Zbirka izraza

hr Pitati – prošlost 2   »   ar ‫أسئلة – صيغة الماضى 2‬

86 [osamdeset i šest]

Pitati – prošlost 2

Pitati – prošlost 2

‫86[ست وثمانون]‬

86[st wathamanun]

‫أسئلة – صيغة الماضى 2‬

[asyilat - sighat almadaa 2]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski arapski igra Više
Koju si kravatu nosio? ‫-ية--ب-- --ق ارت-ي--‬ ‫--- ر--- ع-- ا------- ‫-ي- ر-ط- ع-ق ا-ت-ي-؟- ---------------------- ‫أية ربطة عنق ارتديت؟‬ 0
ayat-ribtat ---- -r-ad--? a--- r----- e--- a------- a-a- r-b-a- e-n- a-t-d-t- ------------------------- ayat ribtat eanq artadit?
Koji auto si kupio / kupila? ‫أ-- ---ر----ت-يت؟‬ ‫--- س---- ا------- ‫-ي- س-ا-ة ا-ت-ي-؟- ------------------- ‫أية سيارة اشتريت؟‬ 0
a--- sa-a--- -sht-r-y-? a--- s------ a--------- a-a- s-y-r-t a-h-a-a-t- ----------------------- ayat sayarat ashtarayt?
Na koje si se novine pretplatio / pretplatila? ‫-ا ا----فة -لتي---ترك--بها-‬ ‫-- ا------ ا--- ا----- ب---- ‫-ا ا-ص-ي-ة ا-ت- ا-ت-ك- ب-ا-‬ ----------------------------- ‫ما الصحيفة التي اشتركت بها؟‬ 0
m- -ls-h-f-- -l-y--i---araka- bi--? m- a-------- a--- a---------- b---- m- a-s-h-f-t a-t- a-s-t-r-k-t b-h-? ----------------------------------- ma alsahifat alty aishtarakat biha?
Koga ste vidjeli? ‫-- رأيت؟‬ ‫-- ر----- ‫-ن ر-ي-؟- ---------- ‫من رأيت؟‬ 0
m----y-a? m- r----- m- r-y-a- --------- mn rayta?
Koga ste sreli? ‫م- ق---ت-‬ ‫-- ق------ ‫-ن ق-ب-ت-‬ ----------- ‫من قابلت؟‬ 0
m- -ab-lt-? m- q------- m- q-b-l-a- ----------- mn qabalta?
Koga ste prepoznali? ‫-ل- من----فت؟‬ ‫--- م- ت------ ‫-ل- م- ت-ر-ت-‬ --------------- ‫على من تعرفت؟‬ 0
elaa -i----ea-a--t? e--- m-- t--------- e-a- m-n t-e-r-f-t- ------------------- elaa min taearafat?
Kada ste se ustali? ‫-ت- است-ق-ت-‬ ‫--- ا-------- ‫-ت- ا-ت-ق-ت-‬ -------------- ‫متى استيقظت؟‬ 0
m--aa aista----at? m---- a----------- m-t-a a-s-a-q-z-t- ------------------ mataa aistayqazat?
Kada ste započeli? ‫مت- -دأ-؟‬ ‫--- ب----- ‫-ت- ب-أ-؟- ----------- ‫متى بدأت؟‬ 0
m----bada-? m--- b----- m-a- b-d-t- ----------- mtaa badat?
Kada ste prestali? ‫--ى-ت-----‬ ‫--- ت------ ‫-ت- ت-ق-ت-‬ ------------ ‫متى توقفت؟‬ 0
m--a --wa--ft? m--- t-------- m-a- t-w-q-f-? -------------- mtaa tawaqaft?
Zašto ste se probudili? ‫-ما ا-تيق--؟‬ ‫--- ا-------- ‫-م- ا-ت-ق-ت-‬ -------------- ‫لما استيقظت؟‬ 0
lma --s-a-qa--t? l-- a----------- l-a a-s-a-q-z-t- ---------------- lma aistayqazat?
Zašto ste postali učitelj? ‫لما---بحت ----اً-‬ ‫--- أ---- م------- ‫-م- أ-ب-ت م-ر-ا-؟- ------------------- ‫لما أصبحت مدرساً؟‬ 0
lma--as-a--- m---a-n? l-- '------- m------- l-a '-s-a-a- m-r-a-n- --------------------- lma 'asbahat mdrsaan?
Zašto ste uzeli taksi? ‫--ا-- ا----ي--س-ارة --ر-؟‬ ‫----- ا------ س---- أ----- ‫-م-ذ- ا-ت-ل-ت س-ا-ة أ-ر-؟- --------------------------- ‫لماذا استقليت سيارة أجرة؟‬ 0
l--dh- ai-taq-i---s-yar-----ajr? l----- a--------- s-------- a--- l-a-h- a-s-a-l-a- s-y-r-t-n a-r- -------------------------------- lmadha aistaqliat sayaratan ajr?
Odakle ste došli? ‫م- -ين أت-- /-قد--؟‬ ‫-- أ-- أ--- / ق----- ‫-ن أ-ن أ-ي- / ق-م-؟- --------------------- ‫من أين أتيت / قدمت؟‬ 0
mn-'-yn -a---t ---------? m- '--- '----- / q------- m- '-y- '-t-y- / q-d-m-t- ------------------------- mn 'ayn 'atayt / qadamat?
Kamo ste išli? ‫-ل--أ-ن ت-هب؟‬ ‫--- أ-- ت----- ‫-ل- أ-ن ت-ه-؟- --------------- ‫إلى أين تذهب؟‬ 0
'i-laa-'-y----dh-ha-? '----- '--- t-------- '-i-a- '-y- t-d-a-a-? --------------------- 'iilaa 'ayn tadhahab?
Gdje ste bili? ‫-----نت-‬ ‫--- ك---- ‫-ي- ك-ت-‬ ---------- ‫أين كنت؟‬ 0
ay- -unt? a-- k---- a-n k-n-? --------- ayn kunt?
Kome si pomogao / pomogla? ‫-- ------‬ ‫-- س------ ‫-ن س-ع-ت-‬ ----------- ‫من ساعدت؟‬ 0
mn s-e-dt? m- s------ m- s-e-d-? ---------- mn saeidt?
Kome si pisao / pisala? ‫-من -ت-ت؟‬ ‫--- ك----- ‫-م- ك-ب-؟- ----------- ‫لمن كتبت؟‬ 0
l-a--ka-abta? l--- k------- l-a- k-t-b-a- ------------- lman katabta?
Kome si odgovorio / odgovorila? ‫م--أجبت-‬ ‫-- أ----- ‫-ن أ-ب-؟- ---------- ‫من أجبت؟‬ 0
mn-'--ba-? m- '------ m- '-j-a-? ---------- mn 'ajbat?

Dvojezičnost poboljšava sluh

Ljudi koji govore dva jezika čuju bolje. Mogu točnije raspoznati različite zvukove. Do tog rezultata je došlo jedno američko istraživanje. Istraživači su ispitivanje proveli na nakoliko tinejdžera. Jedan dio ispitanika je odrastao u dvojezičnom okruženju. Ti tinejdžeri su govorili engleski i španjolski jezik. Preostali ispitanici govorili su samo engleski jezik. Morali su saslušati određeni slog. To je bio slog “da”. Taj slog nije pripadao nijednom od jezika. Ispitanici su slog slušali preko slušalica. Pritom je elektrodama izmjerena njihova moždana aktivnost. Nakon tog testa tinejdžeri su još jednom morali saslušati slog. Ovaj put su mogli čuti mnogo isprekidanih zvukova. To su bili razni glasovi koji su govorili besmislene rečenice. Dvojezičari su prilično snažno reagirali na slog. Njihov je mozak pokazao veliku aktivnost. Ispitanici su točno identificirali slog sa i bez šumova. Jednojezičnim ispitanicima to nije uspjelo. Njihov sluh nije bio toliko dobar kao sluh dvojezičara. Istraživače je rezultat eksperimenta iznenadio. Dotad je samo bilo poznato da posebno dobar sluh imaju muzičari. No čini se da dvojezičnost također trenira sluh. Dvojezičari se stalno suočavaju s različitim zvukovima. Stoga je njihov mozak prisiljen razvijati nove sposobnosti. On je naučio razlikovati različite jezične podražaje. Istraživači trenutno ispituju kako jezične vještine utječu na mozak. Možda i sluh profitira ako se jezik počne učiti kasnije u životu...