Zbirka izraza

hr Pitati – prošlost 2   »   am ጥያቄዎች - ያለፈው ውጥረት 2

86 [osamdeset i šest]

Pitati – prošlost 2

Pitati – prošlost 2

86 [ሰማንያ ስድስት]

86 [semaniya sidisiti]

ጥያቄዎች - ያለፈው ውጥረት 2

[t’iyak’ē - ḥālafī gīzē 2]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski amharik igra Više
Koju si kravatu nosio? የት--- --ባት-ነው ያ-ረ-ው? የ---- ከ--- ነ- ያ----- የ-ኛ-ን ከ-ባ- ነ- ያ-ረ-ው- -------------------- የትኛውን ከረባት ነው ያደረከው? 0
y--i-----ni k-reb-ti n--i --de-e---i? y---------- k------- n--- y---------- y-t-n-a-i-i k-r-b-t- n-w- y-d-r-k-w-? ------------------------------------- yetinyawini kerebati newi yaderekewi?
Koji auto si kupio / kupila? የ-- መ-- -------ው/-ው? የ-- መ-- ነ- የ-------- የ-ን መ-ና ነ- የ-ዛ-ው-ሽ-? -------------------- የቱን መኪና ነው የገዛከው/ሽው? 0
y--uni m-k-na--e-i--e-e-ake-i/s-i--? y----- m----- n--- y---------------- y-t-n- m-k-n- n-w- y-g-z-k-w-/-h-w-? ------------------------------------ yetuni mekīna newi yegezakewi/shiwi?
Na koje si se novine pretplatio / pretplatila? ለ-ትኛው --- -ው-የ--ዘ-በ-ው---? ለ---- ጋ-- ነ- የ----------- ለ-ት-ው ጋ-ጣ ነ- የ-መ-ገ-ከ-/-ው- ------------------------- ለየትኛው ጋዜጣ ነው የተመዘገበከው/ሽው? 0
leye-i----i-ga--t-a-ne-i -et--eze----ke--/----i? l---------- g------ n--- y---------------------- l-y-t-n-a-i g-z-t-a n-w- y-t-m-z-g-b-k-w-/-h-w-? ------------------------------------------------ leyetinyawi gazēt’a newi yetemezegebekewi/shiwi?
Koga ste vidjeli? እርስዎ ማን- --? እ--- ማ-- አ-- እ-ስ- ማ-ን አ-? ------------ እርስዎ ማንን አዩ? 0
i-isi-- -a--ni ā-u? i------ m----- ā--- i-i-i-o m-n-n- ā-u- ------------------- irisiwo manini āyu?
Koga ste sreli? እ-ስዎ-ማ-ን---ወ-? እ--- ማ-- ተ---- እ-ስ- ማ-ን ተ-ወ-? -------------- እርስዎ ማንን ተዋወቁ? 0
iri-iw--m-n-ni--------’u? i------ m----- t--------- i-i-i-o m-n-n- t-w-w-k-u- ------------------------- irisiwo manini tewawek’u?
Koga ste prepoznali? እርስዎ-ማ-ን --ታ--? እ--- ማ-- አ----- እ-ስ- ማ-ን አ-ታ-ሱ- --------------- እርስዎ ማንን አስታወሱ? 0
ir---wo--a-i-i āsi--we--? i------ m----- ā--------- i-i-i-o m-n-n- ā-i-a-e-u- ------------------------- irisiwo manini āsitawesu?
Kada ste se ustali? እር-- -- ተ-ሱ --------? እ--- መ- ተ-- (-------- እ-ስ- መ- ተ-ሱ (-እ-ቅ-ፍ-? --------------------- እርስዎ መቼ ተነሱ (ከእንቅልፍ)? 0
irisi-- -ec---te--s- (-e-ini--ilifi)? i------ m---- t----- (--------------- i-i-i-o m-c-ē t-n-s- (-e-i-i-’-l-f-)- ------------------------------------- irisiwo mechē tenesu (ke’inik’ilifi)?
Kada ste započeli? እር-- መቼ-ጀመሩ? እ--- መ- ጀ--- እ-ስ- መ- ጀ-ሩ- ------------ እርስዎ መቼ ጀመሩ? 0
iri-i------h----me--? i------ m---- j------ i-i-i-o m-c-ē j-m-r-? --------------------- irisiwo mechē jemeru?
Kada ste prestali? እርስዎ መ----ሱ? እ--- መ- ጨ--- እ-ስ- መ- ጨ-ሱ- ------------ እርስዎ መቼ ጨረሱ? 0
ir-si-o m---ē--h-er-su? i------ m---- c-------- i-i-i-o m-c-ē c-’-r-s-? ----------------------- irisiwo mechē ch’eresu?
Zašto ste se probudili? እ--- ለምን-ተነሱ-(ከ-ንቅልፍ)? እ--- ለ-- ተ-- (-------- እ-ስ- ለ-ን ተ-ሱ (-እ-ቅ-ፍ-? ---------------------- እርስዎ ለምን ተነሱ (ከእንቅልፍ)? 0
i-isiwo--em----t-n--u----’---k’-lifi-? i------ l----- t----- (--------------- i-i-i-o l-m-n- t-n-s- (-e-i-i-’-l-f-)- -------------------------------------- irisiwo lemini tenesu (ke’inik’ilifi)?
Zašto ste postali učitelj? እ-ስዎ-ለም--መም-ር -ኑ? እ--- ለ-- መ--- ሆ-- እ-ስ- ለ-ን መ-ህ- ሆ-? ----------------- እርስዎ ለምን መምህር ሆኑ? 0
i---i-- le-in- m--ihir- -o--? i------ l----- m------- h---- i-i-i-o l-m-n- m-m-h-r- h-n-? ----------------------------- irisiwo lemini memihiri honu?
Zašto ste uzeli taksi? እር-ዎ -ም- -ክሲ ያ- (ተ-ቀሙ)? እ--- ለ-- ታ-- ያ- (------ እ-ስ- ለ-ን ታ-ሲ ያ- (-ጠ-ሙ-? ----------------------- እርስዎ ለምን ታክሲ ያዙ (ተጠቀሙ)? 0
iris-w- ---i-i ta--sī ya-u --et-e--e-u)? i------ l----- t----- y--- (------------ i-i-i-o l-m-n- t-k-s- y-z- (-e-’-k-e-u-? ---------------------------------------- irisiwo lemini takisī yazu (tet’ek’emu)?
Odakle ste došli? እር-- ከየ--ነው-የመ-ት? እ--- ከ-- ነ- የ---- እ-ስ- ከ-ት ነ- የ-ጡ-? ----------------- እርስዎ ከየት ነው የመጡት? 0
i-isi-o ----t- n--- ----t’u-i? i------ k----- n--- y--------- i-i-i-o k-y-t- n-w- y-m-t-u-i- ------------------------------ irisiwo keyeti newi yemet’uti?
Kamo ste išli? እ-ስ- የት -ው የሚሄ-ት? እ--- የ- ነ- የ----- እ-ስ- የ- ነ- የ-ሄ-ት- ----------------- እርስዎ የት ነው የሚሄዱት? 0
i-isiw----ti -ew---em-h-duti? i------ y--- n--- y---------- i-i-i-o y-t- n-w- y-m-h-d-t-? ----------------------------- irisiwo yeti newi yemīhēduti?
Gdje ste bili? እ--ዎ -- --ሩ? እ--- የ- ነ--- እ-ስ- የ- ነ-ሩ- ------------ እርስዎ የት ነበሩ? 0
i-is-w-----i-ne-eru? i------ y--- n------ i-i-i-o y-t- n-b-r-? -------------------- irisiwo yeti neberu?
Kome si pomogao / pomogla? ማንን--- የ---ው-ሺው? ማ-- ነ- የ-------- ማ-ን ነ- የ-ዳ-ው-ሺ-? ---------------- ማንን ነው የረዳከው/ሺው? 0
m-nin---ew- y-re--ke-i----wi? m----- n--- y---------------- m-n-n- n-w- y-r-d-k-w-/-h-w-? ----------------------------- manini newi yeredakewi/shīwi?
Kome si pisao / pisala? ለ-- -ው-የፃፍከው/--? ለ-- ነ- የ-------- ለ-ን ነ- የ-ፍ-ው-ሺ-? ---------------- ለማን ነው የፃፍከው/ሺው? 0
le---i ne-i y-t͟s’-fike-i/shīwi? l----- n--- y------------------- l-m-n- n-w- y-t-s-a-i-e-i-s-ī-i- -------------------------------- lemani newi yet͟s’afikewi/shīwi?
Kome si odgovorio / odgovorila? ለ----ው-የምትመልሰ-/ሺ-? ለ-- ነ- የ---------- ለ-ን ነ- የ-ት-ል-ው-ሺ-? ------------------ ለማን ነው የምትመልሰው/ሺው? 0
lem--i n-wi ye-i-i-elis-wi/s--w-? l----- n--- y-------------------- l-m-n- n-w- y-m-t-m-l-s-w-/-h-w-? --------------------------------- lemani newi yemitimelisewi/shīwi?

Dvojezičnost poboljšava sluh

Ljudi koji govore dva jezika čuju bolje. Mogu točnije raspoznati različite zvukove. Do tog rezultata je došlo jedno američko istraživanje. Istraživači su ispitivanje proveli na nakoliko tinejdžera. Jedan dio ispitanika je odrastao u dvojezičnom okruženju. Ti tinejdžeri su govorili engleski i španjolski jezik. Preostali ispitanici govorili su samo engleski jezik. Morali su saslušati određeni slog. To je bio slog “da”. Taj slog nije pripadao nijednom od jezika. Ispitanici su slog slušali preko slušalica. Pritom je elektrodama izmjerena njihova moždana aktivnost. Nakon tog testa tinejdžeri su još jednom morali saslušati slog. Ovaj put su mogli čuti mnogo isprekidanih zvukova. To su bili razni glasovi koji su govorili besmislene rečenice. Dvojezičari su prilično snažno reagirali na slog. Njihov je mozak pokazao veliku aktivnost. Ispitanici su točno identificirali slog sa i bez šumova. Jednojezičnim ispitanicima to nije uspjelo. Njihov sluh nije bio toliko dobar kao sluh dvojezičara. Istraživače je rezultat eksperimenta iznenadio. Dotad je samo bilo poznato da posebno dobar sluh imaju muzičari. No čini se da dvojezičnost također trenira sluh. Dvojezičari se stalno suočavaju s različitim zvukovima. Stoga je njihov mozak prisiljen razvijati nove sposobnosti. On je naučio razlikovati različite jezične podražaje. Istraživači trenutno ispituju kako jezične vještine utječu na mozak. Možda i sluh profitira ako se jezik počne učiti kasnije u životu...