Zbirka izraza

hr Zavisne rečenice sa da 2   »   bg Подчинени изречения с че 2

92 [devedeset i dva]

Zavisne rečenice sa da 2

Zavisne rečenice sa da 2

92 [деветдесет и две]

92 [devetdeset i dve]

Подчинени изречения с че 2

[Podchineni izrecheniya s che 2]

Možete kliknuti na svaku prazninu da vidite tekst ili:   
hrvatski bugarski igra Više
Ljuti me što hrčeš. Др---- с-- ч- х-----. Дразня се, че хъркаш. 0
Dr----- s-- c-- k-------.Draznya se, che khyrkash.
Ljuti me što piješ tako puno piva. Др---- с-- ч- п--- т------ м---- б---. Дразня се, че пиеш толкова много бира. 0
Dr----- s-- c-- p---- t------ m---- b---.Draznya se, che piesh tolkova mnogo bira.
Ljuti me što dolaziš tako kasno. Др---- с-- ч- с- в----- т------ к----. Дразня се, че се връщаш толкова късно. 0
Dr----- s-- c-- s- v--------- t------ k----.Draznya se, che se vryshchash tolkova kysno.
Vjerujem da on treba liječnika. Ми---- ч- т-- и-- н---- о- л----. Мисля, че той има нужда от лекар. 0
Mi----- c-- t-- i-- n----- o- l----.Mislya, che toy ima nuzhda ot lekar.
Vjerujem da je on bolestan. Ми---- ч- т-- е б----. Мисля, че той е болен. 0
Mi----- c-- t-- y- b----.Mislya, che toy ye bolen.
Vjerujem da on sada spava. Ми---- ч- т-- с-- с---. Мисля, че той спи сега. 0
Mi----- c-- t-- s-- s---.Mislya, che toy spi sega.
Nadamo se da će on oženiti našu kćerku. На------ с-- ч- т-- щ- с- о---- з- н----- д-----. Надяваме се, че той ще се ожени за нашата дъщеря. 0
Na------- s-- c-- t-- s---- s- o----- z- n------ d---------.Nadyavame se, che toy shche se ozheni za nashata dyshcherya.
Nadamo se da on ima puno novaca. На------ с-- ч- т-- и-- м---- п---. Надяваме се, че той има много пари. 0
Na------- s-- c-- t-- i-- m---- p---.Nadyavame se, che toy ima mnogo pari.
Nadamo se da je on milijunaš. На------ с-- ч- т-- е м-------. Надяваме се, че той е милионер. 0
Na------- s-- c-- t-- y- m-------.Nadyavame se, che toy ye milioner.
Čuo / čula sam da je tvoja žena imala nesreću. Чу-- ч- ж--- т- е п--------- з--------. Чух, че жена ти е претърпяла злополука. 0
Ch---- c-- z---- t- y- p---------- z--------.Chukh, che zhena ti ye pretyrpyala zlopoluka.
Čuo / čula sam da ona leži u bolnici. Чу-- ч- т- л--- в б--------. Чух, че тя лежи в болницата. 0
Ch---- c-- t-- l---- v b---------.Chukh, che tya lezhi v bolnitsata.
Čuo / čula sam da je tvoj auto totalno pokvaren. Чу-- ч- к----- т- е с----- с-------. Чух, че колата ти е съвсем смачкана. 0
Ch---- c-- k----- t- y- s----- s--------.Chukh, che kolata ti ye syvsem smachkana.
Raduje me da ste došli. Ра---- с-- ч- д-------. Радвам се, че дойдохте. 0
Ra---- s-- c-- d--------.Radvam se, che doydokhte.
Raduje me da ste zainteresirani. Ра---- с-- ч- п--------- и------. Радвам се, че проявявате интерес. 0
Ra---- s-- c-- p----------- i------.Radvam se, che proyavyavate interes.
Raduje me da želite kupiti kuću. Ра---- с-- ч- и----- д- к----- к-----. Радвам се, че искате да купите къщата. 0
Ra---- s-- c-- i----- d- k----- k--------.Radvam se, che iskate da kupite kyshchata.
Bojim se da je zadnji autobus već otišao. Оп------ с-- ч- п--------- а------ в--- е о--------. Опасявам се, че последният автобус вече е отпътувал. 0
Op------- s-- c-- p---------- a------ v---- y- o--------.Opasyavam se, che posledniyat avtobus veche ye otpytuval.
Bojim se da moramo uzeti taksi. Оп------ с-- ч- т----- д- в----- т----. Опасявам се, че трябва да вземем такси. 0
Op------- s-- c-- t------ d- v----- t----.Opasyavam se, che tryabva da vzemem taksi.
Bojim se da nemam novaca kod sebe. Оп------ с-- ч- н---- п--- в с--- с-. Опасявам се, че нямам пари в себе си. 0
Op------- s-- c-- n----- p--- v s--- s-.Opasyavam se, che nyamam pari v sebe si.

Od gesta do jezika

Dok govorimo, naš mozak je vrlo zaposlen. Mora obraditi jezične signale. Gestovi i simboli su također jezični signali. Oni su postojali još prije ljudskog jezika. Neki znakovi razumljivi su u svim kulturama. Drugi znakovi se moraju naučiti. Nisu razumljivi sami po sebi. Gestovi i simboli se obrađuju poput jezika. I to u istom području mozga! To je pokazala jedna nova studija. Istraživači su testirali nekoliko osoba. Ti ispitanici trebali su pogledati razne video isječke. Za to vrijeme mjerila im se aktivnost mozga. U jednom dijelu isječaka bile su izražene razne stvari. To se uradilo pokretima, simbolima i jezikom. Druga skupina ispitanika je gledala druge video isječke. To su bili besmisleni isječci. U njima nije bilo ni jezika, ni gestova, ni simbola. Nisu imali nikakvo značenje. Istraživači su na mjerenjima vidjeli što se gdje obrađivalo. Mogli su usporediti moždanu aktivnost ispitanika. Sve, što je imalo značаja, bilo je analizirano u istom području mozga. Rezultat ovog eksperimenta je jako zanimljiv. Ono pokazuje kako je naš mozak nanovo naučio jezik. Prvo se komuniciralo gestovima. Kasnije se razvio jezik. Mozak je, dakle, morao naučiti obrađivati jezik kao gestove. I očito je za to aktualizirao staru verziju...