Zbirka izraza

hr Veznici 1   »   ro Conjuncţii 1

94 [devedeset i četiri]

Veznici 1

Veznici 1

94 [nouăzeci şi patru]

Conjuncţii 1

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski rumunjski igra Više
Čekaj dok kiša ne prestane. Aşteap-- pâ-ă ---o-re-----loaia. A------- p--- s- o------ p------ A-t-a-t- p-n- s- o-r-ş-e p-o-i-. -------------------------------- Aşteaptă până se opreşte ploaia. 0
Čekaj dok ne budem gotov. Aşt----- ---ă - g--a. A------- p--- e g---- A-t-a-t- p-n- e g-t-. --------------------- Aşteaptă până e gata. 0
Čekaj dok se on ne vrati. Aşt--p-ă ---ă-se-înt-ar-e. A------- p--- s- î-------- A-t-a-t- p-n- s- î-t-a-c-. -------------------------- Aşteaptă până se întoarce. 0
Čekam dok mi se kosa ne osuši. Aşte---p-nă mi --- us----p---l. A----- p--- m- s-- u---- p----- A-t-p- p-n- m- s-a u-c-t p-r-l- ------------------------------- Aştept până mi s-a uscat părul. 0
Čekam dok film ne završi. A--e-- pâ---s---e-mină ----ul. A----- p--- s- t------ f------ A-t-p- p-n- s- t-r-i-ă f-l-u-. ------------------------------ Aştept până se termină filmul. 0
Čekam dok ne bude zeleno svjetlo na semaforu. A--e-t -â-ă-se--------r-e-l- -em-f--. A----- p--- s- f--- v---- l- s------- A-t-p- p-n- s- f-c- v-r-e l- s-m-f-r- ------------------------------------- Aştept până se face verde la semafor. 0
Kada putuješ na godišnji odmor? Cân--me--i -n--o-c-d--? C--- m---- î- c-------- C-n- m-r-i î- c-n-e-i-? ----------------------- Când mergi în concediu? 0
Još prije ljetnih praznika? În-- îna-n-- d--v-canţ- d--va--? Î--- î------ d- v------ d- v---- Î-c- î-a-n-e d- v-c-n-a d- v-r-? -------------------------------- Încă înainte de vacanţa de vară? 0
Da, još prije nego što počnu ljetni praznici. D-- în-ă-în-in-e -ă -n---pă-v-c------e v-ră. D-- î--- î------ s- î------ v------ d- v---- D-, î-c- î-a-n-e s- î-c-a-ă v-c-n-a d- v-r-. -------------------------------------------- Da, încă înainte să înceapă vacanţa de vară. 0
Popravi krov prije nego što dođe zima. Rep-r- ac--e-i--l-----n-- s- --n-------. R----- a--------- î------ s- v--- i----- R-p-r- a-o-e-i-u- î-a-n-e s- v-n- i-r-a- ---------------------------------------- Repară acoperişul înainte să vină iarna. 0
Operi ruke prije nego što sjedneš za stol. S-a---te-pe-m--n- î-a--te-să -e-a-e-- la-masă. S------- p- m---- î------ s- t- a---- l- m---- S-a-ă-t- p- m-i-i î-a-n-e s- t- a-e-i l- m-s-. ---------------------------------------------- Spală-te pe mâini înainte să te aşezi la masă. 0
Zatvori prozor prije nego što izađeš. Î--h--e ge--u- -naint--să-i---. Î------ g----- î------ s- i---- Î-c-i-e g-a-u- î-a-n-e s- i-ş-. ------------------------------- Închide geamul înainte să ieşi. 0
Kada ćeš doći kući? Câ-d---- aca--? C--- v-- a----- C-n- v-i a-a-ă- --------------- Când vii acasă? 0
Poslije nastave? Dup- ---s? D--- c---- D-p- c-r-? ---------- După curs? 0
Da, nakon što nastava završi. D----up---e se t----nă--u-sul. D-- d--- c- s- t------ c------ D-, d-p- c- s- t-r-i-ă c-r-u-. ------------------------------ Da, după ce se termină cursul. 0
Nakon što je imao nesreću, nije više mogao raditi. D-------a -vut -n---ci-ent nu-- mai put-- -uc-a. D--- c- a a--- u- a------- n- a m-- p---- l----- D-p- c- a a-u- u- a-c-d-n- n- a m-i p-t-t l-c-a- ------------------------------------------------ După ce a avut un accident nu a mai putut lucra. 0
Nakon što je izgubio posao, otišao je u Ameriku. D-pă ce-şi----i--du---lu------------ în Am--ic-. D--- c- ş--- p------ s----- a p----- î- A------- D-p- c- ş--- p-e-d-t s-u-b- a p-e-a- î- A-e-i-a- ------------------------------------------------ După ce şi-a pierdut slujba a plecat în America. 0
Nakon što je otišao u Ameriku, postao je bogat. Du-ă-ce a -le-at-î- A---ic--s-- -m-og-ţ-t. D--- c- a p----- î- A------ s-- î--------- D-p- c- a p-e-a- î- A-e-i-a s-a î-b-g-ţ-t- ------------------------------------------ După ce a plecat în America s-a îmbogăţit. 0

Kako učiti dva jezika istovremeno

Strani jezici su u današnje vrijeme sve važniji. Mnogi ljudi uče strani jezik. Na svijetu postoji puno zanimljivih jezika. Stoga mnogi ljudi uče više jezika istovremeno. Za djecu koja odrastaju u dvojezičnom okruženju to ne predstavlja nikakav problem. Njihov mozak uči oba jezika automatski. Kad porastu, znaju što pripada kojem jeziku. Dvojezičari poznaju karakteristična obilježja oba jezika. Kod odraslih je to drugačije. Oni ne mogu tako lako naučiti dva jezika paralelno. Tko uči dva jezika istodobno, mora na umu imati određena pravila. Prvo, bitno je oba jezika međusobno usporediti. Jezici koji spadaju u istu porodicu su često vrlo slični. To može dovesti do brkanja. Stoga je bitno oba jezika pomno analizirati. Možete, primjerice, napraviti listu. Tamo možete zabilježiti sličnosti i razlike. Na taj je način mozak prisiljen intenzivno se pozabaviti s oba jezika. Mozak će zapamtiti posebnosti dvaju jezika. Učenik bi za svaki jezik trebao odabrati posebnu boju i direktorij. Na taj se način jezici jasno mogu odvojiti jedan od drugog. Situacija je drugačija kad se uče jezici koji nisu slični. Kod jako različitih jezika ne postoji opasnost od brkanja. No postoji opasnost od uspoređivanja jezika. Bilo bi bolje da se jezici uspoređuju s materinjim jezikom. Kad mozak uoči kontrast uči učinkovitije. Također je važno da se oba jezika uče jednakim intezitetom. Mozgu je teoretski svejedno koliko jezika uči...