Zbirka izraza

hr Prošlo vrijeme načinskih glagola 2   »   sv Förfluten tid av modala hjälpverb 2

88 [osamdeset i osam]

Prošlo vrijeme načinskih glagola 2

Prošlo vrijeme načinskih glagola 2

88 [åttioåtta]

Förfluten tid av modala hjälpverb 2

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski švedski igra Više
Moj se sin nije htio igrati s lutkom. Mi--son v--le-inte -ek- med d--k--. M__ s__ v____ i___ l___ m__ d______ M-n s-n v-l-e i-t- l-k- m-d d-c-a-. ----------------------------------- Min son ville inte leka med dockan. 0
Moja kćerka nije htjela igrati nogomet. Min-d-tter-vil-- ---- -pe----o-boll. M__ d_____ v____ i___ s____ f_______ M-n d-t-e- v-l-e i-t- s-e-a f-t-o-l- ------------------------------------ Min dotter ville inte spela fotboll. 0
Moja supruga nije htjela sa mnom igrati šah. Min-fru---l-e --t---p----s---ck-m-d mig. M__ f__ v____ i___ s____ s_____ m__ m___ M-n f-u v-l-e i-t- s-e-a s-h-c- m-d m-g- ---------------------------------------- Min fru ville inte spela schack med mig. 0
Moja se djeca nisu htjela šetati. Mina barn -i-le--nt- -- -n-prom-n--. M___ b___ v____ i___ t_ e_ p________ M-n- b-r- v-l-e i-t- t- e- p-o-e-a-. ------------------------------------ Mina barn ville inte ta en promenad. 0
Oni nisu htjeli pospremiti sobu. D- -i-l- i--e -t-d--rum-e-. D_ v____ i___ s____ r______ D- v-l-e i-t- s-ä-a r-m-e-. --------------------------- De ville inte städa rummet. 0
Oni nisu htjeli ići u krevet. De --ll- --te gå i -än-. D_ v____ i___ g_ i s____ D- v-l-e i-t- g- i s-n-. ------------------------ De ville inte gå i säng. 0
Nije smio jesti sladoled. H-n fi-k--n-- ät- gl---. H__ f___ i___ ä__ g_____ H-n f-c- i-t- ä-a g-a-s- ------------------------ Han fick inte äta glass. 0
Nije smio jesti čokoladu. Ha--fic--i--e -t- chokl--. H__ f___ i___ ä__ c_______ H-n f-c- i-t- ä-a c-o-l-d- -------------------------- Han fick inte äta choklad. 0
Nije smio jesti bombone. H------k-int- äta--o-i-. H__ f___ i___ ä__ g_____ H-n f-c- i-t- ä-a g-d-s- ------------------------ Han fick inte äta godis. 0
Smio / smjela sam nešto zaželjeti. J-g f--k ö---- m-g n----. J__ f___ ö____ m__ n_____ J-g f-c- ö-s-a m-g n-g-t- ------------------------- Jag fick önska mig något. 0
Smjela sam si kupiti haljinu. Jag fic- -ö-- --------l-n---g. J__ f___ k___ m__ e_ k________ J-g f-c- k-p- m-g e- k-ä-n-n-. ------------------------------ Jag fick köpa mig en klänning. 0
Smio / smjela sam uzeti jednu pralinu. Jag fic-----en p--li-. J__ f___ t_ e_ p______ J-g f-c- t- e- p-a-i-. ---------------------- Jag fick ta en pralin. 0
Jesi li smio / smjela pušiti u zrakoplovu? F-----u-r--a ---l---l-n-t? F___ d_ r___ i f__________ F-c- d- r-k- i f-y-p-a-e-? -------------------------- Fick du röka i flygplanet? 0
Jesi li smio / smjela piti pivo u bolnici? F----d--d--cka-öl -å s-uk-u-et? F___ d_ d_____ ö_ p_ s_________ F-c- d- d-i-k- ö- p- s-u-h-s-t- ------------------------------- Fick du dricka öl på sjukhuset? 0
Jesi li smio / smjela povesti psa u hotel? F-c--d--t--med h-n-e- på--ot-ll-t? F___ d_ t_ m__ h_____ p_ h________ F-c- d- t- m-d h-n-e- p- h-t-l-e-? ---------------------------------- Fick du ta med hunden på hotellet? 0
Djeca su za vrijeme praznika smjela dugo ostati vani. P- ---m-r-ove- fic------en va-- ut--l-ng-. P_ s__________ f___ b_____ v___ u__ l_____ P- s-m-a-l-v-t f-c- b-r-e- v-r- u-e l-n-e- ------------------------------------------ På sommarlovet fick barnen vara ute länge. 0
Smjela su se dugo igrati u dvorištu. De---ck l--a l---e--å --r--n. D_ f___ l___ l____ p_ g______ D- f-c- l-k- l-n-e p- g-r-e-. ----------------------------- De fick leka länge på gården. 0
Smjela su dugo ostati budna. De----k sta-na up-----n--. D_ f___ s_____ u___ l_____ D- f-c- s-a-n- u-p- l-n-e- -------------------------- De fick stanna uppe länge. 0

Savjeti protiv zaboravljanja

Učenje nije uvijek jednostavno. Također i kad je zabavno može biti naporno. No veselimo se ukoliko smo nešto naučili. Ponosni smo na sebe i svoj napredak. Nažalost, to što smo naučili možemo opet zaboraviti. To je često problem posebno kod jezika. Većina nas u školi uči jedan ili više jezika. Nakon školovanja to znanje se izgubi. Jedva da više govorimo taj jezik. U svakodnevici prevladava naš materinji jezik. Mnogo stranih jezika se koristi samo za vrijeme odmora. Znanje se izgubi ako se redovito ne obnavlja. Našem mozgu potrebna je vježba. Moglo bi se reći da funkcionira poput mišića. Taj mišić se mora vježbati kako ne bi oslabio. No postoje načini da se spriječi zaboravljanje. Najvažnije je naučeno uvijek nanovo primjenjivati. Pritom pomažu dosljedni rituali. Moguće je napraviti mali program za razne dane u tjednu. U ponedjeljak se, na primjer, čita knjiga na stranom jeziku. U srijedu se sluša inozemni radio program. U petak se piše dnevnik na stranom jeziku. Na taj način se izmjenjuje čitanje, slušanje i pisanje. Time se znanje aktivira na različite načine. Sve te vježbe ne moraju trajati dugo, dovoljno je svega pola sata. No važno je da se redovito vježba! Istraživanja pokazuju da ono što je jednom naučeno ostaje u mozgu desetljećima. Dakle, mora se samo izvaditi iz ladice...