Zbirka izraza

hr Veznici 1   »   ru Союзы 1

94 [devedeset i četiri]

Veznici 1

Veznici 1

94 [девяносто четыре]

94 [devyanosto chetyre]

Союзы 1

[Soyuzy 1]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski ruski igra Više
Čekaj dok kiša ne prestane. Под-ж--- пок- -о--ь ---й---. П------- п--- д---- п------- П-д-ж-и- п-к- д-ж-ь п-о-д-т- ---------------------------- Подожди, пока дождь пройдёт. 0
Po--z-d--------d-z-d- p-oy-ë-. P-------- p--- d----- p------- P-d-z-d-, p-k- d-z-d- p-o-d-t- ------------------------------ Podozhdi, poka dozhdʹ proydët.
Čekaj dok ne budem gotov. П-д-жд-- по-- я п-игот-вл-с-. П------- п--- я п------------ П-д-ж-и- п-к- я п-и-о-о-л-с-. ----------------------------- Подожди, пока я приготовлюсь. 0
Pod--h----p-----a ---got--l-us-. P-------- p--- y- p------------- P-d-z-d-, p-k- y- p-i-o-o-l-u-ʹ- -------------------------------- Podozhdi, poka ya prigotovlyusʹ.
Čekaj dok se on ne vrati. П-----и, -ок-------р-ёт--. П------- п--- о- в-------- П-д-ж-и- п-к- о- в-р-ё-с-. -------------------------- Подожди, пока он вернётся. 0
Po----d-- ---a--n---rnët-y-. P-------- p--- o- v--------- P-d-z-d-, p-k- o- v-r-ë-s-a- ---------------------------- Podozhdi, poka on vernëtsya.
Čekam dok mi se kosa ne osuši. Я---у- п--а--о----л-сы ---о-н--. Я ж--- п--- м-- в----- в-------- Я ж-у- п-к- м-и в-л-с- в-с-х-у-. -------------------------------- Я жду, пока мои волосы высохнут. 0
Y- ----, -o-- --i --losy vy----nu-. Y- z---- p--- m-- v----- v--------- Y- z-d-, p-k- m-i v-l-s- v-s-k-n-t- ----------------------------------- Ya zhdu, poka moi volosy vysokhnut.
Čekam dok film ne završi. Я--д-----ка-фи-ьм-з-ко-читс-. Я ж--- п--- ф---- з---------- Я ж-у- п-к- ф-л-м з-к-н-и-с-. ----------------------------- Я жду, пока фильм закончится. 0
Y--zh-u- -ok- -ilʹ- zak-n--itsya. Y- z---- p--- f---- z------------ Y- z-d-, p-k- f-l-m z-k-n-h-t-y-. --------------------------------- Ya zhdu, poka filʹm zakonchitsya.
Čekam dok ne bude zeleno svjetlo na semaforu. Я----, п--а-св-то-ор-ст--е---елё--м. Я ж--- п--- с------- с----- з------- Я ж-у- п-к- с-е-о-о- с-а-е- з-л-н-м- ------------------------------------ Я жду, пока светофор станет зелёным. 0
Ya -h-u- ---a s--------sta-e---e-ë--m. Y- z---- p--- s------- s----- z------- Y- z-d-, p-k- s-e-o-o- s-a-e- z-l-n-m- -------------------------------------- Ya zhdu, poka svetofor stanet zelënym.
Kada putuješ na godišnji odmor? К-гда-ты-ед-шь в о-пу-к? К---- т- е---- в о------ К-г-а т- е-е-ь в о-п-с-? ------------------------ Когда ты едешь в отпуск? 0
Kogd--ty-ye-e-hʹ-- -tp---? K---- t- y------ v o------ K-g-a t- y-d-s-ʹ v o-p-s-? -------------------------- Kogda ty yedeshʹ v otpusk?
Još prije ljetnih praznika? Ещ- ---л---их------ул? Е-- д- л----- к------- Е-ё д- л-т-и- к-н-к-л- ---------------------- Ещё до летних каникул? 0
Yeshc---d---e-n-k- -an----? Y------ d- l------ k------- Y-s-c-ë d- l-t-i-h k-n-k-l- --------------------------- Yeshchë do letnikh kanikul?
Da, još prije nego što počnu ljetni praznici. Д---пер-д-------м--ет-и- ---ик--. Д-- п---- н------ л----- к------- Д-, п-р-д н-ч-л-м л-т-и- к-н-к-л- --------------------------------- Да, перед началом летних каникул. 0
D---p--ed na----o- l-t-i-h-kani---. D-- p---- n------- l------ k------- D-, p-r-d n-c-a-o- l-t-i-h k-n-k-l- ----------------------------------- Da, pered nachalom letnikh kanikul.
Popravi krov prije nego što dođe zima. П--ин--к--шу, пока зи-а -е н-ч-ла--. П----- к----- п--- з--- н- н-------- П-ч-н- к-ы-у- п-к- з-м- н- н-ч-л-с-. ------------------------------------ Почини крышу, пока зима не началась. 0
P-----i k-ys-----oka ---a ne--ach-l-sʹ. P------ k------ p--- z--- n- n--------- P-c-i-i k-y-h-, p-k- z-m- n- n-c-a-a-ʹ- --------------------------------------- Pochini kryshu, poka zima ne nachalasʹ.
Operi ruke prije nego što sjedneš za stol. П---- р--- п-р-- -----к-к-с-дит--я -а -т--. П---- р--- п---- т--- к-- с------- з- с---- П-м-й р-к- п-р-д т-м- к-к с-д-т-с- з- с-о-. ------------------------------------------- Помой руки перед тем, как садиться за стол. 0
Po-o----ki--e-e- t-m- --k--ad-t-sy- -a-st--. P---- r--- p---- t--- k-- s-------- z- s---- P-m-y r-k- p-r-d t-m- k-k s-d-t-s-a z- s-o-. -------------------------------------------- Pomoy ruki pered tem, kak saditʹsya za stol.
Zatvori prozor prije nego što izađeš. З----- ок-о-пе-ед-у-о-ом. З----- о--- п---- у------ З-к-о- о-н- п-р-д у-о-о-. ------------------------- Закрой окно перед уходом. 0
Za-r-y---n----r-d -kh----. Z----- o--- p---- u------- Z-k-o- o-n- p-r-d u-h-d-m- -------------------------- Zakroy okno pered ukhodom.
Kada ćeš doći kući? К---- ---в---ёшь-я -омой? К---- т- в-------- д----- К-г-а т- в-р-ё-ь-я д-м-й- ------------------------- Когда ты вернёшься домой? 0
Kogda ---v--nës-ʹ-y---o--y? K---- t- v---------- d----- K-g-a t- v-r-ë-h-s-a d-m-y- --------------------------- Kogda ty vernëshʹsya domoy?
Poslije nastave? По-л- -ан-тий? П---- з------- П-с-е з-н-т-й- -------------- После занятий? 0
Posl- z---a-iy? P---- z-------- P-s-e z-n-a-i-? --------------- Posle zanyatiy?
Da, nakon što nastava završi. Да,-когда з-н-тия -а--н--т--. Д-- к---- з------ з---------- Д-, к-г-а з-н-т-я з-к-н-а-с-. ----------------------------- Да, когда занятия закончатся. 0
Da--kog-a zan-a--ya -a-onc---s--. D-- k---- z-------- z------------ D-, k-g-a z-n-a-i-a z-k-n-h-t-y-. --------------------------------- Da, kogda zanyatiya zakonchatsya.
Nakon što je imao nesreću, nije više mogao raditi. П------е-ч-ст-о----л------- ---ьше----мог --бо-ать. П---- н---------- с----- о- б----- н- м-- р-------- П-с-е н-с-а-т-о-о с-у-а- о- б-л-ш- н- м-г р-б-т-т-. --------------------------------------------------- После несчастного случая он больше не мог работать. 0
Posl- -es-h--t--g--sl-ch--a----b-lʹ-h- ne-mo---a-o---ʹ. P---- n----------- s------- o- b------ n- m-- r-------- P-s-e n-s-h-s-n-g- s-u-h-y- o- b-l-s-e n- m-g r-b-t-t-. ------------------------------------------------------- Posle neschastnogo sluchaya on bolʹshe ne mog rabotatʹ.
Nakon što je izgubio posao, otišao je u Ameriku. Пос-----го, --к-о---оте-ял-ра---у, -- пое-а- в-А------. П---- т---- к-- о- п------ р------ о- п----- в А------- П-с-е т-г-, к-к о- п-т-р-л р-б-т-, о- п-е-а- в А-е-и-у- ------------------------------------------------------- После того, как он потерял работу, он поехал в Америку. 0
Po--e--ogo,---k--- pot---a---a-ot-, on--o--kh---v-A------. P---- t---- k-- o- p------- r------ o- p------- v A------- P-s-e t-g-, k-k o- p-t-r-a- r-b-t-, o- p-y-k-a- v A-e-i-u- ---------------------------------------------------------- Posle togo, kak on poteryal rabotu, on poyekhal v Ameriku.
Nakon što je otišao u Ameriku, postao je bogat. По-л- ----, -ак о--пе-е---л в---ери-----н -а------ел. П---- т---- к-- о- п------- в А------- о- р---------- П-с-е т-г-, к-к о- п-р-е-а- в А-е-и-у- о- р-з-о-а-е-. ----------------------------------------------------- После того, как он переехал в Америку, он разбогател. 0
Posl- -og------ o- per-ye---- v-Ame-i-u- o- r----g----. P---- t---- k-- o- p--------- v A------- o- r---------- P-s-e t-g-, k-k o- p-r-y-k-a- v A-e-i-u- o- r-z-o-a-e-. ------------------------------------------------------- Posle togo, kak on pereyekhal v Ameriku, on razbogatel.

Kako učiti dva jezika istovremeno

Strani jezici su u današnje vrijeme sve važniji. Mnogi ljudi uče strani jezik. Na svijetu postoji puno zanimljivih jezika. Stoga mnogi ljudi uče više jezika istovremeno. Za djecu koja odrastaju u dvojezičnom okruženju to ne predstavlja nikakav problem. Njihov mozak uči oba jezika automatski. Kad porastu, znaju što pripada kojem jeziku. Dvojezičari poznaju karakteristična obilježja oba jezika. Kod odraslih je to drugačije. Oni ne mogu tako lako naučiti dva jezika paralelno. Tko uči dva jezika istodobno, mora na umu imati određena pravila. Prvo, bitno je oba jezika međusobno usporediti. Jezici koji spadaju u istu porodicu su često vrlo slični. To može dovesti do brkanja. Stoga je bitno oba jezika pomno analizirati. Možete, primjerice, napraviti listu. Tamo možete zabilježiti sličnosti i razlike. Na taj je način mozak prisiljen intenzivno se pozabaviti s oba jezika. Mozak će zapamtiti posebnosti dvaju jezika. Učenik bi za svaki jezik trebao odabrati posebnu boju i direktorij. Na taj se način jezici jasno mogu odvojiti jedan od drugog. Situacija je drugačija kad se uče jezici koji nisu slični. Kod jako različitih jezika ne postoji opasnost od brkanja. No postoji opasnost od uspoređivanja jezika. Bilo bi bolje da se jezici uspoređuju s materinjim jezikom. Kad mozak uoči kontrast uči učinkovitije. Također je važno da se oba jezika uče jednakim intezitetom. Mozgu je teoretski svejedno koliko jezika uči...