Zbirka izraza

hr Veznici 1   »   lv Saikļi 1

94 [devedeset i četiri]

Veznici 1

Veznici 1

94 [deviņdesmit četri]

Saikļi 1

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski latvijski/letonski igra Više
Čekaj dok kiša ne prestane. P--ai-i, ---ē------tās----tu-. P------- k---- p------ l------ P-g-i-i- k-m-r p-r-t-s l-e-u-. ------------------------------ Pagaidi, kamēr pārstās lietus. 0
Čekaj dok ne budem gotov. Pa-ai----k-m-r-es-----ig-u. P------- k---- e- p-------- P-g-i-i- k-m-r e- p-b-i-š-. --------------------------- Pagaidi, kamēr es pabeigšu. 0
Čekaj dok se on ne vrati. P-ga--i,-ka-ēr-v--- at---s----a-aļ. P------- k---- v--- a----- a------- P-g-i-i- k-m-r v-ņ- a-n-k- a-p-k-ļ- ----------------------------------- Pagaidi, kamēr viņš atnāks atpakaļ. 0
Čekam dok mi se kosa ne osuši. Es-gaid-- ka-ē- -a-- -a-i-b-s s-usi. E- g----- k---- m--- m--- b-- s----- E- g-i-u- k-m-r m-n- m-t- b-s s-u-i- ------------------------------------ Es gaidu, kamēr mani mati būs sausi. 0
Čekam dok film ne završi. Es ------ k--ē- --ig-i-s-filma. E- g----- k---- b------- f----- E- g-i-u- k-m-r b-i-s-e- f-l-a- ------------------------------- Es gaidu, kamēr beigsies filma. 0
Čekam dok ne bude zeleno svjetlo na semaforu. E-------,-ka-ē--l--s--o---būs -a-- g-ism-. E- g----- k---- l-------- b-- z--- g------ E- g-i-u- k-m-r l-k-o-o-ā b-s z-ļ- g-i-m-. ------------------------------------------ Es gaidu, kamēr luksoforā būs zaļā gaisma. 0
Kada putuješ na godišnji odmor? K---tu d----s--t-aļi-ā-umā? K-- t- d----- a------------ K-d t- d-s-e- a-v-ļ-n-j-m-? --------------------------- Kad tu dosies atvaļinājumā? 0
Još prije ljetnih praznika? Vēl-pi-ms va-a-a- br---ie---? V-- p---- v------ b---------- V-l p-r-s v-s-r-s b-ī-d-e-ā-? ----------------------------- Vēl pirms vasaras brīvdienām? 0
Da, još prije nego što počnu ljetni praznici. Jā---ir-s-vēl s--a---as--a--b-īvd-e---. J-- p---- v-- s---- v------ b---------- J-, p-r-s v-l s-k-s v-s-r-s b-ī-d-e-a-. --------------------------------------- Jā, pirms vēl sākas vasaras brīvdienas. 0
Popravi krov prije nego što dođe zima. Sa-a-o j---u- p-rm---āk-- -ie-a! S----- j----- p---- s---- z----- S-l-b- j-m-u- p-r-s s-k-s z-e-a- -------------------------------- Salabo jumtu, pirms sākas ziema! 0
Operi ruke prije nego što sjedneš za stol. Nom-zg--r--as, --r---t- --dies-----g-l-a! N------ r----- p---- t- s----- p-- g----- N-m-z-ā r-k-s- p-r-s t- s-d-e- p-e g-l-a- ----------------------------------------- Nomazgā rokas, pirms tu sēdies pie galda! 0
Zatvori prozor prije nego što izađeš. Ai---r---g-- pi-ms-tu-ej --ā! A----- l---- p---- t- e- ā--- A-z-e- l-g-, p-r-s t- e- ā-ā- ----------------------------- Aizver logu, pirms tu ej ārā! 0
Kada ćeš doći kući? K-d t---ā- m----? K-- t- n-- m----- K-d t- n-c m-j-s- ----------------- Kad tu nāc mājās? 0
Poslije nastave? P-- -o--rb--ām? P-- n---------- P-c n-d-r-ī-ā-? --------------- Pēc nodarbībām? 0
Da, nakon što nastava završi. J-,--a---e--za- --d-rb-b--. J-- k-- b------ n---------- J-, k-d b-i-z-s n-d-r-ī-a-. --------------------------- Jā, kad beidzas nodarbības. 0
Nakon što je imao nesreću, nije više mogao raditi. P---n-l-i-e--------ma viņ------s n----ēj----rā--t. P-- n------- g------- v--- v---- n------- s------- P-c n-l-i-e- g-d-j-m- v-ņ- v-i-s n-v-r-j- s-r-d-t- -------------------------------------------------- Pēc nelaimes gadījuma viņš vairs nevarēja strādāt. 0
Nakon što je izgubio posao, otišao je u Ameriku. P-- t-m, ----viņ-----dēja ---bu,-v-ņš ---ās -z---er---. P-- t--- k-- v--- z------ d----- v--- d---- u- A------- P-c t-m- k-d v-ņ- z-u-ē-a d-r-u- v-ņ- d-v-s u- A-e-i-u- ------------------------------------------------------- Pēc tam, kad viņš zaudēja darbu, viņš devās uz Ameriku. 0
Nakon što je otišao u Ameriku, postao je bogat. Pē--t-m----d-vi-š-b--a-dev--- -z Am---k-,-v----kļ--a -a-ā-s. P-- t--- k-- v--- b--- d----- u- A------- v--- k---- b------ P-c t-m- k-d v-ņ- b-j- d-v-e- u- A-e-i-u- v-ņ- k-u-a b-g-t-. ------------------------------------------------------------ Pēc tam, kad viņš bija devies uz Ameriku, viņš kļuva bagāts. 0

Kako učiti dva jezika istovremeno

Strani jezici su u današnje vrijeme sve važniji. Mnogi ljudi uče strani jezik. Na svijetu postoji puno zanimljivih jezika. Stoga mnogi ljudi uče više jezika istovremeno. Za djecu koja odrastaju u dvojezičnom okruženju to ne predstavlja nikakav problem. Njihov mozak uči oba jezika automatski. Kad porastu, znaju što pripada kojem jeziku. Dvojezičari poznaju karakteristična obilježja oba jezika. Kod odraslih je to drugačije. Oni ne mogu tako lako naučiti dva jezika paralelno. Tko uči dva jezika istodobno, mora na umu imati određena pravila. Prvo, bitno je oba jezika međusobno usporediti. Jezici koji spadaju u istu porodicu su često vrlo slični. To može dovesti do brkanja. Stoga je bitno oba jezika pomno analizirati. Možete, primjerice, napraviti listu. Tamo možete zabilježiti sličnosti i razlike. Na taj je način mozak prisiljen intenzivno se pozabaviti s oba jezika. Mozak će zapamtiti posebnosti dvaju jezika. Učenik bi za svaki jezik trebao odabrati posebnu boju i direktorij. Na taj se način jezici jasno mogu odvojiti jedan od drugog. Situacija je drugačija kad se uče jezici koji nisu slični. Kod jako različitih jezika ne postoji opasnost od brkanja. No postoji opasnost od uspoređivanja jezika. Bilo bi bolje da se jezici uspoređuju s materinjim jezikom. Kad mozak uoči kontrast uči učinkovitije. Također je važno da se oba jezika uče jednakim intezitetom. Mozgu je teoretski svejedno koliko jezika uči...