Zbirka izraza

hr Veznici 1   »   ka კავშირები 1

94 [devedeset i četiri]

Veznici 1

Veznici 1

94 [ოთხმოცდათოთხმეტი]

94 [otkhmotsdatotkhmet\'i]

კავშირები 1

[k'avshirebi 1]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski gruzijski igra Više
Čekaj dok kiša ne prestane. დ----დე, სან-მ წვი-ა-----იღ-ბს. დ------- ს---- წ---- გ--------- დ-ი-ა-ე- ს-ნ-მ წ-ი-ა გ-დ-ი-ე-ს- ------------------------------- დაიცადე, სანამ წვიმა გადაიღებს. 0
daitsad-- s-na- t--vi-a -a-a--h-bs. d-------- s---- t------ g---------- d-i-s-d-, s-n-m t-'-i-a g-d-i-h-b-. ----------------------------------- daitsade, sanam ts'vima gadaighebs.
Čekaj dok ne budem gotov. და--ა--, სანამ -ავ--ზა-ები. დ------- ს---- გ----------- დ-ი-ა-ე- ს-ნ-მ გ-ვ-მ-ა-ე-ი- --------------------------- დაიცადე, სანამ გავემზადები. 0
da--s-de, sa----g-ve-z---bi. d-------- s---- g----------- d-i-s-d-, s-n-m g-v-m-a-e-i- ---------------------------- daitsade, sanam gavemzadebi.
Čekaj dok se on ne vrati. და---დე---ა-ამ -აბრ-ნ----. დ------- ს---- დ---------- დ-ი-ა-ე- ს-ნ-მ დ-ბ-უ-დ-ბ-. -------------------------- დაიცადე, სანამ დაბრუნდება. 0
da---ade---an-m-d----nd--a. d-------- s---- d---------- d-i-s-d-, s-n-m d-b-u-d-b-. --------------------------- daitsade, sanam dabrundeba.
Čekam dok mi se kosa ne osuši. დ-ვ-ც-ი- ს--ა- თ-----მი-რ-ბ-. დ------- ს---- თ-- გ--------- დ-ვ-ც-ი- ს-ნ-მ თ-ა გ-მ-შ-ე-ა- ----------------------------- დავიცდი, სანამ თმა გამიშრება. 0
d-v-tsd-- s---m-t-- g--i--r-b-. d-------- s---- t-- g---------- d-v-t-d-, s-n-m t-a g-m-s-r-b-. ------------------------------- davitsdi, sanam tma gamishreba.
Čekam dok film ne završi. დ-ვ-ც-ი--სან-მ -ი-მი დ-ს--ლდ-ბ-. დ------- ს---- ფ---- დ---------- დ-ვ-ც-ი- ს-ნ-მ ფ-ლ-ი დ-ს-უ-დ-ბ-. -------------------------------- დავიცდი, სანამ ფილმი დასრულდება. 0
d----s--,----a- p-l-i-d--r-l-e-a. d-------- s---- p---- d---------- d-v-t-d-, s-n-m p-l-i d-s-u-d-b-. --------------------------------- davitsdi, sanam pilmi dasruldeba.
Čekam dok ne bude zeleno svjetlo na semaforu. დავ-ც-ი- -ა------ქნი-ა--ე -წვ-ნ---ინთ--ა. დ------- ს---- შ--------- მ----- ა------- დ-ვ-ც-ი- ს-ნ-მ შ-ქ-ი-ა-ზ- მ-ვ-ნ- ა-ნ-ე-ა- ----------------------------------------- დავიცდი, სანამ შუქნიშანზე მწვანე აინთება. 0
d--itsdi, san-----uk--sha--e--------e---n---a. d-------- s---- s----------- m------- a------- d-v-t-d-, s-n-m s-u-n-s-a-z- m-s-v-n- a-n-e-a- ---------------------------------------------- davitsdi, sanam shuknishanze mts'vane ainteba.
Kada putuješ na godišnji odmor? რ--ი----ემგზ--რე-ი შვ-ბ-ლე-ა--? რ---- მ----------- შ----------- რ-დ-ს მ-ე-გ-ა-რ-ბ- შ-ე-უ-ე-ა-ი- ------------------------------- როდის მიემგზავრები შვებულებაში? 0
r-----mi-m-za-r-b- --vebule-a--i? r---- m----------- s------------- r-d-s m-e-g-a-r-b- s-v-b-l-b-s-i- --------------------------------- rodis miemgzavrebi shvebulebashi?
Još prije ljetnih praznika? ზა---ლ-- არდ--აგ-ბ--დე? ზ------- ა------------- ზ-ფ-უ-ი- ა-დ-დ-გ-ბ-მ-ე- ----------------------- ზაფხულის არდადაგებამდე? 0
za---ul---a--a-ageb-m--? z-------- a------------- z-p-h-l-s a-d-d-g-b-m-e- ------------------------ zapkhulis ardadagebamde?
Da, još prije nego što počnu ljetni praznici. დი-ხ, -ა--მ--ა-ხ--ი--არდ----ები-დაიწყ-ბა. დ---- ს---- ზ------- ა--------- დ-------- დ-ა-, ს-ნ-მ ზ-ფ-უ-ი- ა-დ-დ-გ-ბ- დ-ი-ყ-ბ-. ----------------------------------------- დიახ, სანამ ზაფხულის არდადაგები დაიწყება. 0
di-kh--sa--m zapk---is ar-adage-i ---------a. d----- s---- z-------- a--------- d---------- d-a-h- s-n-m z-p-h-l-s a-d-d-g-b- d-i-s-q-b-. --------------------------------------------- diakh, sanam zapkhulis ardadagebi daits'qeba.
Popravi krov prije nego što dođe zima. შ--კეთე--ახ--ა-ი--სა--მ -ამთ--- მ-ვა. შ------ ს-------- ს---- ზ------ მ---- შ-ა-ე-ე ს-ხ-რ-ვ-, ს-ნ-მ ზ-მ-ა-ი მ-ვ-. ------------------------------------- შეაკეთე სახურავი, სანამ ზამთარი მოვა. 0
sh-ak'--- -----ravi- sana- -amt--i -o-a. s-------- s--------- s---- z------ m---- s-e-k-e-e s-k-u-a-i- s-n-m z-m-a-i m-v-. ---------------------------------------- sheak'ete sakhuravi, sanam zamtari mova.
Operi ruke prije nego što sjedneš za stol. დ--ბ--ე--ელები- ს---- მა--და-თ-- და--ები. დ------ ხ------ ს---- მ--------- დ------- დ-ი-ა-ე ხ-ლ-ბ-, ს-ნ-მ მ-გ-დ-ს-ა- დ-ჯ-ე-ი- ----------------------------------------- დაიბანე ხელები, სანამ მაგიდასთან დაჯდები. 0
da-b-ne -h----i,---nam -a----s--n daj--b-. d------ k------- s---- m--------- d------- d-i-a-e k-e-e-i- s-n-m m-g-d-s-a- d-j-e-i- ------------------------------------------ daibane khelebi, sanam magidastan dajdebi.
Zatvori prozor prije nego što izađeš. დახ-რე ფა--არ-, -ა-ამ გა--თ-გ--ვ--. დ----- ფ------- ს---- გ---- გ------ დ-ხ-რ- ფ-ნ-ა-ა- ს-ნ-მ გ-რ-თ გ-ხ-ა-. ----------------------------------- დახურე ფანჯარა, სანამ გარეთ გახვალ. 0
da-h-----a--a--- -a----garet g----al. d------ p------- s---- g---- g------- d-k-u-e p-n-a-a- s-n-m g-r-t g-k-v-l- ------------------------------------- dakhure panjara, sanam garet gakhval.
Kada ćeš doći kući? რო-ი- --ხვ------ლ--? რ---- მ----- ს------ რ-დ-ს მ-ხ-ა- ს-ხ-შ-? -------------------- როდის მოხვალ სახლში? 0
rodis -o----l ---hlsh-? r---- m------ s-------- r-d-s m-k-v-l s-k-l-h-? ----------------------- rodis mokhval sakhlshi?
Poslije nastave? გ--ვე-ილი- შ-მდ-გ? გ--------- შ------ გ-კ-ე-ი-ი- შ-მ-ე-? ------------------ გაკვეთილის შემდეგ? 0
g-k-veti-----h-m-e-? g---------- s------- g-k-v-t-l-s s-e-d-g- -------------------- gak'vetilis shemdeg?
Da, nakon što nastava završi. დ-ახ,------აც-გ---ე-ი-ი -ას-უ----ა. დ---- რ------ გ-------- დ---------- დ-ა-, რ-დ-ს-ც გ-კ-ე-ი-ი დ-ს-უ-დ-ბ-. ----------------------------------- დიახ, როდესაც გაკვეთილი დასრულდება. 0
d-a--, rod-s-ts-g-k-v--ili -as----e-a. d----- r------- g--------- d---------- d-a-h- r-d-s-t- g-k-v-t-l- d-s-u-d-b-. -------------------------------------- diakh, rodesats gak'vetili dasruldeba.
Nakon što je imao nesreću, nije više mogao raditi. მას შ--დეგ- რ----- ა---ია---მო---,-მ-შ-ობ---ღ-რ შე--ლო. მ-- შ------ რ-- ი- ა------- მ----- მ------ ა--- შ------ მ-ს შ-მ-ე-, რ-ც ი- ა-ა-ი-შ- მ-ყ-ა- მ-შ-ო-ა ა-ა- შ-ე-ლ-. ------------------------------------------------------- მას შემდეგ, რაც ის ავარიაში მოყვა, მუშაობა აღარ შეეძლო. 0
m-----em---, r-t--i--a----a-h- m--v-, --sh-oba aghar -----zl-. m-- s------- r--- i- a-------- m----- m------- a---- s-------- m-s s-e-d-g- r-t- i- a-a-i-s-i m-q-a- m-s-a-b- a-h-r s-e-d-l-. -------------------------------------------------------------- mas shemdeg, rats is avariashi moqva, mushaoba aghar sheedzlo.
Nakon što je izgubio posao, otišao je u Ameriku. მ-- -ემდეგ,--ა- მ-- --მ-ახურ--დ-კ-რგა, ამ-რ-------ავი--. მ-- შ------ რ-- მ-- ს-------- დ------- ა-------- წ------ მ-ს შ-მ-ე-, რ-ც მ-ნ ს-მ-ა-უ-ი დ-კ-რ-ა- ა-ე-ი-ა-ი წ-ვ-დ-. -------------------------------------------------------- მას შემდეგ, რაც მან სამსახური დაკარგა, ამერიკაში წავიდა. 0
m-s shem-eg,--a-s man s--s--h----dak'arg----meri-'as-i t--avi-a. m-- s------- r--- m-- s--------- d-------- a---------- t-------- m-s s-e-d-g- r-t- m-n s-m-a-h-r- d-k-a-g-, a-e-i-'-s-i t-'-v-d-. ---------------------------------------------------------------- mas shemdeg, rats man samsakhuri dak'arga, amerik'ashi ts'avida.
Nakon što je otišao u Ameriku, postao je bogat. მ-ს -ემ-----რა- -ს --ე-იკ-ში--ავიდ-- -ამ-იდ---. მ-- შ------ რ-- ი- ა-------- წ------ გ--------- მ-ს შ-მ-ე-, რ-ც ი- ა-ე-ი-ა-ი წ-ვ-დ-, გ-მ-ი-რ-ა- ----------------------------------------------- მას შემდეგ, რაც ის ამერიკაში წავიდა, გამდიდრდა. 0
m----h--de-----t--is----rik'a-h- ts-a-ida---a-di-rd-. m-- s------- r--- i- a---------- t-------- g--------- m-s s-e-d-g- r-t- i- a-e-i-'-s-i t-'-v-d-, g-m-i-r-a- ----------------------------------------------------- mas shemdeg, rats is amerik'ashi ts'avida, gamdidrda.

Kako učiti dva jezika istovremeno

Strani jezici su u današnje vrijeme sve važniji. Mnogi ljudi uče strani jezik. Na svijetu postoji puno zanimljivih jezika. Stoga mnogi ljudi uče više jezika istovremeno. Za djecu koja odrastaju u dvojezičnom okruženju to ne predstavlja nikakav problem. Njihov mozak uči oba jezika automatski. Kad porastu, znaju što pripada kojem jeziku. Dvojezičari poznaju karakteristična obilježja oba jezika. Kod odraslih je to drugačije. Oni ne mogu tako lako naučiti dva jezika paralelno. Tko uči dva jezika istodobno, mora na umu imati određena pravila. Prvo, bitno je oba jezika međusobno usporediti. Jezici koji spadaju u istu porodicu su često vrlo slični. To može dovesti do brkanja. Stoga je bitno oba jezika pomno analizirati. Možete, primjerice, napraviti listu. Tamo možete zabilježiti sličnosti i razlike. Na taj je način mozak prisiljen intenzivno se pozabaviti s oba jezika. Mozak će zapamtiti posebnosti dvaju jezika. Učenik bi za svaki jezik trebao odabrati posebnu boju i direktorij. Na taj se način jezici jasno mogu odvojiti jedan od drugog. Situacija je drugačija kad se uče jezici koji nisu slični. Kod jako različitih jezika ne postoji opasnost od brkanja. No postoji opasnost od uspoređivanja jezika. Bilo bi bolje da se jezici uspoređuju s materinjim jezikom. Kad mozak uoči kontrast uči učinkovitije. Također je važno da se oba jezika uče jednakim intezitetom. Mozgu je teoretski svejedno koliko jezika uči...