Zbirka izraza

hr Zavisne rečenice sa da 1   »   mk Споредни реченици со дека 1

91 [devedeset i jedan]

Zavisne rečenice sa da 1

Zavisne rečenice sa da 1

91 [деведесет и еден]

91 [dyevyedyesyet i yedyen]

Споредни реченици со дека 1

[Sporyedni ryechyenitzi so dyeka 1]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski makedonski igra Više
Vrijeme će sutra možda biti bolje. В---е-о -т-е мож--и ќе---д--п-доб--. В------ у--- м----- ќ- б--- п------- В-е-е-о у-р- м-ж-б- ќ- б-д- п-д-б-о- ------------------------------------ Времето утре можеби ќе биде подобро. 0
Vr-em-et- o---ye-m-ʐ---- ---e b---e-p---b--. V-------- o----- m------ k--- b---- p------- V-y-m-e-o o-t-y- m-ʐ-e-i k-y- b-d-e p-d-b-o- -------------------------------------------- Vryemyeto ootrye moʐyebi kjye bidye podobro.
Odakle to znate? О- ка----о -наете ---? О- к--- г- з----- т--- О- к-д- г- з-а-т- т-а- ---------------------- Од каде го знаете тоа? 0
Od ---ye------nay--ye----? O- k---- g-- z------- t--- O- k-d-e g-o z-a-e-y- t-a- -------------------------- Od kadye guo znayetye toa?
Nadam se da će biti bolje. С- --д-вам- д-ка ќе-бид--п--об-о. С- н------- д--- ќ- б--- п------- С- н-д-в-м- д-к- ќ- б-д- п-д-б-о- --------------------------------- Се надевам, дека ќе биде подобро. 0
Sy--n-d-eva-,------ --ye b--ye --do--o. S-- n-------- d---- k--- b---- p------- S-e n-d-e-a-, d-e-a k-y- b-d-e p-d-b-o- --------------------------------------- Sye nadyevam, dyeka kjye bidye podobro.
On dolazi sasvim sigurno. То- -е ----е-со-е-а-сиг-р--. Т-- ќ- д---- с----- с------- Т-ј ќ- д-ј-е с-с-м- с-г-р-о- ---------------------------- Тој ќе дојде сосема сигурно. 0
T-ј-kjye-doј--- s-sy-m----guo----. T-- k--- d----- s------ s--------- T-ј k-y- d-ј-y- s-s-e-a s-g-o-r-o- ---------------------------------- Toј kjye doјdye sosyema siguoorno.
Je li to sigurno? Сигурно -и е----? С------ л- е т--- С-г-р-о л- е т-а- ----------------- Сигурно ли е тоа? 0
Sig-oo--o-li -e ---? S-------- l- y- t--- S-g-o-r-o l- y- t-a- -------------------- Siguoorno li ye toa?
Znam da on dolazi. Ја- -н-м, дек- -----е -о--е. Ј-- з---- д--- т-- ќ- д----- Ј-с з-а-, д-к- т-ј ќ- д-ј-е- ---------------------------- Јас знам, дека тој ќе дојде. 0
Ј-s---am,-d-e-a--o- kj----o-d--. Ј-- z---- d---- t-- k--- d------ Ј-s z-a-, d-e-a t-ј k-y- d-ј-y-. -------------------------------- Јas znam, dyeka toј kjye doјdye.
On će sigurno nazvati. Тој с-------ќ-----ја--. Т-- с------ ќ- с- ј---- Т-ј с-г-р-о ќ- с- ј-в-. ----------------------- Тој сигурно ќе се јави. 0
To--s-g---rno -jy- --- -avi. T-- s-------- k--- s-- ј---- T-ј s-g-o-r-o k-y- s-e ј-v-. ---------------------------- Toј siguoorno kjye sye јavi.
Stvarno? Н-в---ин-? Н--------- Н-в-с-и-а- ---------- Навистина? 0
Navi--ina? N--------- N-v-s-i-a- ---------- Navistina?
Vjerujem da će on nazvati. М-слам,-дека -о- -- с- ја--. М------ д--- т-- ќ- с- ј---- М-с-а-, д-к- т-ј ќ- с- ј-в-. ---------------------------- Мислам, дека тој ќе се јави. 0
Misla-,---e-a ----kj-----e ј---. M------ d---- t-- k--- s-- ј---- M-s-a-, d-e-a t-ј k-y- s-e ј-v-. -------------------------------- Mislam, dyeka toј kjye sye јavi.
Vino je sigurno staro. В-н-т--сигур-- е-с----. В----- с------ е с----- В-н-т- с-г-р-о е с-а-о- ----------------------- Виното сигурно е старо. 0
Vi-oto-----oo-n- y- -t-r-. V----- s-------- y- s----- V-n-t- s-g-o-r-o y- s-a-o- -------------------------- Vinoto siguoorno ye staro.
Znate li to sigurno? Г--з---т- ли-т---с---игу--ост? Г- з----- л- т-- с- с--------- Г- з-а-т- л- т-а с- с-г-р-о-т- ------------------------------ Го знаете ли тоа со сигурност? 0
G-- --a---ye--i t-a--o sigu-orn-st? G-- z------- l- t-- s- s----------- G-o z-a-e-y- l- t-a s- s-g-o-r-o-t- ----------------------------------- Guo znayetye li toa so siguoornost?
Pretpostavljam da je staro. П-е-по---вувам---е---- старо. П-------------- д--- е с----- П-е-п-с-а-у-а-, д-к- е с-а-о- ----------------------------- Претпоставувам, дека е старо. 0
Pryet----a-oov--, dy-k- -- st-ro. P---------------- d---- y- s----- P-y-t-o-t-v-o-a-, d-e-a y- s-a-o- --------------------------------- Pryetpostavoovam, dyeka ye staro.
Naš šef dobro izgleda. Н---от ш-- изг---а --бр-. Н----- ш-- и------ д----- Н-ш-о- ш-ф и-г-е-а д-б-о- ------------------------- Нашиот шеф изгледа добро. 0
Na-hi------ef izguly----dobro. N------ s---- i-------- d----- N-s-i-t s-y-f i-g-l-e-a d-b-o- ------------------------------ Nashiot shyef izgulyeda dobro.
Smatrate li? М-сл-т-? М------- М-с-и-е- -------- Мислите? 0
Mi-l--y-? M-------- M-s-i-y-? --------- Mislitye?
Smatram da on čak vrlo dobro izgleda. М---ам,---ка -о- и-гле---дур----о-- до-ро. М------ д--- т-- и------ д--- м---- д----- М-с-а-, д-к- т-ј и-г-е-а д-р- м-о-у д-б-о- ------------------------------------------ Мислам, дека тој изгледа дури многу добро. 0
Mi-l-m---yek--toј---gul---a-do--- mnog-oo---b--. M------ d---- t-- i-------- d---- m------ d----- M-s-a-, d-e-a t-ј i-g-l-e-a d-o-i m-o-u-o d-b-o- ------------------------------------------------ Mislam, dyeka toј izgulyeda doori mnoguoo dobro.
Šef sigurno ima djevojku. Ше-о- си-у--о --а де-----. Ш---- с------ и-- д------- Ш-ф-т с-г-р-о и-а д-в-ј-а- -------------------------- Шефот сигурно има девојка. 0
Shye--t s---oorno------yev---a. S------ s-------- i-- d-------- S-y-f-t s-g-o-r-o i-a d-e-o-k-. ------------------------------- Shyefot siguoorno ima dyevoјka.
Vjerujete li stvarno? Вер-ва----- -ав-----а? В------- л- н--------- В-р-в-т- л- н-в-с-и-а- ---------------------- Верувате ли навистина? 0
V--r--v--y- -i-n----t---? V---------- l- n--------- V-e-o-v-t-e l- n-v-s-i-a- ------------------------- Vyeroovatye li navistina?
Sasvim je moguće da on ima djevojku. Сос-ма - м-жно-----а--ој и---дево--а. С----- е м----- д--- т-- и-- д------- С-с-м- е м-ж-о- д-к- т-ј и-а д-в-ј-а- ------------------------------------- Сосема е можно, дека тој има девојка. 0
S-s---a-y---oʐ----dy-ka t-- i-a--y-v-ј-a. S------ y- m----- d---- t-- i-- d-------- S-s-e-a y- m-ʐ-o- d-e-a t-ј i-a d-e-o-k-. ----------------------------------------- Sosyema ye moʐno, dyeka toј ima dyevoјka.

Španjolski jezik

Španjolski jezik spada u svjetske jezike. Španjolski je materinji jezik za više od 380 milijuna ljudi. Osim toga, ima mnogo ljudi kojima je španjolski drugi jezik. Time je španjolski jedan od najvažnijih jezika na planeti. Također je najveći od svih romanskih jezika. Španjolci svoj jezik nazivaju español ili castellano . Pojam castellano otkriva porijeklo španjolskog jezika. Razvio se iz kolokvijalnog govora pokrajine Kastilja. Još u 16. stoljeću je većina Španjolaca govorila kastiljski . Danas se pojmovi español i castellano koriste kao sinonimi. Ali oni mogu imati i političku dimenziju. Španjolski se raširio kroz osvajanja i kolonijalizam. Španjolski se tako govori i u zapadnoj Africi i na Filipinima. Međutim, najveći dio govornika španjolskog jezika živi u Americi. Španjolski jezik dominira u srednjoj i južnoj Americi. No broj govornika španjolskog jezika raste i u SAD-u. Oko 50 milijuna ljudi u SAD-u govori španjolski. To je više nego u Španjolskoj. Španjolski u Americi razlikuje se od europskog španjolskog. Te razlike su najviše prisutne u vokabularu i gramatici. U Americi se, na primjer, koristi drugi oblik za prošlo vrijeme. Mnogo razlika ima i rječniku. Neke riječi postoje samo u Americi, druge samo u Španjolskoj. Ali španjolski čak ni u Americi nije jedinstven. Postoji mnogo varijanti američkog španjolskog. Nakon engleskog španjolski je jezik koji se najčešće uči u svijetu. I relativno se brzo može naučiti... Što još čekate? - ¡Vamos!