Zbirka izraza

hr Pitati – prošlost 2   »   hi प्रश्न – भूतकाल २

86 [osamdeset i šest]

Pitati – prošlost 2

Pitati – prošlost 2

८६ [छियासी]

86 [chhiyaasee]

प्रश्न – भूतकाल २

[prashn – bhootakaal 2]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski hindu igra Više
Koju si kravatu nosio? तु-ने क------ट-ई -हनी -ै? त---- क-- स- ट-- प--- ह-- त-म-े क-न स- ट-ई प-न- ह-? ------------------------- तुमने कौन सी टाई पहनी है? 0
t-m--- kaun s-- -------ha-e--ha-? t----- k--- s-- t--- p------ h--- t-m-n- k-u- s-e t-e- p-h-n-e h-i- --------------------------------- tumane kaun see taee pahanee hai?
Koji auto si kupio / kupila? तु----कौ--सी -ाड़ी -र-दी --? त---- क-- स- ग--- ख---- ह-- त-म-े क-न स- ग-ड़- ख-ी-ी ह-? --------------------------- तुमने कौन सी गाड़ी खरीदी है? 0
tum-n- -a-n--e- --a-ee -ha---d------? t----- k--- s-- g----- k-------- h--- t-m-n- k-u- s-e g-a-e- k-a-e-d-e h-i- ------------------------------------- tumane kaun see gaadee khareedee hai?
Na koje si se novine pretplatio / pretplatila? तु-न--कौन -- -ख-ा---ग-----ह-आ -ै? त---- क-- स- अ---- ल----- ह-- ह-- त-म-े क-न स- अ-ब-र ल-व-य- ह-आ ह-? --------------------------------- तुमने कौन सा अखबार लगवाया हुआ है? 0
tu-a----aun-s--a-ha-aa----g-vaa----ua h-i? t----- k--- s- a------- l-------- h-- h--- t-m-n- k-u- s- a-h-b-a- l-g-v-a-a h-a h-i- ------------------------------------------ tumane kaun sa akhabaar lagavaaya hua hai?
Koga ste vidjeli? आ--े----क- द-खा -ा? आ--- क---- द--- थ-- आ-न- क-स-ो द-ख- थ-? ------------------- आपने किसको देखा था? 0
aa---e-ki-a-- ---h--t--? a----- k----- d---- t--- a-p-n- k-s-k- d-k-a t-a- ------------------------ aapane kisako dekha tha?
Koga ste sreli? आप--िसको--ि-े --? आ- क---- म--- थ-- आ- क-स-ो म-ल- थ-? ----------------- आप किसको मिले थे? 0
a-p--isa----i-e -he? a-- k----- m--- t--- a-p k-s-k- m-l- t-e- -------------------- aap kisako mile the?
Koga ste prepoznali? आ-ने-कि-को-पह-ान---ै? आ--- क---- प----- ह-- आ-न- क-स-ो प-च-न- ह-? --------------------- आपने किसको पहचाना है? 0
aa-ane k---k--paha--aa-- ---? a----- k----- p--------- h--- a-p-n- k-s-k- p-h-c-a-n- h-i- ----------------------------- aapane kisako pahachaana hai?
Kada ste se ustali? आ- क- -ठ---ै-? आ- क- उ-- ह--- आ- क- उ-े ह-ं- -------------- आप कब उठे हैं? 0
a---k-- uthe-h-in? a-- k-- u--- h---- a-p k-b u-h- h-i-? ------------------ aap kab uthe hain?
Kada ste započeli? आ-ने-क----म-भ क-य--है? आ--- क- आ---- क--- ह-- आ-न- क- आ-म-भ क-य- ह-? ---------------------- आपने कब आरम्भ किया है? 0
aa-a-- ka--aa-am-h ---a hai? a----- k-- a------ k--- h--- a-p-n- k-b a-r-m-h k-y- h-i- ---------------------------- aapane kab aarambh kiya hai?
Kada ste prestali? आपने----खत्म --या ह-? आ--- क- ख--- क--- ह-- आ-न- क- ख-्- क-य- ह-? --------------------- आपने कब खत्म किया है? 0
aap--e-----k-a-m--i-a h--? a----- k-- k---- k--- h--- a-p-n- k-b k-a-m k-y- h-i- -------------------------- aapane kab khatm kiya hai?
Zašto ste se probudili? आ-की-न--द क- -ुल- थ-? आ--- न--- क- ख--- थ-- आ-क- न-ं- क- ख-ल- थ-? --------------------- आपकी नींद कब खुली थी? 0
a-------n-e-----b-k---ee th-e? a------ n---- k-- k----- t---- a-p-k-e n-e-d k-b k-u-e- t-e-? ------------------------------ aapakee neend kab khulee thee?
Zašto ste postali učitelj? आप शि---क --यो- बने थे? आ- श----- क---- ब-- थ-- आ- श-क-ष- क-य-ं ब-े थ-? ----------------------- आप शिक्षक क्यों बने थे? 0
a-p-sh-ks-a--kyo- ---e -h-? a-- s------- k--- b--- t--- a-p s-i-s-a- k-o- b-n- t-e- --------------------------- aap shikshak kyon bane the?
Zašto ste uzeli taksi? आप-े---क्-ी-क्-ो- ल- ह-? आ--- ट----- क---- ल- ह-- आ-न- ट-क-स- क-य-ं ल- ह-? ------------------------ आपने टैक्सी क्यों ली है? 0
a---n---aik-ee -y-- ----ha-? a----- t------ k--- l-- h--- a-p-n- t-i-s-e k-o- l-e h-i- ---------------------------- aapane taiksee kyon lee hai?
Odakle ste došli? आप कहाँ-स- आ--? आ- क--- स- आ--- आ- क-ा- स- आ-े- --------------- आप कहाँ से आये? 0
aap k----- -e aaye? a-- k----- s- a---- a-p k-h-a- s- a-y-? ------------------- aap kahaan se aaye?
Kamo ste išli? आ----ा----े--े? आ- क--- ग-- थ-- आ- क-ा- ग-े थ-? --------------- आप कहाँ गये थे? 0
aa----haan-g-ye ---? a-- k----- g--- t--- a-p k-h-a- g-y- t-e- -------------------- aap kahaan gaye the?
Gdje ste bili? आप--हा- -े? आ- क--- थ-- आ- क-ा- थ-? ----------- आप कहाँ थे? 0
a-p--ah-an-t--? a-- k----- t--- a-p k-h-a- t-e- --------------- aap kahaan the?
Kome si pomogao / pomogla? आप-- -ि- ----दद -ी---? आ--- क-- क- म-- क- ह-- आ-न- क-स क- म-द क- ह-? ---------------------- आपने किस की मदद की है? 0
a--an---is-ke- mada----e-h--? a----- k-- k-- m---- k-- h--- a-p-n- k-s k-e m-d-d k-e h-i- ----------------------------- aapane kis kee madad kee hai?
Kome si pisao / pisala? आ--- --स क- लि-----? आ--- क-- क- ल--- ह-- आ-न- क-स क- ल-ख- ह-? -------------------- आपने किस को लिखा है? 0
aa-ane k-s--o -i-h--h-i? a----- k-- k- l---- h--- a-p-n- k-s k- l-k-a h-i- ------------------------ aapane kis ko likha hai?
Kome si odgovorio / odgovorila? आपने क-- ---उत्त- -----है? आ--- क-- क- उ---- द--- ह-- आ-न- क-स क- उ-्-र द-य- ह-? -------------------------- आपने किस को उत्तर दिया है? 0
aapane-kis ko --ta--di-- h--? a----- k-- k- u---- d--- h--- a-p-n- k-s k- u-t-r d-y- h-i- ----------------------------- aapane kis ko uttar diya hai?

Dvojezičnost poboljšava sluh

Ljudi koji govore dva jezika čuju bolje. Mogu točnije raspoznati različite zvukove. Do tog rezultata je došlo jedno američko istraživanje. Istraživači su ispitivanje proveli na nakoliko tinejdžera. Jedan dio ispitanika je odrastao u dvojezičnom okruženju. Ti tinejdžeri su govorili engleski i španjolski jezik. Preostali ispitanici govorili su samo engleski jezik. Morali su saslušati određeni slog. To je bio slog “da”. Taj slog nije pripadao nijednom od jezika. Ispitanici su slog slušali preko slušalica. Pritom je elektrodama izmjerena njihova moždana aktivnost. Nakon tog testa tinejdžeri su još jednom morali saslušati slog. Ovaj put su mogli čuti mnogo isprekidanih zvukova. To su bili razni glasovi koji su govorili besmislene rečenice. Dvojezičari su prilično snažno reagirali na slog. Njihov je mozak pokazao veliku aktivnost. Ispitanici su točno identificirali slog sa i bez šumova. Jednojezičnim ispitanicima to nije uspjelo. Njihov sluh nije bio toliko dobar kao sluh dvojezičara. Istraživače je rezultat eksperimenta iznenadio. Dotad je samo bilo poznato da posebno dobar sluh imaju muzičari. No čini se da dvojezičnost također trenira sluh. Dvojezičari se stalno suočavaju s različitim zvukovima. Stoga je njihov mozak prisiljen razvijati nove sposobnosti. On je naučio razlikovati različite jezične podražaje. Istraživači trenutno ispituju kako jezične vještine utječu na mozak. Možda i sluh profitira ako se jezik počne učiti kasnije u životu...