Zbirka izraza

hr Zavisne rečenice sa da 1   »   ti “ዳዝ” ዘለዎም ንኡስ ሓሳብት 1

91 [devedeset i jedan]

Zavisne rečenice sa da 1

Zavisne rečenice sa da 1

91 [ተስዓንሓደን]

91 [tesi‘aniḥadeni]

“ዳዝ” ዘለዎም ንኡስ ሓሳብት 1

[“dazi” zelewomi ni’usi ḥasabiti 1]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski tigrinja igra Više
Vrijeme će sutra možda biti bolje. ኩነ-- ኣ-- ጽ-- ም---- ክ---- እ-። ኩነታት ኣየር ጽባሕ ምናልባት ክመሓይሽ እዩ። 0
k------- a---- t-’i---̣i m--------- k----̣a----- i--። ku------ a---- t-------- m--------- k----------- i--። kunetati ayeri ts’ibaḥi minalibati kimeḥayishi iyu። k-n-t-t- a-e-i t-’i-a-̣i m-n-l-b-t- k-m-ḥa-i-h- i-u። -----------------’----̣------------------̣----------።
Odakle to znate? ካበ- ፈ----? ካበይ ፈሊጥኩሞ? 0
k----- f----’i----? ka---- f----------? kabeyi felīt’ikumo? k-b-y- f-l-t’i-u-o? ------------’-----?
Nadam se da će biti bolje. ተስ----- ክ----። ተስፋ‘ገብር ክመሓየሽ። 0
t-----‘g----- k----̣a-----። te----------- k-----------። tesifa‘gebiri kimeḥayeshi። t-s-f-‘g-b-r- k-m-ḥa-e-h-። ------‘------------̣------።
On dolazi sasvim sigurno. ብር-- ክ--- እ- ። ብርጉጽ ክመጽእ እዩ ። 0
b-------’i k-----’i’i i-- ። bi-------- k--------- i-- ። biriguts’i kimets’i’i iyu ። b-r-g-t-’i k-m-t-’i’i i-u ። --------’--------’-’------።
Je li to sigurno? ርጉ- ድ-? ርጉጽ ድዩ? 0
r-----’i d---? ri------ d---? riguts’i diyu? r-g-t-’i d-y-? ------’------?
Znam da on dolazi. ንሱ ከ----- ፈ-- ኣ-- ። ንሱ ከምዝመጽእ ፈሊጠ ኣሎኹ ። 0
n--- k---------’i’i f----’e a---̱u ። ni-- k------------- f------ a----- ። nisu kemizimets’i’i felīt’e aloẖu ። n-s- k-m-z-m-t-’i’i f-l-t’e a-o-̱u ። ---------------’-’-------’------̱--።
On će sigurno nazvati. ብር-- ክ--- ኢ-። ብርግጽ ክድውል ኢዩ። 0
b-------’i k------- ī--። bi-------- k------- ī--። birigits’i kidiwili īyu። b-r-g-t-’i k-d-w-l- ī-u። --------’--------------።
Stvarno? ናይ ብ--? ናይ ብሓቂ? 0
n--- b--̣a-’ī? na-- b-------? nayi biḥak’ī? n-y- b-ḥa-’ī? --------̣--’-?
Vjerujem da će on nazvati. ከም---- ይ-----። ከምዝድውል ይኣምን‘የ። 0
k----------- y-’a----‘y-። ke---------- y----------። kemizidiwili yi’amini‘ye። k-m-z-d-w-l- y-’a-i-i‘y-። ---------------’-----‘--።
Vino je sigurno staro. እቲ ነ-- ብ--- ያ ቀ-- እ-። እቲ ነቢት ብርጉጽ ያ ቀደም እዩ። 0
i-- n----- b-------’i y- k’e---- i--። it- n----- b--------- y- k------ i--። itī nebīti biriguts’i ya k’edemi iyu። i-ī n-b-t- b-r-g-t-’i y- k’e-e-i i-u። -------------------’------’---------።
Znate li to sigurno? ብት--- ት--- ዲ--? ብትኽክል ትፈልጡ ዲኹም? 0
b----̱i---- t------’u d--̱u--? bi--------- t-------- d------? bitiẖikili tifelit’u dīẖumi? b-t-ẖi-i-i t-f-l-t’u d-ẖu-i? -----̱-------------’-----̱---?
Pretpostavljam da je staro. ኣረ---- ዝ-- ግ-- ኣ-- ። ኣረጊት’ዩ ዝብል ግምት ኣሎኒ ። 0
a------’y- z----- g----- a---- ። ar-------- z----- g----- a---- ። aregīti’yu zibili gimiti alonī ። a-e-ī-i’y- z-b-l- g-m-t- a-o-ī ። -------’-----------------------።
Naš šef dobro izgleda. ሓላ-- ጽ-- እ- ዝ---። ሓላፊና ጽቡቕ እዩ ዝመስል። 0
ḥa------ t-’i---̱’i i-- z-------። ḥ------- t--------- i-- z-------። ḥalafīna ts’ibuḵ’i iyu zimesili። ḥa-a-ī-a t-’i-u-̱’i i-u z-m-s-l-። -̣----------’----̱’--------------።
Smatrate li? ከም- ረ----? ከምኡ ረኺብክሞ? 0
k---’u r--̱ī------? ke---- r----------? kemi’u reẖībikimo? k-m-’u r-ẖī-i-i-o? ----’-----̱-------?
Smatram da on čak vrlo dobro izgleda. ኣዝ- ም--- ኮ-- ረ--- ። ኣዝዩ ምልኩዕ ኮይኑ ረኺበዮ ። 0
a---- m-----‘i k----- r--̱ī---- ። az--- m------- k----- r-------- ። aziyu miliku‘i koyinu reẖībeyo ። a-i-u m-l-k-‘i k-y-n- r-ẖī-e-o ። ------------‘------------̱------።
Šef sigurno ima djevojku. እቲ ሓ-- ብ--- ዓ-- ኣ--። እቲ ሓላፊ ብርግጽ ዓርኪ ኣላቶ። 0
i-- ḥa---- b-------’i ‘a---- a----። it- h------ b--------- ‘----- a----። itī ḥalafī birigits’i ‘arikī alato። i-ī ḥa-a-ī b-r-g-t-’i ‘a-i-ī a-a-o። -----̣--------------’--‘-----------።
Vjerujete li stvarno? ናይ--- ት--- ዲ--? ናይብሓቂ ትኣምኑ ዲኹም? 0
n------̣a-’ī t-’a---- d--̱u--? na---------- t------- d------? nayibiḥak’ī ti’aminu dīẖumi? n-y-b-ḥa-’ī t-’a-i-u d-ẖu-i? -------̣--’----’---------̱---?
Sasvim je moguće da on ima djevojku. ሓን- ዓ-- ክ---- ት--- ኢ- ። ሓንቲ ዓርኪ ክትህልዎ ትኽእል ኢያ ። 0
ḥa---- ‘a---- k--------- t--̱i’i-- ī-- ። ḥ----- ‘----- k--------- t-------- ī-- ። ḥanitī ‘arikī kitihiliwo tiẖi’ili īya ። ḥa-i-ī ‘a-i-ī k-t-h-l-w- t-ẖi’i-i ī-a ። -̣------‘--------------------̱-’--------።

Španjolski jezik

Španjolski jezik spada u svjetske jezike. Španjolski je materinji jezik za više od 380 milijuna ljudi. Osim toga, ima mnogo ljudi kojima je španjolski drugi jezik. Time je španjolski jedan od najvažnijih jezika na planeti. Također je najveći od svih romanskih jezika. Španjolci svoj jezik nazivaju español ili castellano . Pojam castellano otkriva porijeklo španjolskog jezika. Razvio se iz kolokvijalnog govora pokrajine Kastilja. Još u 16. stoljeću je većina Španjolaca govorila kastiljski . Danas se pojmovi español i castellano koriste kao sinonimi. Ali oni mogu imati i političku dimenziju. Španjolski se raširio kroz osvajanja i kolonijalizam. Španjolski se tako govori i u zapadnoj Africi i na Filipinima. Međutim, najveći dio govornika španjolskog jezika živi u Americi. Španjolski jezik dominira u srednjoj i južnoj Americi. No broj govornika španjolskog jezika raste i u SAD-u. Oko 50 milijuna ljudi u SAD-u govori španjolski. To je više nego u Španjolskoj. Španjolski u Americi razlikuje se od europskog španjolskog. Te razlike su najviše prisutne u vokabularu i gramatici. U Americi se, na primjer, koristi drugi oblik za prošlo vrijeme. Mnogo razlika ima i rječniku. Neke riječi postoje samo u Americi, druge samo u Španjolskoj. Ali španjolski čak ni u Americi nije jedinstven. Postoji mnogo varijanti američkog španjolskog. Nakon engleskog španjolski je jezik koji se najčešće uči u svijetu. I relativno se brzo može naučiti... Što još čekate? - ¡Vamos!