Zbirka izraza

hr Zavisne rečenice sa li   »   sv Bisatser med om

93 [devedeset i tri]

Zavisne rečenice sa li

Zavisne rečenice sa li

93 [nittiotre]

Bisatser med om

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski švedski igra Više
Ne znam da li on mene voli. J-g-v-t in--, om--an-älskar mig. J-- v-- i---- o- h-- ä----- m--- J-g v-t i-t-, o- h-n ä-s-a- m-g- -------------------------------- Jag vet inte, om han älskar mig. 0
Ne znam da li će se on vratiti. J------ i-t-- o--h-- -ommer --l-b---. J-- v-- i---- o- h-- k----- t-------- J-g v-t i-t-, o- h-n k-m-e- t-l-b-k-. ------------------------------------- Jag vet inte, om han kommer tillbaka. 0
Ne znam da li će me nazvati. J-g-v-t ---e--o----- ringe- -ig. J-- v-- i---- o- h-- r----- m--- J-g v-t i-t-, o- h-n r-n-e- m-g- -------------------------------- Jag vet inte, om han ringer mig. 0
Da li on mene ipak voli? O- -an--l-kar m--? O- h-- ä----- m--- O- h-n ä-s-a- m-g- ------------------ Om han älskar mig? 0
Da li će se on ipak vratiti? O- ha---o--er t--lba--? O- h-- k----- t-------- O- h-n k-m-e- t-l-b-k-? ----------------------- Om han kommer tillbaka? 0
Da li će me on ipak nazvati? O- h-n ring-- ---? O- h-- r----- m--- O- h-n r-n-e- m-g- ------------------ Om han ringer mig? 0
Pitam se da li on misli na mene. J------gar m-g--o--ha--t--ke- p- -ig. J-- f----- m--- o- h-- t----- p- m--- J-g f-å-a- m-g- o- h-n t-n-e- p- m-g- ------------------------------------- Jag frågar mig, om han tänker på mig. 0
Pitam se da li on ima drugu. J-g-fr-g---m--, om --n---r--n-a----. J-- f----- m--- o- h-- h-- e- a----- J-g f-å-a- m-g- o- h-n h-r e- a-n-n- ------------------------------------ Jag frågar mig, om han har en annan. 0
Pitam se da li on laže. J-g-------,-o----n -j----. J-- u------ o- h-- l------ J-g u-d-a-, o- h-n l-u-e-. -------------------------- Jag undrar, om han ljuger. 0
Misli li on ipak na mene? O----n --nke- ---m--? O- h-- t----- p- m--- O- h-n t-n-e- p- m-g- --------------------- Om han tänker på mig? 0
Ima li on ipak neku drugu? O- h-- -a- e---n-an? O- h-- h-- e- a----- O- h-n h-r e- a-n-n- -------------------- Om han har en annan? 0
Govori li on ipak istinu? O--ha------- -ann--g-n? O- h-- s---- s--------- O- h-n s-g-r s-n-i-g-n- ----------------------- Om han säger sanningen? 0
Nisam sigurna voli li on mene zaista. J-- tvivlar -å, att h-------l-gen tycke---- -ig. J-- t------ p-- a-- h-- v-------- t----- o- m--- J-g t-i-l-r p-, a-t h-n v-r-l-g-n t-c-e- o- m-g- ------------------------------------------------ Jag tvivlar på, att han verkligen tycker om mig. 0
Nisam sigurna hoće li mi on pisati. Jag--v--l-- på- -t--h-n-s-r---r ti-----g. J-- t------ p-- a-- h-- s------ t--- m--- J-g t-i-l-r p-, a-t h-n s-r-v-r t-l- m-g- ----------------------------------------- Jag tvivlar på, att han skriver till mig. 0
Nisam sigurna ho će li me on oženiti. J-g -----ar på,-a-- --n -i-- -i--a s-g m-d ---. J-- t------ p-- a-- h-- v--- g---- s-- m-- m--- J-g t-i-l-r p-, a-t h-n v-l- g-f-a s-g m-d m-g- ----------------------------------------------- Jag tvivlar på, att han vill gifta sig med mig. 0
Da li on mene stvarno voli? O- -an--------en tyc--- om----? O- h-- v-------- t----- o- m--- O- h-n v-r-l-g-n t-c-e- o- m-g- ------------------------------- Om han verkligen tycker om mig? 0
Da li će mi ipak pisati? O- han sk--ve--ti-l-m-g? O- h-- s------ t--- m--- O- h-n s-r-v-r t-l- m-g- ------------------------ Om han skriver till mig? 0
Da li će me ipak oženiti? O---a- --f--r sig m-d m--? O- h-- g----- s-- m-- m--- O- h-n g-f-e- s-g m-d m-g- -------------------------- Om han gifter sig med mig? 0

Kako mozak uči gramatiku?

Svoj materinji jezik počinjemo učiti kao bebe. To se dešava potpuno automatski. Mi to ne primjećujemo. Prilikom učenja naš mozak mora puno raditi. Na primjer, dok učimo gramatiku, on ima jako puno posla. Svaki dan čuje nove stvari. Stalno dobija nova impulse. Međutim, mozak ne može obraditi svaki impuls pojedinačno. Mora se ponašati ekonomično. Zato se orijentira na pravilnosti. Mozak pamti ono što često čuje. On registrira koliko često se neka stvar ponavlja. Iz tih primjera zatim izvlači gramatičko pravilo. Djeca znaju da li je neka rečenica točna ili netočna. Međutim, ne znaju zašto je to tako. Njihov mozak poznaje pravila iako ih nije učio. Odrasli drugačije uče jezike. Oni već poznaju strukturu svog materinjeg jezika. One je temelj za nova gramatička pravila. Odraslima je za učenje potrebna nastava. Mozak ima utvrđen sustav prilikom učenja gramatike. To je recimo vidljivo na imenicama i glagolima. Oni se pohranjuju u različitа područja mozga. Prilikom njihove obrade aktiviraju se različiti dijelovi mozga. Nadalje, jednostavna pravila se uče na drugačiji način od složenih. Kod složenih pravila više moždanih područja radi skupa. Još nije istraženo na koji točno način mozak uči gramatiku. No zna se da teoretski može naučiti svaku gramatiku...