-h-e-o-v-v t-a. ------------------------–------------------------.
Objašnjavam to – to sam objasnio / objasnila. Ја- г- п--------- т-- – ј-- г- п------- т--. Јас го појаснувам тоа – јас го појаснив тоа. 0
Ј-- g-- p---------- t-- – ј-- g-- p------- t--. Јa- g-- p---------- t-- – ј-- g-- p------- t--. Јas guo poјasnoovam toa – јas guo poјasniv toa. Ј-s g-o p-ј-s-o-v-m t-a – ј-s g-o p-ј-s-i- t-a. ------------------------–---------------------.
Poznajem to – to sam poznavao / poznavala. Ја- г- з--- т-- – ј-- г- з---- т--. Јас го знам тоа – јас го знаев тоа. 0
Ј-- g-- z--- t-- – ј-- g-- z----- t--. Јa- g-- z--- t-- – ј-- g-- z----- t--. Јas guo znam toa – јas guo znayev toa. Ј-s g-o z-a- t-a – ј-s g-o z-a-e- t-a. -----------------–-------------------.

Negativne riječi se ne prevode na materinji jezik

Višejezični govornici kod čitanja sadržaje nesvjesno prevode na materinji jezik. To se dešava automatski, čitači to ne primjećuju. Moglo bi se reći da mozak funkcionira poput simultanog prevoditelja. No ne prevodi sve! Jedno istraživanje je pokazalo da mozak ima ugrađeni filter. Taj filter odlučuje što će se prevoditi. A i čini se da filter ignorira određene riječi. Negativne riječi se ne prevode na materinji jezik. Istraživači su za svoj eksperiment izabrali izvorne govornike kineskog jezika. Svi ispitanici su govorili engleski kao drugi jezik. Ispitanici su morali ocijeniti različite engleske riječi. Te riječi su bile različitog emocionalnog sadržaja. Bilo je pozitivnih, negativnih i neutralnih pojmova. Za vrijeme čitanja riječi ispitanicima se ispitivao mozak. To jest, istraživači su mjerili električnu aktivnost mozga. Na taj način su mogli vidjeti kako radi mozak. Kod prevođenja riječi stvaraju se određeni signali. Oni ukazuju da je mozak aktivan. Međutim, ispitanici kod negativnih riječi nisu pokazali nikakvu aktivnost. Prevodili su se samo pozitivni i neutralni pojmovi. Zašto je to tako, istraživači još nisu otkrili. Teoretski bi mozak trebao obraditi sve riječi istovremeno. Može biti da filter brzo provjeri svaku riječ. Analizira se još dok se pročita na drugom jeziku. Ukoliko je riječ negativna, memorija se blokira. Drugim riječima, ne može se sjetiti riječi na materinjem jeziku. Ljudi mogu jako senzitivno reagirati na riječi. Možda ih mozak želi zaštiti od emocionalnih šokova.