П-чака-- па-ул--я н--з-ко-ч-.
П------- п----- я н- з-------
П-ч-к-й- п-к-л- я н- з-к-н-у-
-----------------------------
Пачакай, пакуль я не закончу. 0 P-ch-------a---’ y---- zako--hu.P-------- p----- y- n- z--------P-c-a-a-, p-k-l- y- n- z-k-n-h-.--------------------------------Pachakay, pakul’ ya ne zakonchu.
Nakon što je imao nesreću, nije više mogao raditi.
П-сл---аго як ён--рап-- у -в---ю------о-ьш--е --г-п--ц-в---.
П---- т--- я- ё- т----- у а------ ё- б---- н- м-- п---------
П-с-я т-г- я- ё- т-а-і- у а-а-ы-, ё- б-л-ш н- м-г п-а-а-а-ь-
------------------------------------------------------------
Пасля таго як ён трапіў у аварыю, ён больш не мог працаваць. 0 P---ya t-g--yak y-n--r--і- - ava-y-u,-y-n--o--s--n----- ---t--vat--.P----- t--- y-- y-- t----- u a------- y-- b----- n- m-- p-----------P-s-y- t-g- y-k y-n t-a-і- u a-a-y-u- y-n b-l-s- n- m-g p-a-s-v-t-’---------------------------------------------------------------------Paslya tago yak yon trapіu u avaryyu, yon bol’sh ne mog pratsavats’.
Više jezika
Kliknite na zastavu!
Nakon što je imao nesreću, nije više mogao raditi.
Пасля таго як ён трапіў у аварыю, ён больш не мог працаваць.
Paslya tago yak yon trapіu u avaryyu, yon bol’sh ne mog pratsavats’.
После несчастного случая он больше не мог работать.
Nakon što je izgubio posao, otišao je u Ameriku.
Пас-я -аг--я---- з-убіў----цу- ё- з-ех-------е-ы-у.
П---- т--- я- ё- з----- п----- ё- з----- у А-------
П-с-я т-г- я- ё- з-у-і- п-а-у- ё- з-е-а- у А-е-ы-у-
---------------------------------------------------
Пасля таго як ён згубіў працу, ён з’ехаў у Амерыку. 0 P-s--- ------ak -o--zgu----pr-ts----on z----a- u Amer-k-.P----- t--- y-- y-- z----- p------ y-- z------ u A-------P-s-y- t-g- y-k y-n z-u-і- p-a-s-, y-n z-e-h-u u A-e-y-u----------------------------------------------------------Paslya tago yak yon zgubіu pratsu, yon z’ekhau u Ameryku.
Više jezika
Kliknite na zastavu!
Nakon što je izgubio posao, otišao je u Ameriku.
Пасля таго як ён згубіў працу, ён з’ехаў у Амерыку.
Paslya tago yak yon zgubіu pratsu, yon z’ekhau u Ameryku.
После того, как он потерял работу, он поехал в Америку.
Nakon što je otišao u Ameriku, postao je bogat.
П--л- -аго -- ён-з--х---- -м-р--у,--- ра--а--це-.
П---- т--- я- ё- з----- у А------- ё- р----------
П-с-я т-г- я- ё- з-е-а- у А-е-ы-у- ё- р-з-а-а-е-.
-------------------------------------------------
Пасля таго як ён з’ехаў у Амерыку, ён разбагацеў. 0 P-sl----a-----k-y-n -’-k--u - A-eryk---yo--r--b-g-t-eu.P----- t--- y-- y-- z------ u A------- y-- r-----------P-s-y- t-g- y-k y-n z-e-h-u u A-e-y-u- y-n r-z-a-a-s-u--------------------------------------------------------Paslya tago yak yon z’ekhau u Ameryku, yon razbagatseu.
Više jezika
Kliknite na zastavu!
Nakon što je otišao u Ameriku, postao je bogat.
Пасля таго як ён з’ехаў у Амерыку, ён разбагацеў.
Paslya tago yak yon z’ekhau u Ameryku, yon razbagatseu.
Strani jezici su u današnje vrijeme sve važniji.
Mnogi ljudi uče strani jezik.
Na svijetu postoji puno zanimljivih jezika.
Stoga mnogi ljudi uče više jezika istovremeno.
Za djecu koja odrastaju u dvojezičnom okruženju to ne predstavlja nikakav problem.
Njihov mozak uči oba jezika automatski.
Kad porastu, znaju što pripada kojem jeziku.
Dvojezičari poznaju karakteristična obilježja oba jezika.
Kod odraslih je to drugačije.
Oni ne mogu tako lako naučiti dva jezika paralelno.
Tko uči dva jezika istodobno, mora na umu imati određena pravila.
Prvo, bitno je oba jezika međusobno usporediti.
Jezici koji spadaju u istu porodicu su često vrlo slični.
To može dovesti do brkanja.
Stoga je bitno oba jezika pomno analizirati.
Možete, primjerice, napraviti listu.
Tamo možete zabilježiti sličnosti i razlike.
Na taj je način mozak prisiljen intenzivno se pozabaviti s oba jezika.
Mozak će zapamtiti posebnosti dvaju jezika.
Učenik bi za svaki jezik trebao odabrati posebnu boju i direktorij.
Na taj se način jezici jasno mogu odvojiti jedan od drugog.
Situacija je drugačija kad se uče jezici koji nisu slični.
Kod jako različitih jezika ne postoji opasnost od brkanja.
No postoji opasnost od uspoređivanja jezika.
Bilo bi bolje da se jezici uspoređuju s materinjim jezikom.
Kad mozak uoči kontrast uči učinkovitije.
Također je važno da se oba jezika uče jednakim intezitetom.
Mozgu je teoretski svejedno koliko jezika uči...