Zbirka izraza

hr Veznici 1   »   bg Съюзи 1

94 [devedeset i četiri]

Veznici 1

Veznici 1

94 [деветдесет и четири]

94 [devetdeset i chetiri]

Съюзи 1

[Syyuzi 1]

Možete kliknuti na svaku prazninu da vidite tekst ili:   
hrvatski bugarski igra Više
Čekaj dok kiša ne prestane. Ча---- д----- д----- п-------. Чакай, докато дъждът престане. 0
Ch----- d----- d------ p-------.Chakay, dokato dyzhdyt prestane.
Čekaj dok ne budem gotov. Ча---- д----- с-----. Чакай, докато свърша. 0
Ch----- d----- s------.Chakay, dokato svyrsha.
Čekaj dok se on ne vrati. Ча---- д----- т-- с- в----. Чакай, докато той се върне. 0
Ch----- d----- t-- s- v----.Chakay, dokato toy se vyrne.
Čekam dok mi se kosa ne osuši. Ще ч----- д----- к----- м- и------. Ще чакам, докато косата ми изсъхне. 0
Sh--- c------ d----- k----- m- i-------.Shche chakam, dokato kosata mi izsykhne.
Čekam dok film ne završi. Ще ч----- д----- ф----- с-----. Ще чакам, докато филмът свърши. 0
Sh--- c------ d----- f----- s------.Shche chakam, dokato filmyt svyrshi.
Čekam dok ne bude zeleno svjetlo na semaforu. Ще ч----- д----- с--------- с----- з-----. Ще чакам, докато светофарът светне зелено. 0
Sh--- c------ d----- s--------- s----- z-----.Shche chakam, dokato svetofaryt svetne zeleno.
Kada putuješ na godišnji odmor? Ко-- з-------- н- п------? Кога заминаваш на почивка? 0
Ko-- z--------- n- p-------?Koga zaminavash na pochivka?
Još prije ljetnih praznika? Ощ- п---- л------ в-------? Още преди лятната ваканция? 0
Os---- p---- l------- v---------?Oshche predi lyatnata vakantsiya?
Da, još prije nego što počnu ljetni praznici. Да- о-- п---- д- з------ л------ в-------. Да, още преди да започне лятната ваканция. 0
Da- o----- p---- d- z------- l------- v---------.Da, oshche predi da zapochne lyatnata vakantsiya.
Popravi krov prije nego što dođe zima. По----- п------- п---- д- з------ з-----. Поправи покрива, преди да започне зимата. 0
Po----- p------- p---- d- z------- z-----.Popravi pokriva, predi da zapochne zimata.
Operi ruke prije nego što sjedneš za stol. Из--- с- р------ п---- д- с----- н- м-----. Измий си ръцете, преди да седнеш на масата. 0
Iz--- s- r------- p---- d- s------ n- m-----.Izmiy si rytsete, predi da sednesh na masata.
Zatvori prozor prije nego što izađeš. За----- п--------- п---- д- и------. Затвори прозореца, преди да излезеш. 0
Za----- p---------- p---- d- i-------.Zatvori prozoretsa, predi da izlezesh.
Kada ćeš doći kući? Ко-- щ- с- в----- в----? Кога ще се върнеш вкъщи? 0
Ko-- s---- s- v------ v-------?Koga shche se vyrnesh vkyshchi?
Poslije nastave? Сл-- ч-------? След часовете? 0
Sl-- c--------?Sled chasovete?
Da, nakon što nastava završi. Да- с--- к--- с------ ч-------. Да, след като свършат часовете. 0
Da- s--- k--- s------- c--------.Da, sled kato svyrshat chasovete.
Nakon što je imao nesreću, nije više mogao raditi. Сл-- к--- п------- з--------- т-- н- м----- д- р----- п-----. След като претърпя злополука, той не можеше да работи повече. 0
Sl-- k--- p-------- z--------- t-- n- m------- d- r----- p------.Sled kato pretyrpya zlopoluka, toy ne mozheshe da raboti poveche.
Nakon što je izgubio posao, otišao je u Ameriku. Сл-- к--- с- б--- з------ р------- с-- т-- з----- з- А------. След като си беше загубил работата си, той замина за Америка. 0
Sl-- k--- s- b---- z------ r------- s-- t-- z----- z- A------.Sled kato si beshe zagubil rabotata si, toy zamina za Amerika.
Nakon što je otišao u Ameriku, postao je bogat. Сл-- к--- з----- з- А------- т-- з-------. След като замина за Америка, той забогатя. 0
Sl-- k--- z----- z- A------- t-- z--------.Sled kato zamina za Amerika, toy zabogatya.

preuzimanje datoteka MP3 (.zip datoteke)

Video nije pronađen!

Kako učiti dva jezika istovremeno

Strani jezici su u današnje vrijeme sve važniji. Mnogi ljudi uče strani jezik. Na svijetu postoji puno zanimljivih jezika. Stoga mnogi ljudi uče više jezika istovremeno. Za djecu koja odrastaju u dvojezičnom okruženju to ne predstavlja nikakav problem. Njihov mozak uči oba jezika automatski. Kad porastu, znaju što pripada kojem jeziku. Dvojezičari poznaju karakteristična obilježja oba jezika. Kod odraslih je to drugačije. Oni ne mogu tako lako naučiti dva jezika paralelno. Tko uči dva jezika istodobno, mora na umu imati određena pravila. Prvo, bitno je oba jezika međusobno usporediti. Jezici koji spadaju u istu porodicu su često vrlo slični. To može dovesti do brkanja. Stoga je bitno oba jezika pomno analizirati. Možete, primjerice, napraviti listu. Tamo možete zabilježiti sličnosti i razlike. Na taj je način mozak prisiljen intenzivno se pozabaviti s oba jezika. Mozak će zapamtiti posebnosti dvaju jezika. Učenik bi za svaki jezik trebao odabrati posebnu boju i direktorij. Na taj se način jezici jasno mogu odvojiti jedan od drugog. Situacija je drugačija kad se uče jezici koji nisu slični. Kod jako različitih jezika ne postoji opasnost od brkanja. No postoji opasnost od uspoređivanja jezika. Bilo bi bolje da se jezici uspoređuju s materinjim jezikom. Kad mozak uoči kontrast uči učinkovitije. Također je važno da se oba jezika uče jednakim intezitetom. Mozgu je teoretski svejedno koliko jezika uči...