Zbirka izraza

hr Prošlo vrijeme načinskih glagola 2   »   da Modalverbernes datid 2

88 [osamdeset i osam]

Prošlo vrijeme načinskih glagola 2

Prošlo vrijeme načinskih glagola 2

88 [otteogfirs]

Modalverbernes datid 2

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski danski igra Više
Moj se sin nije htio igrati s lutkom. Mi----- ville ---e--ege m----u-k-n. M__ s__ v____ i___ l___ m__ d______ M-n s-n v-l-e i-k- l-g- m-d d-k-e-. ----------------------------------- Min søn ville ikke lege med dukken. 0
Moja kćerka nije htjela igrati nogomet. Mi--d-t-e- -i--e----- s-i-----od--ld. M__ d_____ v____ i___ s_____ f_______ M-n d-t-e- v-l-e i-k- s-i-l- f-d-o-d- ------------------------------------- Min datter ville ikke spille fodbold. 0
Moja supruga nije htjela sa mnom igrati šah. Min kon- vi-le -kk--s--l-e--ka- m-d --g. M__ k___ v____ i___ s_____ s___ m__ m___ M-n k-n- v-l-e i-k- s-i-l- s-a- m-d m-g- ---------------------------------------- Min kone ville ikke spille skak med mig. 0
Moja se djeca nisu htjela šetati. Mi-e-bø-- vi----i------ -n-t-r. M___ b___ v____ i___ g_ e_ t___ M-n- b-r- v-l-e i-k- g- e- t-r- ------------------------------- Mine børn ville ikke gå en tur. 0
Oni nisu htjeli pospremiti sobu. De vil-e-i-k---ydde op-på --r-l-e-. D_ v____ i___ r____ o_ p_ v________ D- v-l-e i-k- r-d-e o- p- v-r-l-e-. ----------------------------------- De ville ikke rydde op på værelset. 0
Oni nisu htjeli ići u krevet. De -i-le i-k--gå----eng. D_ v____ i___ g_ i s____ D- v-l-e i-k- g- i s-n-. ------------------------ De ville ikke gå i seng. 0
Nije smio jesti sladoled. H-n mått-----e s-i-e--n i-. H__ m____ i___ s____ e_ i__ H-n m-t-e i-k- s-i-e e- i-. --------------------------- Han måtte ikke spise en is. 0
Nije smio jesti čokoladu. H-n-må--e ikke ---s- --ok--ade. H__ m____ i___ s____ c_________ H-n m-t-e i-k- s-i-e c-o-o-a-e- ------------------------------- Han måtte ikke spise chokolade. 0
Nije smio jesti bombone. Han ---te --k- -p--- b-l----. H__ m____ i___ s____ b_______ H-n m-t-e i-k- s-i-e b-l-j-r- ----------------------------- Han måtte ikke spise bolsjer. 0
Smio / smjela sam nešto zaželjeti. Je- m-tt--øn-k--mig-n---t. J__ m____ ø____ m__ n_____ J-g m-t-e ø-s-e m-g n-g-t- -------------------------- Jeg måtte ønske mig noget. 0
Smjela sam si kupiti haljinu. Jeg--åtte--ø-e-en k---e. J__ m____ k___ e_ k_____ J-g m-t-e k-b- e- k-o-e- ------------------------ Jeg måtte købe en kjole. 0
Smio / smjela sam uzeti jednu pralinu. J---m---e --g- et-s----- -y-dt -h---la--. J__ m____ t___ e_ s_____ f____ c_________ J-g m-t-e t-g- e- s-y-k- f-l-t c-o-o-a-e- ----------------------------------------- Jeg måtte tage et stykke fyldt chokolade. 0
Jesi li smio / smjela pušiti u zrakoplovu? Måt-e d----g- -å f--et? M____ d_ r___ p_ f_____ M-t-e d- r-g- p- f-y-t- ----------------------- Måtte du ryge på flyet? 0
Jesi li smio / smjela piti pivo u bolnici? M---- d- --i-ke--l-på --ge-u-e-? M____ d_ d_____ ø_ p_ s_________ M-t-e d- d-i-k- ø- p- s-g-h-s-t- -------------------------------- Måtte du drikke øl på sygehuset? 0
Jesi li smio / smjela povesti psa u hotel? M-tte-du---g- hu-d-n -ed-p- --t-ll-t? M____ d_ t___ h_____ m__ p_ h________ M-t-e d- t-g- h-n-e- m-d p- h-t-l-e-? ------------------------------------- Måtte du tage hunden med på hotellet? 0
Djeca su za vrijeme praznika smjela dugo ostati vani. I---r-e------e--ø-ne-e-b--ve --nge---e. I f_____ m____ b______ b____ l____ u___ I f-r-e- m-t-e b-r-e-e b-i-e l-n-e u-e- --------------------------------------- I ferien måtte børnene blive længe ude. 0
Smjela su se dugo igrati u dvorištu. De-må--e -e-e læn-e-i g-----. D_ m____ l___ l____ i g______ D- m-t-e l-g- l-n-e i g-r-e-. ----------------------------- De måtte lege længe i gården. 0
Smjela su dugo ostati budna. De--åtte--l-v--læ-g- o-pe. D_ m____ b____ l____ o____ D- m-t-e b-i-e l-n-e o-p-. -------------------------- De måtte blive længe oppe. 0

Savjeti protiv zaboravljanja

Učenje nije uvijek jednostavno. Također i kad je zabavno može biti naporno. No veselimo se ukoliko smo nešto naučili. Ponosni smo na sebe i svoj napredak. Nažalost, to što smo naučili možemo opet zaboraviti. To je često problem posebno kod jezika. Većina nas u školi uči jedan ili više jezika. Nakon školovanja to znanje se izgubi. Jedva da više govorimo taj jezik. U svakodnevici prevladava naš materinji jezik. Mnogo stranih jezika se koristi samo za vrijeme odmora. Znanje se izgubi ako se redovito ne obnavlja. Našem mozgu potrebna je vježba. Moglo bi se reći da funkcionira poput mišića. Taj mišić se mora vježbati kako ne bi oslabio. No postoje načini da se spriječi zaboravljanje. Najvažnije je naučeno uvijek nanovo primjenjivati. Pritom pomažu dosljedni rituali. Moguće je napraviti mali program za razne dane u tjednu. U ponedjeljak se, na primjer, čita knjiga na stranom jeziku. U srijedu se sluša inozemni radio program. U petak se piše dnevnik na stranom jeziku. Na taj način se izmjenjuje čitanje, slušanje i pisanje. Time se znanje aktivira na različite načine. Sve te vježbe ne moraju trajati dugo, dovoljno je svega pola sata. No važno je da se redovito vježba! Istraživanja pokazuju da ono što je jednom naučeno ostaje u mozgu desetljećima. Dakle, mora se samo izvaditi iz ladice...